Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au
13–19 Sānualí. 1 Nīfai 8–10: “Haʻu ʻo Kai ʻi he Fuá.”


“13–19 Sānualí. 1 Nīfai 8–10: ‘Haʻu ʻo Kai ʻi he Fuá,’” Haʻu ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: Tohi ʻa Molomoná 2020 (2020)

“13–19 Sānualí. 1 Nīfai 8–10,” Haʻu ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: 2020

ʻĪmisi
Vīsone ʻa Līhai fekauʻaki mo e ʻakau ʻo e moʻuí

Misi ʻa Līhaí, tā fakatātaaʻi ʻe Steven Lloyd Neal

13–19 Sānualí

1 Nīfai 8:10

“Haʻu ʻo Kai ʻi he Fuá.”

Fakakaukau ʻi hoʻo lau e 1 Nīfai 8–10, pe ko e hā e ngaahi pōpoaki mei he misi ʻa Līhaí ʻoku kaunga kiate koe. Hiki e ngaahi ongo fakalaumālie ʻokú ke maʻú ʻi hoʻo folofolá, ʻi ha kiʻi pepa, pe maʻuʻanga tokoni ko ʻení.

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

Ko e misi ʻa Līhaí—mo hono vaʻa ukameá, ʻao fakapoʻulí, fale ʻataʻatá, mo e fuʻu ʻakaú mo hono fua huʻamelie tahá—ko ha fakaafe fakalaumālie ia ke maʻu e ngaahi tāpuaki ʻo e ʻofa ʻa e Fakamoʻuí mo ʻEne feilaulau fakaleleí. Neongo ia, ko e misí ni kia Līhai, naʻe fekauʻaki ia mo hono fāmilí: “Koeʻuhí ko e meʻa kuó u mamata ki aí, ʻoku ʻi ai ha ʻuhinga ke u fiefia ʻi he ʻEikí koeʻuhí ko Nīfai pea mo Samu foki. … Kae vakai, ʻe Leimana mo Lēmiuela, ʻoku ou manavahē lahi koeʻuhí ko kimoua” (1 Nīfai 8:3–4). Naʻe kole ʻa Līhai ʻi he taimi naʻe ʻosi ai ʻene fakamatalaʻi ʻene misí, kia Leimana mo Lēmiuela ke na “tokanga ki heʻene ngaahi leá, koeʻuhí ke ʻaloʻofa ʻapē ʻa e ʻEikí kiate kinaua” (1 Nīfai 8:37). Tatau ai pē kapau kuo tuʻo lahi haʻo ako e misi ʻa Līhaí, fakakaukau ki ai he taimí ni ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe Līhaí—fakakaukau ki ha taha ʻokú ke ʻofa ai. ʻI hoʻo fai iá, ʻe ʻuhinga kehe kiate koe ʻa e malu ʻo e vaʻa-ukameá, ʻa e ngaahi fakatuʻutāmaki ʻo e fuʻu fale lahi mo ʻataʻataá, pea mo e huʻamelie ʻo e fuá. Pea ʻe mahino lahi ange kiate koe ʻa e “ʻofa kotoa ʻa [e] ngaahi matuʻa” ʻoku nau maʻu ʻa e vīsone fakaofo ko ʻení.

ʻĪmisi
personal study icon

Ngaahi Fakakaukau ki hono Ako Fakataautaha ʻo e Folofolá

1 Nīfai 8

ʻOku taki au ʻe he folofola ʻa e ʻOtuá ki he Fakamoʻuí pea mo tokoni ke u ongoʻi ʻEne ʻofá.

