Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au
14–20 Tīsema. Molonai 10: “Haʻu kia Kalaisi, pea Hoko ʻo Haohaoa ʻiate Ia”


“14–20 Tīsema. Molonai 10: ‘Haʻu kalaisi, pea Hoko ʻo Haohaoa ʻiate Ia,’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: Tohi ʻa Molomoná 2020 (2020)

“14–20 Tīsema. Molonai 10,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: 2020

ʻĪmisi
Ko e hā ʻa Kalaisi ki he Kau Nīfaí

Koeʻuhí Ke Mou ʻIlo, tā ʻe Gary L. Kapp

14–20 Tīsema

Molonai 10

“Haʻu kia Kalaisi, pea Hoko ʻo Haohaoa ʻiate Ia”

Hili hoʻo fakaʻosi hono lau e Tohi ʻa Molomoná, fakakaukau ke fekumi ki hano toe fakafoʻou ʻo hoʻo fakamoʻoni ki hono moʻoní mei he Laumālie Māʻoniʻoní. ʻI hoʻo fai iá, hiki e ngaahi ongo ʻokú ke maʻú.

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

ʻOku kamata ʻaki e Tohi ʻa Molomoná e talaʻofa ʻa Nīfai ke fakahaaʻi mai kiate kitautolu “ʻoku ʻi he kakai kotoa pē kuo fili ʻe he ʻEikí ʻa ʻene ngaahi ʻaloʻofa ongongofuá, koeʻuhi ko ʻenau tuí” (1 Nīfai 1:20). ʻOku fakaʻosi ʻaki e tohí ha pōpoaki faitatau meia Molonai ʻi heʻene teuteu ke “fakamaʻu” e ngaahi lekōtí: naʻá ne fakaafeʻi kitautolu ke “manatuʻi hono lahi ʻo e ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí” (Molonai 10:2–3). ʻOku tatau ai pē kapau ʻoku tau fakakaukau ki he ngaahi ʻaloʻofa lahi pē ʻoku lekooti ʻi he Tohi ʻa Molomoná, ka ʻoku ʻomi ʻe he meʻá ni ha meʻa lahi ke fakakaukau ki ai. Ko e hā ha ngaahi sīpinga ʻokú ke fakakaukau ki ai? Mahalo te ke fie fakalaulauloto ki he founga ʻaloʻofa naʻe tataki ʻaki ʻe he ʻOtuá ʻa e fāmili ʻo Līhaí ʻi he maomaonganoá pea fononga atu ʻi he ngaahi vai lahí, ko e ʻaloʻofa ongoʻingofua naʻá Ne fakahā kia ʻĪnosi ʻi he holi tuʻu hono laumālié ke maʻu ha fakamolemolé, pe ko e ʻaloʻofa naʻá Ne fakahā kia ʻAlamā, ko ha fili fakamamahi ʻo e Siasí ʻa ia naʻá ne hoko ko ha taha ʻo hono kau taukapo loto-toʻá. Pe ʻe tuku hoʻo fakakaukaú ki he ʻaloʻofa kuo fakahā ʻe he Fakamoʻui kuo toetuʻú ki he kakaí ʻi Heʻene fakamoʻui honau kakai mahakí mo tāpuakiʻi ʻenau fānau īkí. Mahalo ko e meʻa mahuʻinga tahá ko hono fakamanatu atu ʻe he ngaahi meʻa kotoa ko ʻení “hono lahi ʻo e ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí” kiate koé, he ko e taha ʻo e ngaahi taumuʻa tefito ʻo e Tohi ʻa Molomoná ko hono fakaafeʻi ʻo kitautolu takitaha ke maʻu e ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá—ko ha fakaafe ʻoku ʻomi mahinongofua ʻi he ngaahi lea fakamāvae ʻa Molonaí, “Haʻu kia Kalaisi, pea hoko ʻo haohaoa ʻiate ia”” (Molonai 10:32).

ʻĪmisi
fakaʻilonga ako fakatāutahá

Ngaahi Fakakaukau ki hono Ako Fakatāutaha ʻo e Folofolá

Molonai 10:3–7

Te u lava ʻo ʻiloʻi ʻa e moʻoní ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

Kuo liliu ʻe he talaʻofa ʻi he Molonai 10:3–7 ha moʻui ʻe laumiliona ʻo e kakai ʻi he funga ʻo e māmaní. Ko e hā ha founga kuó ne liliu ai hoʻo moʻuí? ʻOku tatau ai pē pe ʻokú ke fekumi ke maʻu pe fakamālohia hoʻo fakamoʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná, ʻoku ʻomi e fakaafe ʻa Molonaí kiate koe. ʻI hoʻo lau e Molonai 10:3–7, fakakaukau ke ke toe tokanga ange ki hono lau iá ʻo laka hake ʻi he meʻa naʻá ke faʻa fai ʻi he kuohilí. Te ke lava ʻo vakaiʻi e kupuʻi lea taki taha, pea fai kiate koe e ngaahi fehuʻi hangē ko ení: Ko e hā nai hono ʻuhingá? ʻE founga fēfē haʻaku fakahoko eni ke toe lelei ange? Ko e hā ha aʻusia kuó u maʻu fekauʻaki mo eni? Kuo fakahaaʻi fēfē mai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní hono moʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná kiate aú?

