Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au 2024
23–29 Tīsema: “Te Ne Hāʻele Mai ki he Māmaní ke Huhuʻi Hono Kakaí” Kilisimasi


“23–29 Tīsema: ʻTe Ne Hāʻele Mai ki he Māmaní ke Huhuʻi Hono Kakaí.’ Kilisimasí,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e ʻApí mo e Lotú: Tohi ʻa Molomoná 2024 (2023)

“23–29 Tīsema. Kilisimasí,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e ʻApí mo e Lotú: 2024 (2023)

ʻĪmisi
Siosefa, Mele, mo e pēpē ko Sīsuú ʻi ha ʻaiʻangakai ʻo e manú

Vakai ki he Lami ʻa e ʻOtuá, tā fakatātaaʻi ʻe Walter Rane

23–29 Tīsema: “Te Ne Hāʻele Mai ki he Māmaní ke Huhuʻi Hono Kakaí”

Kilisimasi

Ko e palōfita kotoa pē ʻi he Tohi ʻa Molomoná, meia Nīfai kia Molonai, naʻa nau loto ʻaki ʻa e taumuʻa toputapu ʻoku fakamatalaʻi nounou ʻi he peesi talateu ʻo e tohí: “ki hono fakalotoʻi ʻo e [kakai kotoa pē] ko Sīsū ʻa e Kalaisí.” Naʻe mamata ha palōfita ʻe taha kiate Ia ko ha laumālie teʻeki fanauʻi, pea ko e taha naʻe mamata ki Heʻene ngāue fakamatelié ʻi ha vīsone. Naʻe tuʻu ha taha ʻi ha funga ʻā ʻo malangaʻi ʻa e ngaahi fakaʻilonga ʻo Hono ʻaloʻí mo ʻEne pekiá, pea tūʻulutui ha taha ʻi he ʻao ʻo Hono sino toetuʻú, ʻo ala ki he ngaahi matakafo ʻi Hono toʻukupú, toʻukupu kelekelé, mo e vakavaká. Naʻa nau ʻiloʻi kotoa ʻa e moʻoni mahuʻinga ko ení: “ʻOku ʻikai mo ha toe hala kehe pe founga ʻe lava ʻo fakamoʻui ai ʻa e tangatá, kā ʻi he taʻataʻa fakalelei pē ʻo Sīsū Kalaisi, ʻa ia … ʻokú ne hāʻele mai ke huhuʻi ʻa e māmaní” (Hilamani 5:9).

Ko ia, ʻi he lolotonga ʻo e faʻahitaʻu Kilisimasi ko ʻení, ʻi heʻetau fakamanatua ʻe kitautolu ko e kakai tui ʻi he funga ʻo e māmaní ʻa e lelei mo e ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻi hono fekauʻi mai Hono ʻAló, fakalaulauloto ki he founga kuo fakamālohia ai ʻe he Tohi ʻa Molomoná hoʻo tui kia Kalaisí. ‘I hoʻo fakakaukau ki Hono ʻaloʻí, fakalaulauloto ki he ʻuhinga naʻe hāʻele mai aí mo e founga kuo liliu ai ʻe Heʻene hāʻele maí hoʻo moʻuí. Pea te ke lava leva ʻo aʻusia ʻa e fiefia moʻoni ʻo e Kilisimasí—ʻa e meʻaʻofa kuo foaki atu ʻe Sīsū Kalaisi kiate koé.

Ngaahi Fakakaukau ki he Ako ʻi ʻApí mo e Lotú

Naʻe ʻaloʻi ʻa Sīsū Kalaisi ke hoko ko hoku Fakamoʻui.

Ko ha tukufakaholo ke lau ‘a e talanoa ‘o e ʻaloʻi ʻo e Fakamoʻuí ʻi he Fuakava Foʻoú ʻi he taimi Kilisimasí, ka te ke toe lava foki ʻo maʻu ha ngaahi kikite ongo moʻoni ki he meʻa toputapu naʻe hoko ko ʻení ʻi he Tohi ʻa Molomoná. Hangē ko ʻení, ʻoku maʻu ʻa e ngaahi kikite ki he ʻaloʻi mo e ngāue ʻa e Fakamoʻuí ʻi he 1 Nīfai 11:13–36; Mōsaia 3:5–10; mo e Hilamani 14:1–13. Ko e hā ha ngaahi ongo fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi ʻokú ke maʻu ʻi hoʻo lau e ngaahi potufolofola ko ení mo fakakaukau ki he fakataipe ʻo e ngaahi fakaʻilonga ʻo Hono ʻaloʻí? ‘Oku fakamālohia fēfē nai ʻe he ngaahi fakamoʻoni ʻa e kau palōfita ko ʻení hoʻo fakamoʻoni kia Kalaisi mo Hono misioná?