ʻOku ʻomai ʻe he misi ʻa Līhaí ha fakaafe ke ke fakakaukau ki ho tuʻunga lolotongá—mo e feituʻu ʻokú ke taumuʻa ki aí—ʻi hoʻo fononga fakatāutaha ke ʻilo ʻa e Fakamoʻuí mo ongoʻi ʻEne ʻofá. Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Poiti K. Peeka: “Te ke ala fakakaukau ʻoku ʻikai ha ʻuhinga mahuʻinga kiate koe ʻo e misi pe meʻa-hā-mai ʻa Līhaí, ka ʻoku ʻi ai. ʻOkú ke kau ai; ʻoku tau kau kotoa ai (vakai, 1 Nīfai 19:23). ʻOku ‘i he misi pe mata-meʻa-hā-mai ‘a Līhai ki he vaʻa ukameá, ‘a e meʻa kotoa pē … ʻoku fie maʻu ‘e ha tokotaha Siasi ke mahino kiate ia ‘a e sivi ‘o e moʻuí” (“Lehi’s Dream and You,” New Era, Jan. 2015, 2).

Ko ha founga ʻe taha ke ako ai ʻa e 1 Nīfai 8 ko hano fakafonu ha saati hangē ko ia ʻoku hā atu hení. ʻOku ʻaonga ke fai ha lave ki he misi naʻe maʻu ʻe Nīfai ʻi he taimi naʻe lotu ai ke mahino kiate ia e misi ʻa ʻene tamaí, ke mahino ʻa e ngaahi fakataipé—vakai ʻo tautautefito ki he 1 Nīfai 11:4–25, 32–36; 12:16–18; mo e 15:21–33, 36. ʻI hoʻo ako e misi ʻa Līhaí, fakakaukau pe ko e hā ʻoku finangalo ʻa e ʻEikí ke ke ʻiló.

Fakataipe mei he Misi ‘a Lihaí

Ngaahi ʻUhingá

Ngaahi fehuʻi ke fakalaulauloto ki ai

Fakataipe mei he Misi ‘a Lihaí

Fuʻu ʻakaú mo hono fuá (1 Nīfai 8:10–12)

Ngaahi ʻUhingá

Ngaahi fehuʻi ke fakalaulauloto ki ai

Ko e hā ʻoku ou fai ke fakaafeʻi ai ha niʻihi kehe ke nau maʻu e ʻofa ʻa e ʻOtuá?

Fakataipe mei he Misi ‘a Lihaí

Vaitafé (1 Nīfai 8:13)

Ngaahi ʻUhingá

Ngaahi fehuʻi ke fakalaulauloto ki ai

Fakataipe mei he Misi ‘a Lihaí

Vaʻa ukameá (1 Nīfai 8:19–20, 30)

Ngaahi ʻUhingá

Ngaahi fehuʻi ke fakalaulauloto ki ai

Fakataipe mei he Misi ‘a Lihaí

ʻAo fakapoʻulí (1 Nīfai 8:23)

Ngaahi ʻUhingá

Ngaahi fehuʻi ke fakalaulauloto ki ai

Fakataipe mei he Misi ‘a Lihaí

Fale lahi mo ʻataʻataá (1 Nīfai 8:26–27, 33)

Ngaahi ʻUhingá

Ngaahi fehuʻi ke fakalaulauloto ki ai

Fakataipe mei he Misi ‘a Lihaí

Ngaahi ʻUhingá

Ngaahi fehuʻi ke fakalaulauloto ki ai

Vakai foki, Tēvita  A. Petinā, “Misi ʻa Līhaí: Piki Maʻu ki he Vaʻa Ukameá,”,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2011, 33–37.

ʻĪmisi
Ko hono kai ʻe Līhai ʻa e fua ʻo e ʻakau ʻo e moʻuí

Ko hono kai ʻe Līhai ʻa e fua ʻo e ʻakau ʻo e moʻuí. ʻAkau ʻo e Moʻuí, tā fakatātaaʻi ʻe Marcus Alan Vincent

1 Nīfai 9

Ko e hā naʻe ngaohi ai ʻe Nīfai ha seti peleti ʻe uá?

