Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au
11–17 Māʻasi. Mātiu 10–12; Maʻake 2; Luke 7; 11: ‘Ko e Toko Hongofulu Mā Toko Ua ʻEni Naʻe Tuku Atu ʻe Sīsuú’


“11–17 Māʻasi. Mātiu 10–12; Maʻake 2; Luke 7; 11: ‘Ko e Toko Hongofulu Mā Toko Ua ʻEni Naʻe Tuku Atu ʻe Sīsuú’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Palaimelí: Fuakava Foʻou 2019 (2019)

“11–17 Māʻasi. Mātiu 10–12; Maʻake 2; Luke 7; 11,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Palaimelí: 2019

ʻĪmisi
Fakanofo ʻe Sīsū ʻa Pita

11–17 Māʻasi

Mātiu 10–12; Maʻake 2; Luke 711

“Ko e Toko Hongofulu Mā Toko Ua ʻEni Naʻe Tuku Atu ʻe Sīsuú”

ʻI hoʻo lau e Mātiu 10–12; Maʻake 2; mo e Luke 711, te ke maʻu ha ngaahi ueʻi mei he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa ia te Ne tokoniʻi koe ke ke teuteu. ʻE lava tokoni atu ʻa e ngaahi ueʻi fakalaumālie ko ʻení, fakataha mo e Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí mo e lēsoni ko ʻení, ki hoʻo teuteú.

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

ʻĪmisi
fakaʻilonga vahevahe

Fakaafeʻi Ke Vahevahe

Poupouʻi e fānaú ke nau vahevahe e founga ʻoku nau tauhi ʻaki e ʻaho Sāpaté ke māʻoniʻoní.

ʻĪmisi
fakaʻilonga akoʻi

Akoʻi e Tokāteliné

Fānau Iiki Angé

Mātiu 10:1–10

Naʻe ui ʻe Sīsū e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá pea foaki kiate kinautolu e mālohi ke fai ʻa ʻEne ngāué.

ʻOku ʻilo nai ʻe he fānau ʻokú ke akoʻí, ʻoku ʻi ai ʻetau Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Ua he kuongá ni? Te ke lava fēfē ʻo fakaʻaongaʻi e ngaahi veesi ko ʻení ke akoʻi kiate kinautolu fekauʻaki mo e mahuʻinga ʻo e kau ʻAposetolo ʻi he onopōní mo e meʻa ʻoku ui kinautolu ke nau faí?

Ngaahi ʻEkitivitī ʻe Ala Fakahokó

  • Fakamatalaʻi fakanounou e Mātiu 10:1–10 ʻi ha ngaahi lea faingofua. (Vakai Ko e Fakanofo ʻe Kalaisi ʻa e Kau ʻAposetoló, Tohi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí, fika 38.) Fakamatalaʻi ange naʻe ui ʻe Sīsū e Kau ʻAposetoló ke tokoni kiate Ia ʻi hono langa hake Hono Siasí.

  • Tuku ki he fānaú ke nau lau e tokolahi ʻo e Kau ʻAposetolo ʻi he fakatātaá Ko e Fakanofo ʻe Kalaisi ʻa e Kau ʻAposetoló (Tohi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí, fika 38) pea ʻi ha fakatātā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá (vakai LDS.org pe ʻi ha makasini ʻo e konifelenisi lahí ʻi he Ensign pe Liahona). Fakamatalaʻi ange ʻoku tau maʻu e kau ʻAposetolo ʻe toko hongofulu mā ua ʻi he kuongá ni, ʻo hangē pē ko ia ʻi he taimi ʻo Sīsuú.

  • Fufuuʻi takai ha ngaahi fakatātā ʻo e kau ʻAposetolo ʻo e onopōní ʻi he lokí (ki he ngaahi fakatātaá, vakai ki ha makasini fakamuimui ʻo e konifelenisi lahí ʻi he Ensign pe Liahona). Fakaafeʻi e fānaú ke nau fekumi ki he ngaahi fakatātaá, pea tala ange kiate kinautolu ha kiʻi meʻa siʻi fekauʻaki mo e ʻAposetolo takitaha .

