Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au
7–13 Tīsema. Molonai 7–9: “ʻOfa Ke Hiki Hake Koe ʻe Kalaisi”


“7–13 Tīsema. Molonai 7–9: ‘ʻOfa Ke Hiki Hake Koe ʻe Kalaisi,’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: Tohi ʻa Molomoná 2020 (2020)

“7–13 Tīsema. Molonai 7–9,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: 2020

ʻĪmisi
Ko e tohi ʻa Molonai ʻi he ʻū lauʻi peleti koulá

Minerva Teichert (1888–1976), Molonai: Ko e Tangata Nīfai Fakamuimuitahá, 1949–1951, lolo ʻi he lauʻi papa, ʻinisi ʻe 34¾ x 47. Brigham Young University Museum of Art, 1969

7–13 Tīsema

Molonai 7–9

“ʻOfa Ke Hiki Hake Koe ʻe Kalaisi”

ʻI hoʻo ako e Molonai 7–9, fakafanongo ki he ngaahi ueʻi fakalaumālie ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, pea hiki ʻEne ngaahi pōpoaki kiate koé. Te Ne lava ʻo akoʻi koe ki he meʻa ʻoku fie maʻu ke ke ʻiló mo e meʻa ʻoku fie maʻu ke ke faí fakatouʻosi.

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

Kimuʻa pea fakaʻosi ʻe Molonai e lekooti ʻokú ke ʻiloʻi he ʻahó ni ko e Tohi ʻa Molomoná ʻaki ʻene ngaahi lea fakaʻosí, naʻá ne vahevahe ha pōpoaki ʻe tolu mei heʻene tamai ko Molomoná: ko ha lea ki he “kau muimui anga-fakamelino ʻo Kalaisí” (Molonai 7:3) mo ha tohi ʻe ua ʻa Molomona kia Molonai. Mahalo naʻe fakakau ʻe Molonai e ngaahi pōpoaki ko ení ʻi he Tohi ʻa Molomoná he naʻá ne tomuʻa mamata ki he faitatau ʻi he ngaahi faingataʻa ʻo hono kuongá mo haʻatautolú. ‘I hono hiki e ngaahi lea ko ení, naʻe vave e fakaʻauʻau hifo ʻa e kakai Nīfaí ki he hē fakaʻaufuli. Ko honau tokolahi ne “mole meiate kinautolu ʻa ʻenau feʻofaʻaki” pea nau fiefia “ʻi he meʻa kotoa pē tuku kehe pē ʻa e meʻa ʻoku leleí” (Molonai 9:5, 19). Ka naʻe kei ʻi ai pē ha ʻuhinga ke ʻamanaki lelei ai ʻa Molomona—ʻo ne akoʻi kitautolu ʻoku ʻikai ʻuhinga e ʻamanaki leleí ke tukunoaʻi pe ʻikai ʻilo ki he ngaahi palopalema ʻo e māmaní; ka ʻoku ʻuhinga ia ke tui ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi, ʻa ia ʻoku lahi pea tuʻuloa ange Hona mālohi ʻi he ngaahi palopalema ko iá. ʻOku ʻuhinga ia ke “mou puke maʻu ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku leleí” (Molonai 7:19). ʻOku ʻuhinga ia ke tuku e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí “mo e ʻamanaki lelei ki hono nāunaú mo e moʻui taʻengatá, ʻi homou ʻatamaí” (Molonai 9:25). Pea toki aʻu ki he ʻaho nāunauʻia ʻo e Hāʻele ʻAngaua Mai ʻa Kalaisí, ʻoku ʻuhinga ia ke ʻoua naʻa tuku e “ngāue [ʻoku fie maʻu] ke ta fai … ke ta ikuna ʻa e fili ʻo e māʻoniʻoni kotoa pē” (Molonai 9:6).

ʻĪmisi
fakaʻilonga ako fakatāutahá

Ngaahi Fakakaukau ki hono Ako Fakatāutaha ʻo e Folofolá

Molonai 7:12–20

ʻOku tokoniʻi au ʻe he maama ʻo Kalaisí ke fakafaikehekeheʻi e leleí mo e koví.

‘Oku fonu e māmaní he ʻahó ni ʻi he ngaahi pōpoaki mo honau ivi takiekina; ko e hā ha founga te tau lava ai ʻo tala ko e fē ʻoku totonú mo ia ʻoku halá? ‘Oku ʻomi ʻe he ngaahi lea ʻa Molomoná ʻi he Molonai 7 ha ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻe niʻihi te tau lava ʻo fakaʻaongaʻi ke fakaʻehiʻehi mei he “fakamaau taʻetotonú” (Molonai 7:18). ʻI hoʻo ako e Molonai 7:12–20, fekumi ki ha ngaahi moʻoni te nau lava ʻo tokoniʻi ke ke ʻilo e meʻa te ne ʻomi pe ʻikai ʻomi koe ke ofi ange ki he ʻOtuá. Mahalo te ke fie fakaʻaongaʻi e ngaahi moʻoni ko ení ke tokoniʻi koe ke ke vakaiʻi e ngaahi pōpoaki mo e ngaahi aʻusia ʻokú ke maʻu he uike ní pea fakapapauʻi pe ʻoku nau fakaafeʻi mo fakalotoʻi koe ke fai lelei pe ʻikai (vakai, Molonai 7:13).