Naʻe toki mahino ʻi ha lauisenituli kimui mai, e “taumuʻa fakapotopoto” ʻa e ʻEikí ke faʻu ʻe Nīfai e ongo lekōtí. Hili hono liliu ʻe Siosefa Sāmita ʻa e ʻuluaki ʻū lauʻi peesi ʻe 116  ʻo e Tohi ʻa Molomoná, naʻá ne ʻoange ʻa e ngaahi pēsí kia Māteni Hālisi, ʻa ia naʻá ne fakamoleki kinautolú (vakai, T&F 10:1–23). Ka naʻe fakamatalaʻi ʻe he seti peleti hono ua ʻa Nīfaí ʻa e vahaʻa taimi tatau, pea fekau ʻe he ʻEikí ʻa Siosefa Sāmita ke ne liliu ʻa e ʻū lauʻi peleti ko ʻení kae ʻoua ʻe toe liliu ʻa e konga naʻe molé (vakai, T&F 10:38–45).

Ke maʻu ha fakamatala lahi ange fekauʻaki mo e ʻū lauʻi peleti ʻoku hā ʻi he 1 Nīfai 9, vakai, “Ko ha Fakamatala Nounou ʻo kau ki he Tohi ʻa Molomoná”; 1 Nīfai 19:1–5; 2 Nīfai 5:29–32; mo e Ngaahi Lea ʻa Molomoná 1:3–9.

1 Nīfai 10:2–16

Naʻe ʻilo ʻa e kau palōfita ʻo e kuonga muʻá kia Sīsū Kalaisi mo nau fakamoʻoni kiate Ia.

Naʻe fakahoko moʻoni ʻe he mata-meʻa-hā-mai ʻa Līhaí ha meʻa lahi ki hono fāmilí, ka naʻe kei ʻi ai ha ngaahi moʻoni taʻengata kehe ke ne akoʻi kiate kinautolu fekauʻaki mo e misiona ʻo e Fakamoʻuí. ʻI hoʻo lau ʻa e 1 Nīfai 10:2–16, fakakaukau pe ko e hā e ʻuhinga ʻe fie maʻu ai ʻe he ʻEikí e fāmili ʻo Līhaí—mo kitautolu kotoa—ke tau ʻilo ʻa e ngaahi moʻoni ko ʻení. Fakakaukau pe ko e hā te ke fakahā kiate kinautolu ʻokú ke ʻofa aí ke fakaafeʻi kinautolu ke nau tafoki ki he Fakamoʻuí. Hili hoʻo ako e mata-meʻa-hā-mai mo e ngaahi akonaki ʻa Līhaí, ko e hā ʻokú ne ueʻi koe, ʻo tatau mo Nīfaí, ke ke ako “ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní”? (1 Nīfai 10:17).

1 Nīfai 10:17–19

ʻE fakahā ʻe he ʻOtuá kiate au ʻa e moʻoní kapau te u fekumi faivelenga ki ai.

Ko e hā haʻo tali ʻe fai he taimi ʻokú ke fetaulaki ai mo ha tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻoku ʻikai mahino kiate koe? Fakatokangaʻi ʻa e faikehekehe ʻo e meʻa naʻe fai ʻe Nīfai ʻi he mata-meʻa-hā-mai ʻa Līhaí (vakai, 1 Nīfai 10:17–19; 11:1) mo e meʻa naʻe fai ʻe Leimana mo Lēmiuelá (vakai, 1 Nīfai 15:1–10). Ko e hā ʻa e ʻuhinga naʻa nau fai pehē aí, pea ko e hā ʻa e ola ʻo e meʻa naʻa nau faí?

Fakakaukau ke ke tohi fekauʻaki mo ha taimi naʻá ke fie maʻu ai ke ke ʻilo pe ʻoku moʻoni ha foʻi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí. Ko e hā ha fakafehoanaki ʻo e founga naʻá ke muimui ki aí pea mo e meʻa naʻe fai ʻe Nīfaí?