  • Fakaafeʻi ha tamasiʻi pe taʻahine ke ne puke hake ha fakatātā ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo ha fakatātā ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Kole ki he tokotaha ko iá ke ne tataki takai e fānaú ʻi he lokí ki ha fakatātā ʻo Sīsū. Fakamoʻoniʻi ange ʻoku tataki kitautolu ʻe he kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló kia Sīsū Kalaisi.

  • Vahevahe hoʻo fakamoʻoni ki he Kau ʻAposetolo ʻa e ʻEikí.

ʻĪmisi
Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá

ʻOku fakahoko ʻe he Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻa e ngāue ʻa e ʻEikí he kuongá ni.

Mātiu 11:28–30

ʻE tokoniʻi au ʻe Sīsū ʻi heʻeku haʻu kiate Iá.

ʻE lava ke ongoʻi fiemālie ʻa e fānaú ʻi hono ʻiloʻi ʻe tokoniʻi kinautolu ʻe Sīsū ʻi heʻenau ngaahi kavengá, ʻi he taimi te nau haʻu ai kiate Iá.

Ngaahi ʻEkitivitī ʻe Ala Fakahokó

  • Lau e Mātiu 11:28–30 pea fakaʻaliʻali e fakatātā ʻo e pulu toho utá ʻi he lēsoni ki he uike ní ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí. Fakamahino ange ʻoku lahi ange e uta kotoa ʻoku lava ke toho fakataha ʻe ha fanga pulu haʻamonga, ʻi he uta te nau toho mavahevahé. Fakamoʻoniʻi ange ko e taimi ʻoku tau ongoʻi loto mamahi, loto hohaʻa, mo ilifia aí, te tau lava ʻo fekumi kia Sīsū pea te Ne tokoniʻi kitautolu.

  • Kole ki ha tamasiʻi ke ne hiki ha meʻa mamafa. ʻI heʻene ongoʻi faingataʻaʻiá, tokoni kiate ia. ʻOku tokoniʻi fēfē kitautolu ʻe Sīsū ke tau fai e ngaahi meʻa ʻoku faingataʻá? Kuo ʻi ai nai ha taimi ne ongoʻi ai ʻe he fānaú ʻEne tokoní?

Mātiu 12:1–13

Te u lava ʻo tauhi e ʻaho Sāpaté ke māʻoniʻoni.

Ko e hā ha ngaahi founga fakafiefia te ke lava ʻo akoʻi ʻaki e fānaú fekauʻaki mo e ʻaho Sāpaté mo e ʻuhinga ʻoku tau tauhi ai ke māʻoniʻoní?

Ngaahi ʻEkitivitī ʻe Ala Fakahokó

  • Lau leʻolahi e Mātiu 12:10–13. Fakaafeʻi e fānaú ke nau tuʻu ki ʻolunga pea tangutu ki lalo ʻi taimi kotoa pē te ke lea ai “Sāpate,” pea toutou lea ʻaki mo kinautolu e kupuʻi lea “ʻOku [totonu] ke fai lelei ʻi he ʻaho sāpaté” (Mātiu 12:12). ʻOku nau pehē ʻoku ʻuhinga nai ia ki he hā?

  • Fakaʻaliʻali ha tohi māhina ki he fānaú pea fakaʻilongaʻi e ʻaho Sāpaté maʻanautolu. Ko e hā e meʻa ʻoku tau fai he ngaahi ʻaho kehe ʻo e uiké? Ko e hā ʻe lava ke tau fai ʻi he Sāpaté ke makehe ai ia mei he ngaahi ʻaho kehé? (vakai, ʻĪsaia 58:13–14).

  • Kole ki he fānaú ke nau tā e ngaahi meʻa lelei ʻe lava ke nau fai ʻi he ʻaho Sāpaté (vakai ki he peesi ʻekitivitī ʻo e uike ní).