Vakai foki, “Judging Others,” Gospel Topics, topics.ChurchofJesusChrist.org; Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Maama ʻa Kalaisí.”

Molonai 7:20–48

Te u lava ʻo “puke maʻu ʻa e meʻa lelei kotoa pē”, ʻo fakafou ʻi he tui kia Kalaisí.

Hili ʻene akoʻi fekauʻaki mo hono fakafaikehekeheʻi e leleí mo e koví, naʻe fai ʻe Molomona ha fehuʻi ʻoku ngali mahuʻinga ki he kuongá ni: “ʻOku [tau] lava fēfē ke puke maʻu ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku leleí?”—tautautefito ki he taimi ʻoku fuʻu fakatauvele ai ʻa e filí (Molonai 7:20). ʻE lava ke maʻu e tali ʻa Molomoná ʻi he toenga ʻo e vahe 7. ʻI hoʻo lau e veesi 20–48, fekumi ki ha ngaahi moʻoni ke tokoniʻi koe ke ke fakatokangaʻi e “meʻa lelei kotoa pē” ʻokú ke maʻu koeʻuhi ko Sīsū Kalaisi ‘Oku tokoni fēfē ʻa e tui kiate Iá ke ke fekumi ki he ngaahi meʻa ʻoku leleí? ‘E lava fēfē ke ke “puke maʻu” ha ngaahi meʻa lelei ange?

Vakai foki, Tefito ʻo e Tui 1:13.

Molonai 7:44–48

“Ko e manavaʻofá ʻa e ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí.”

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi: “Ko e ʻuhinga ʻoku ʻikai fakaʻaʻau ai ke ngata ʻa e manavaʻofá pea mo e ʻuhinga ʻoku lahi ange ʻa e manavaʻofá ʻi he ngāue lelei mo mahuʻinga tahá … he ko e manavaʻofá ʻa e, ‘ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí’ (Molonai. 7:47), ʻoku ʻikai ko ha ngāue ka ko ha tūkunga pe tuʻunga ‘okú ke aʻusia. … Ko e manavaʻofá ko ha meʻa ia ʻoku hoko ki ai ha taha”” (“The Challenge to Become,” Ensign, Nov. 2000, 34). ʻI hoʻo lau e Molonai 7:44–48, fakakaukau ki hono fakamatalaʻi ʻe Molomona e manavaʻofá, pea fakafanongo ki ha ngaahi ueʻi mei he Laumālie Māʻoniʻoní; te Ne lava ʻo tokoniʻi koe ke ke ʻilo ha ngaahi founga ke ke fakaleleiʻi. Ko e hā ʻoku tau fie maʻu ai e tuí mo e ʻamanakí ke maʻu e meʻafoaki ʻo e manavaʻofá?

Molonai 9:9

‘E lava nai ke toʻo ʻeku angamaʻá mo e angatonú meiate au?

Kuo takihalaʻi ha niʻihi ʻe he fakamatala ʻa Molomona ki he ngaahi angahala fakalilifu ʻa e kau Nīfaí ke nau aofangatuku ʻo pehē kuo maumauʻi e fono ʻo e angamaʻá ʻe kinautolu naʻe ngaohikovia pe fakamamahiʻi fakasekisualé. Ka neongo iá, naʻe fakamahinoʻi ʻe ʻEletā Lisiate G. Sikoti ʻoku ʻikai pehē. Naʻá ne akoʻi ʻo pehē, “ʻOku ou fakamoʻoni ʻi he loto mālūʻia ʻoku ʻikai totonu ke ke ongoʻi haʻisia pe ongoʻi halaia kapau naʻe fakamamahiʻi koe ʻo ʻikai ke ke loto ki ai ʻe he ngaahi tōʻonga fakamamahi, tōʻonga taʻetaau, pe hia fakamalaʻia” (“Healing the Tragic Scars of Abuse,” Ensign, May 1992, 32).

Molonai 9:25–26

ʻE lava ke u maʻu e ʻamanaki lelei ʻia Kalaisi neongo pe ko e hā e tūkunga ʻoku ou ʻi aí.