Vakai foki, 2 Nīfai 2:11–19; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 8:1–3.

ʻĪmisi
family study icon

Ngaahi Fakakaukau ki he Ako Fakafāmili e Folofolá mo e Efiafi Fakafāmili ʻi ʻApí

ʻI hoʻo lau e folofolá mo ho fāmilí, ʻe lava ke tokoni atu ʻa e Laumālié ke mou ʻiloʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ke fakamamafaʻi mo aleaʻí kae lava ke feau e ngaahi fie maʻu homou fāmilí. Ko ha ngaahi fakakaukau ʻeni ʻe niʻihi.

1 Nīfai 8

ʻE ala fiefia homou fāmilí kapau te mou fakatātaaʻi e misi ʻa Līhaí pe tā ha ngaahi fakatātā pea fakaʻaongaʻi ʻenau ngaahi fakatātaá ke fakamatalaʻi ʻaki ia. Pe te ke fakaʻaliʻali e tā fakatātā ʻo e misi ʻa Līhaí ʻoku ʻoatu fakataha mo e lēsoni ko ʻení pea fakaafeʻi e kau mēmipa ʻo e fāmilí ke nau tala atu ha ngaahi konga ʻi ai pea mo kumi ha ngaahi potufolofola ʻoku nau fakamatalaʻi pe ko e hā ʻoku fakafofongaʻi ʻe he ngaahi meʻa ko ʻení. ʻOku fenāpasi ʻa e himi “Ko e Vaʻa Ukameá” (Ngaahi Himi, fika 172) mo e vahe ko ʻení. ʻE lava foki ke mou mamata ʻi ha foʻi vitiō ʻokú ne fakatātaaʻi e meʻa-hā-mai ʻa Līhaí (vakai, Ngaahi Vitiō ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi he ChurchofJesusChrist.org pe Gospel Library app).

1 Nīfai 8:10–16

Ko hai ʻe lava ke tau fakaafeʻi ke nau ʻunuʻunu ke ofi ange kia Sīsū Kalaisi pea mo ongoʻi hono fakafiefia ʻo ʻEne ʻofá? Ko e hā te tau lava ʻo fai ke “[taʻalo atu ai] kiate kinautolu”?

1 Nīfai 9:5–6

Ko e fē ha taimi ne tau muimui ai ki ha fekau kae teʻeki mahino kakato hono ʻuhingá? Naʻe founga fēfē hono tāpuakiʻi kitautolú?

1 Nīfai 10:20–22

ʻOku faitatau fēfē ʻa e ʻuli fakatuʻasinó mo e ʻuli fakalaumālié? Ko e hā te tau lava ʻo fai ke fakapapauʻi ʻoku tau maʻa fakalaumālie?

Ke maʻu ha ngaahi fakakaukau lahi ange ki hono akoʻi ʻo e fānaú, vakai ki he fokotuʻutuʻu ʻo e uike ní ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Palaimelí.

Fakatupulaki ʻo ʻEtau Founga Akoʻí

ʻOku kaunga fēfē ʻa e ngaahi potufolofolá ki heʻetau moʻuí? Fakaafeʻi ʻa e kau mēmipa ʻo e fāmilí hili haʻamou lau ha potufolofola, ke nau vahevahe e founga ʻoku fenāpasi ai e potu-folofolá mo kinautolú. Hangē ko ʻení, ko e taimi ʻe lau ai ʻe he kau mēmipa homou fāmilí ʻa e 1 Nīfai 8:33, mahalo te nau talanoa ki he founga ʻoku totonu ke ʻoua te tau tokanga ai kiate kinautolu ʻoku nau “tuhu mai ʻi he manukí.”

ʻĪmisi
Mata Meʻa-hā-mai ʻa Līhaí

Ko e ʻAkau ʻo e Moʻuí, tā fakatātaaʻi ʻe Avon Oakeson