  • Fakaafeʻi e fānaú ke nau fakakaukau ki ha ngaahi ngāue ke tokoni kiate kinautolu ke nau manatuʻi e ngaahi founga ʻoku tau teuteu ai ki he Sāpaté, ʻi heʻenau hivaʻi e hiva “ʻAho Tokonaki,” Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 105.

  • Tā ha mata, telinga, ngutu mo e nima ʻi he palakipoé. Kole ki he fānaú ke nau talaatu kiate koe ʻa e ngaahi meʻa ʻe lava ʻe he ngaahi konga takitaha ko ʻeni hotau sinó ʻo fai ke tauhi e ʻaho Sāpaté ke māʻoniʻoní.

ʻĪmisi
fakaʻilonga akoʻi

Akoʻi e Tokāteliné

Fānau Lalahi Angé

Mātiu 10:1–10; Maʻake 3:13–19

ʻE lava ke akoʻi au ʻe he Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá fekauʻaki mo Sīsū.

ʻE tokoni fēfē ʻa e ako fekauʻaki mo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Ua ʻi he kuonga ʻo Sīsuú, ke mahino lelei ange ai e ngaahi meʻa ʻoku fai ʻe he Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi hotau kuongá?

Ngaahi ʻEkitivitī ʻe Ala Fakahokó

  • Fakaʻaliʻali ha ngaahi fakatātā ʻo e Kau ʻAposetolo ʻi he kuonga ʻo Sīsuú mo hotau kuongá (vakai Ko e Fakanofo ʻe Kalaisi ʻa e Kau ʻAposetoló, Tohi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí, fika 38, pea mo ha makasini fakamuimui ʻa e Siasí mei he konifelenisí). Kole ki he fānaú ke nau lau e Mātiu 10:1–10 mo e Maʻake 3:14–15 ke ʻiloʻi e meʻa ʻoku fai ʻe he kau ʻAposetoló.

  • Fakaafeʻi ha fānau ʻe niʻihi ke nau omi mateuteu ke vahevahe ha talanoa ne fai ʻe ha taha ʻo e kau ʻAposetolo moʻuí. ʻOku tokoniʻi fēfē kitautolu ʻe he kau ʻAposetoló moʻuí ke tau hoko ʻo hangē ko e Fakamoʻuí?

  • Hiki e hingoa ʻo e kau ʻAposetolo ʻo e kuonga ní ʻi ha fanga kiʻi laʻipepa. Fakaafeʻi e fānaú ke nau fakahoa e ngaahi hingoa takitaha ʻo e kau ʻAposetoló ki honau ngaahi taá (LDS.org). ʻE lava ke toutou fakahoko ʻa e ʻekitivitī ko ʻení ʻi ha ngaahi taimi.

  • Vahevahe ki he fānaú ha ngaahi sīpinga ʻo e ngaahi fakamoʻoni ʻo e kau ʻAposetolo ʻo e kuonga ní kia Kalaisí (vakai ki ha ngaahi pōpoaki fakamuimuitaha ʻo e konifelenisi lahí pe “Ko e Kalaisi Moʻuí: Ko e Fakamoʻoni ʻa e Kau ʻAposetoló,” Ensign pe Liahona, ʻEpeleli 2000, 2).

  • Tokoniʻi e fānaú ke nau ako maʻuloto pea mahino kiate kinautolu e Tefito ʻo e Tuí 1:6.

Mātiu 11:28–30

ʻE tokoniʻi au ʻe Sīsū ʻi heʻeku haʻu kiate Iá.

Te ke tokoniʻi fēfē ʻa e fānaú ke mahino kiate kinautolu, ʻe foaki ange ʻe he Fakamoʻuí ʻi heʻenau haʻu kiate Iá, ke nau mālōlō mei heʻenau ngaahi faingataʻaʻiá?