Hili hono fakamatalaʻi e fai angahala kuó ne mamata aí, naʻe talaange ʻe Molomona ki hono fohá ke ʻoua te ne loto mamahi. Ko e hā ʻokú ke mahuʻingaʻia ai ʻi he pōpoaki ʻamanaki lelei ʻa Molomoná? Ko e hā hono ʻuhinga kiate koe ke “hiki hake koe” ʻe Kalaisí? Ko e hā ha ngaahi ʻulungaanga ʻo Kalaisi mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo ʻEne ongoongoleleí ʻoku “ ʻi homou ʻatamaí” peá ne ʻoatu ha ʻamanaki lelei? (Molonai 9:25).

Vakai foki, Dieter F. Uchtdorf, “Ko e ʻAmanaki Lelei ki he Maama ʻa e ʻOtuá,” Ensign pe Liahona, Mē 2013, 70, 75–77.

ʻĪmisi
fakaʻilonga ako fakafāmilí

Ngaahi Fakakaukau ki he Ako Fakafāmili e Folofolá mo e Efiafi Fakafāmili ʻi ʻApí

ʻI hoʻo lau e folofolá mo ho fāmilí, ʻe lava ke tokoni atu ʻa e Laumālié ke mou ʻiloʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ke fakamamafaʻi mo aleaʻí kae lava ke feau e ngaahi fie maʻu homou fāmilí. Ko ha ngaahi fakakaukau ʻeni ʻe niʻihi.

Molonai 7:5–11

Fakatatau ki he Molonai 7:5–11, ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke fai e meʻa ʻoku totonú ʻi he ngaahi ʻuhinga totonu? Te tau ʻilo fēfē kapau ʻoku tau lotu mo talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá ʻi he “loto-moʻoni”? (veesi 6).

Molonai 7:12–19

‘E tokoniʻi fēfē kitautolu ʻe he ʻa e faleʻi ʻa Molomoná ke tau fai ha ngaahi fili ʻoku leleí fekauʻaki mo e founga ʻoku tau fakaʻaongaʻi ai hotau taimí mo hai ʻoku tau tuku taimi ki aí? Mahalo te ke lava ʻo fakaafeʻi e kau mēmipa ʻo e fāmilí ke nau fekumi ʻi homou ʻapí pea “puke maʻu” (Molonai 7:19), pe pukepuke, ha ngaahi meʻa ʻoku nau fakaafeʻi kinautolu “ke faileleí, mo ʻofa ki he ʻOtuá, pea tauhi kiate iá” (Molonai 7:13). Fakamālōʻia kinautolu ʻi he ngaahi meʻa lelei ʻoku nau maʻú.

Molonai 7:29

Hili hono lau e veesi ko ‘ení, ʻe lava ke talanoa ʻa e kau mēmipa ʻo e fāmilí fekauʻaki mo e ngaahi mana kuo nau fakamoʻoniʻi ʻi he ngaahi founga kehe kuo nau mamata ai ki he toʻukupu ʻo e ʻOtuá ʻi heʻenau moʻuí.

Molonai 8:5–26

Ko e hā naʻe maʻuhala ai ʻa e kau Nīfai naʻa nau papitaiso e fānau īkí fekauʻaki mo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí? Ko e hā ʻoku tau ako fekauʻaki mo e Fakaleleí mei he ngaahi akonaki ʻa Molomoná?

Molonai 8:16–17

Ko e hā e ʻuhinga ke maʻu e “ʻofa haohaoá”? ʻOku founga fēfē ʻene tokoniʻi kitautolu ke tau ikunaʻi e ilifiá? ʻOkú ne tokoniʻi fēfē kitautolu ke tau akoʻi loto-toʻa e moʻoní? ʻOku founga fēfē ʻetau fakatupulaki iá?

Ke maʻu ha ngaahi fakakaukau lahi ange ki hono akoʻi ʻo e fānaú, vakai ki he fokotuʻutuʻu ʻo e uike ní ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Palaimelí.

Fakatupulaki ʻo ʻEtau Founga Akoʻí

Fakaʻaongaʻi e hivá ke fakaafeʻi e Laumālié mo akoʻi e tokāteliné. “ʻOku ʻi ai ha mālohi taʻefakangatangata ʻo e mūsiká ʻi hono fokotuʻu [kitautolu] ki he tuʻunga fakalaumālie ʻoku māʻolunga angé” (Talamuʻaki ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí,”Ngaahi Himí, viii). ʻE lava ke tokoni atu ha foʻi hiva fekauʻaki mo e ʻofá, hangē ko e “Ke Mou Feʻofaʻaki” (Ngaahi Himi, fika. 200), ki he fealeaʻaki ʻa e fāmilí fekauʻaki mo e manavaʻofá ʻi he Molonai 7:44–48.

ʻĪmisi
Sīsū Kalaisi

Tā Valivali ʻo Kalaisi ko e Fakamoʻuí, tā ʻe Heinrich Hofmann