Fakakaukau foki ki ha taha ʻoku fie maʻu ke ne fanongo ki hoʻo fakamoʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Te ke tokoni fēfē nai ki he tokotaha ko iá ke ne fekumi ki heʻene fakamoʻoni pē ʻaʻana?

Molonai 10:8–25

“ʻOua naʻa mou fakaʻikaiʻi ʻa e ngaahi meʻa-foaki ʻa e ʻOtuá.”

ʻOku lahi ha ngaahi founga ʻe ala lava ai ʻe ha taha ʻo “fakaʻikaiʻi … e ngaahi meʻa-foaki ʻa e ʻOtuá” (Molonai 10:8). ‘Oku fakaʻikaiʻi ʻe ha kakai ʻe niʻihi ʻoku ʻi ai ha ngaahi meʻafoaki peheni. ʻE ala fakaʻikaiʻi ʻe ha niʻihi kehe ʻoku nau maʻu e ngaahi meʻafoaki fakalaumālié ka ʻoku nau fakatokangaʻi ia ʻi he kakai kehé. Ka ʻoku ʻi ai ha niʻihi ʻoku nau kei fakaʻikaiʻi pē ʻenau ngaahi meʻafoakí ʻaki hono liʻaki pe ʻikai fakatupulaki kinautolu.

ʻI hoʻo lau e Molonai 10:8–25, fekumi ki ha ngaahi moʻoni te nau tokoniʻi koe ke ke ʻilo ho ngaahi meʻafoaki fakalaumālié pea fakaʻaongaʻi kinautolu ʻaki ha mālohi lahi ange ke tāpuekina ʻaki koe mo e niʻihi kehé. Fekumi ki ha ngaahi fakakaukau fekauʻaki mo e ngaahi meʻafoaki kuo foaki atu ʻe he ʻOtuá kiate koé pe ngaahi meʻafoaki ʻokú Ne finangalo ke ke fekumi ki aí. Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke “manatuʻi ʻoku tupu meia Kalaisi ʻa e meʻa-foaki lelei kotoa pē”? (Molonai 10:18).

Toe fakakaukau foki ki he faleʻi ko ʻení meia ʻEletā Sione C. Pingikilī ko e Siʻí: “Te tau ʻilo fēfē ʻetau ʻū meʻafoakí? Te tau lava ʻo vakai ki heʻetau tāpuaki fakapēteliaké, ʻeke ki he niʻihi ʻoku nau ʻiloʻi lelei kitautolú, mo feinga pē ʻiate kitautolu ke ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku tau poto mo manako aí. Ko e mahuʻinga tahá, ke tau ʻeke ki he ʻOtuá (vakai, Sēmisi 1:5T&F 112:10). ʻOkú Ne ʻafioʻi ʻetau ʻū meʻafoakí, he ko Ia naʻá Ne foaki maí ” (“ ʻOku ʻi ai Haʻaku Ngāue Ke Ke Fai,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2017, 33).

Vakai, Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá “Ngaahi Meʻafoaki ʻo e Laumālié,” scriptures.ChurchofJesusChrist.org.

Molonai 10:30–33

ʻE lava ʻo fakahaohaoaʻi au ʻi he ʻaloʻofa ʻa Sīsū Kalaisí.

‘Oku kau ʻi he naʻinaʻi ʻa Molonai ke “haʻu kia Kalaisí” ha meʻa lahi ange ʻi he ako pē fekauʻaki mo Iá mo e fakakaukau ke lahi ange kiate Iá pe naʻa mo e feinga mālohi ange ke tauhi ʻEne ngaahi fekaú, neongo ʻoku mahuʻinga e ngaahi meʻá ni. Ka ko ha fakaafe eni ke haʻu kia Kalaisi ʻi he founga kakato taha ʻe ala lavá—ke hoko ʻo hangē pē ko Iá. ʻI hoʻo lau e Molonai 10:30–33, fakatokangaʻi e ngaahi konga lea te nau tokoniʻi koe ke mahino ʻa e ʻuhinga ʻo e haʻu kakato kia Kalaisí, ʻo hangē ko e kotoa pē ” “fakafisi ʻa kimoutolu mei he anga taʻe-māʻoniʻoni kotoa pē ” ʻio, pea “hoko ʻo haohaoa ʻiate ia” (tānaki atu e mataʻitohi fakahihifí).