Ngaahi ʻEkitivitī ʻe Ala Fakahokó

  • Fakaafeʻi e fānaú ke vahevahe ki ha taimi ne nau loto hohaʻa pe vēkeveke ai ki ha meʻa. Fakaafeʻi kinautolu ke nau fekumi ʻi he Luke 16 ki ha akonaki ʻe lava tokoni kiate kinautolu ʻi he taimi te nau ʻi ha tūkunga tatau ai.

  • Fakaafeʻi ʻa e fānaú ke nau tā ha ngaahi fakatātā ʻo e meʻa ʻoku nau fai ke nau haʻu ai kia Sīsū pea ako ʻiate Ia. ʻE lava ʻoange kiate kinautolu ʻe he tefito ʻo e tui hono faá ha ngaahi fakakaukau.

Mātiu 12:1–14

Ko e Sāpaté ko ha ʻaho ia ke fai ai ha ngaahi meʻa lelei ʻa ia te ne ʻomi ai au ke u ofi ki he ʻOtuá.

ʻE fakamālohia e fānau ʻokú ke akoʻí, ʻi he taimi te ke fakamamafaʻi ai e ngaahi taumuʻa mo e ngaahi tāpuaki ʻo hono tauhi e ʻaho Sāpaté ke māʻoniʻoní.

Ngaahi ʻEkitivitī ʻe Ala Fakahokó

  • Fakaafeʻi ha taha ke ne fakafofongaʻi e tangata naʻe fakamoʻui ʻe he Fakamoʻuí hono nimá (vakai Mātiu 12:10–13). ʻE lava ʻe ha tokotaha ʻe taha ʻo ʻinitaviu ia fekauʻaki mo ʻene aʻusiá.

  • Lau fakataha ʻa e Mātiu 12:12. Ko e hā ha niʻihi ʻo e fanga kiʻi mea lelei te tau lava ʻo fai ʻi he Sāpaté? Tuku ki he fānaú ke nau tā ʻenau ngaahi fakakaukaú ʻi he peesi ʻekitivitī ʻo e uike ní, kosiʻi ʻo toʻo ha ngaahi kongokonga, pea nau taufetongi ʻi hono fokotuʻutuʻu fakataha ʻenau ngaahi pāsoló.

  • Fufuuʻi ha ngaahi fakatātā ʻe niʻihi ʻo e kakai ʻoku nau fai ha ngaahi meʻa ke fakahaaʻi ʻaki ʻenau ʻofa ki he Tamai Hēvaní he ʻaho Sāpaté. Kole ki he fānaú ke nau kumi ʻa e ngaahi fakatātaá pea vahevahe ʻa e founga ʻoku fakahaaʻi ai ʻe he ngaahi meʻa ʻoku fai ʻi he ngaahi fakatātaá, ʻa ʻetau ʻofa ki he ʻOtuá.

  • ʻOange ki he fānau takitaha ha kato ke faʻo ai e ngaahi fakakaukau ki he ngaahi meʻa lelei ke fai he Sāpaté. Te nau lava ʻo maʻu ha ngaahi fakakaukau ʻi he “Tauhi ʻo e ʻAho Sāpaté” ʻi he Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, 30–31.

ʻĪmisi
fakaʻilonga akoʻi

Poupouʻi e Ako ʻi ʻApí

Fakaafeʻi e fānaú ke vahevahe mo honau ngaahi fāmilí ha ngaahi fakakaukau ke tauhi ʻaki e ʻaho Sāpaté ke māʻoniʻoni.

Fakatupulaki ʻEtau Akoʻí

Poupouʻi ʻa e ʻapasiá. Tokoniʻi e fānaú ke mahino kiate kinautolu, ko ha konga mahuʻinga ʻo e ʻapasiá ko e fakakaukau ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi. Te ke ala fakamanatu ki he fānaú ke nau loto-ʻapasia ʻaki ʻenau hiva leʻo siʻi pe ngūnguuʻi ha foʻi hiva pe fakahāhā ha fakatātā ʻo Sīsū.

ʻĪmisi
peesi ʻekitivitií: Te u tauhi ʻa e Sāpaté ke māʻoniʻoni