ʻOku malava fēfē ʻeni? Fekumi ki he ngaahi talí ʻi he Molonai 10:30–33. Ko e hā ʻoku talaatu ʻe he Laumālié ke ke fai ke toe kakato ange hoʻo “haʻu kia Kalaisi, pea hoko ʻo haohaoa ʻiate iá”?

Vakai, ʻAmenai 1:26; Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Haohaoá,” scriptures.ChurchofJesusChrist.org.

ʻĪmisi
fakaʻilonga ako fakafāmilí

Ngaahi Fakakaukau ki he Ako Fakafāmili e Folofolá mo e Efiafi Fakafāmili ʻi ʻApí

ʻI hoʻo lau e folofolá mo ho fāmilí, ʻe lava ke tokoni atu ʻa e Laumālié ke mou ʻiloʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ke fakamamafaʻi mo aleaʻí kae lava ke feau e ngaahi fie maʻu homou fāmilí. Ko ha ngaahi fakakaukau ʻeni ʻe niʻihi.

Molonai 10

Lau fakataha e vahe ko ení, ʻo fekumi ki he taimi kotoa pē ʻoku fakaʻaongaʻi ai ʻe Molonai e foʻi lea ko e naʻinaʻi. Lisi pe fakaʻilongaʻi e ngaahi meʻa ʻoku naʻinaʻi mai ki ai—pe poupou mālohi mai ʻa Molonai—ke tau faí. Ko e hā te tau lava ʻo fai ke muimui ki heʻene ngaahi naʻinaʻí?

Molonai 10:3

Ko e hā kuo tau ako kau ki he ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí ʻi heʻetau lau e Tohi ʻa Molomoná ʻi he taʻu ní? Ko e hā ha founga kuo ʻaloʻofa mai ai e ʻEikí ki hotau fāmilí?

Molonai 10:3–5

Hili hono lau e ngaahi veesi ko ʻení, mahalo te ke lava ʻo kole ki he kau mēmipa ʻo e fāmilí ke vahevahe e founga ne nau ʻilo ai ʻoku moʻoni e Tohi ʻa Molomoná. Fakakaukau ke hivaʻi fakataha ha hiva fekauʻaki mo e fekumi ki he moʻoní, hangē ko e “Fekumi, Fifili pea mo Lotu” (Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 66). ‘E lava foki ke ke fakaafeʻi e kau mēmipa ʻo e fāmilí ke hiki ʻenau ngaahi fakamoʻoní ʻi ha tohinoa fakafāmili.

Molonai 10:8–18

ʻOku fakanatula pē ke fakakaukau ʻi he taimi Kilisimasí fekauʻaki mo hono maʻu ʻo ha ngaahi meʻaʻofá. Mahalo ʻe lava ke kofukofu ʻe he kau mēmipa ʻo e fāmilí ha ngaahi meʻaʻofa ke fefoakiʻaki ʻa ia ʻokú ne fakafofongaʻi e “ngaahi meʻafoaki ʻa e ʻOtuá” ʻoku hā ʻi he Molonai 10:9–16. ʻE lava foki ke fakafofongaʻi ʻe he ngaahi meʻaʻofá ni ha ngaahi meʻafoaki lelei kehe ʻoku haʻu meia Kalaisi ʻa ia ʻoku nau fakatokangaʻi ʻi he niʻihi kehé.

Molonai 10:27–29, 34

ʻE lava ke vahevahe ʻe he kau mēmipa ʻo e fāmilí e meʻa ʻoku nau fie lea ʻaki kia Molonai ʻi haʻanau “fetaulaki mo [ia] ʻi he ʻao ʻo e fakamaau lelei ʻo Sihova māfimafi.”

Ke maʻu ha ngaahi fakakaukau lahi ange ki hono akoʻi ʻo e fānaú, vakai ki he fokotuʻutuʻu ʻo e uike ní ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Palaimelí.

Fakatupulaki e Ako Fakatāutahá

Fekumi kia Sīsū Kalaisi. Ko e taumuʻa ʻo e Tohi ʻa Molomoná—mo e folofola kotoa pē—ke fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi. Ko e hā ʻokú ke ako fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi ʻi he Molonai 10? Ko e hā ʻokú ke ongoʻi ‘oku ueʻi koe ke fai ke ke haʻu kiate Iá?

ʻĪmisi
Ko hono tanu ʻe Molonai e ʻū lauʻi peleti koulá

Ko Hono Tanu ʻe Molonai E ʻŪ Lauʻi Peletí, tā ʻe Jon McNaughton