Ko ha ngaahi fokotuʻu kehe ʻeni ke tokoni atu ke ke tokanga taha kia Sīsū Kalaisi ʻi he taimi Kilisimasí:

  • Naʻá ke ʻilo te ke lava ʻo mamata ʻi he ngaahi pōpoaki mei he fakataha lotu Kilisimasi kuo ʻosi ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻi he Gospel Library? Kumi kinautolu ʻi he “Ngaahi Vitiō Faka-Kilisimasí.” Fakakaukau ke vahevahe ʻa e ngaahi pōpoaki mo e hiva ko ʻení ke fakamafola ʻa e fiefia ʻo e Kilisimasí.

  • Te ke ala fiefia foki mo ho fāmilí ke fanongo ki he ngaahi “Hiva Kilisimasi” ʻi he Gospel Library.

  • Fakakaukau ke palani ha ngaahi ʻekitivitī te ke lava, pe ʻe lava ʻe hoʻo fāmilí ke fai ʻi he ngaahi ʻaho ofi ki he Kilisimasí ke ongoʻi ʻa e Laumālie ʻo Kalaisí, hangē ko e tokoniʻi ha taha pe hivaʻi fakataha ha ngaahi himi Kilisimasi. Vakai, LighttheWorld.org ki ha ngaahi fakakaukau.

Vakai foki, Mātiu 1:18–25; 2; Luke 2; 3 Nīfai 1:4–22; “Naʻe ʻAloʻi Mai ʻa Sīsū Kalaisi,” Ngaahi Himi, fika 114.

Ko Sīsū Kalaisi ʻa e Fakamoʻui ʻo e māmaní.

Ko e tefitoʻi ʻuhinga ʻoku tau fakamanatua ai ʻa e ʻaloʻi ʻo Sīsū Kalaisí koeʻuhí ko ʻEne feilaulau fakaleleí. Tuʻunga ʻi he feilaulau ko iá, te Ne lava ai ʻo fakahaofi kitautolu mei he angahalá mo e maté, fakafiemālieʻi kitautolu ʻi he ngaahi faingataʻá, mo tokoni ke “fakahaohaoaʻi [kitautolu] ʻiate Ia” (Molonai 10:32). Ko e hā kuó ke ako mei he Tohi ʻa Molomoná ʻi he taʻú ni fekauʻaki mo e mālohi ʻo e Fakamoʻuí ke huhuʻi koé? ʻOku ʻi ai nai ha ngaahi talanoa pe akonaki ʻoku makehe kiate koe? Fakakaukau ki he meʻa ʻoku akoʻi atu ʻe he ngaahi fakamatala ko ʻení fekauʻaki mo e misiona huhuʻi ʻo e Fakamoʻuí: 2 Nīfai 2:6; ʻAlamā 7:7–13; 11:40; mo e Hilamani 5:9; 14:16–17. Ko e hā ʻokú ke ongoʻi ʻoku ueʻi koe ke fai ke fakahaaʻi kiate Ia hoʻo houngaʻiá?

ʻĪmisi
fakaʻilonga seminelí
ʻOku fakamoʻoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná kia Sīsū Kalaisi.

“Ko ha Fakamoʻoni ʻe Taha kia Sīsū Kalaisí” ʻoku ʻikai ko ha ʻuluʻi fakamatala pē ia ki he Tohi ʻa Molomoná; ka ko ha fakamatala ia ʻo hono taumuʻa fakalangí. Fakalaulauloto ki he meʻa ʻokú ke ako mei he ngaahi potufolofola ko ʻení fekauʻaki mo e misiona ʻo e Tohi ʻa Molomoná ke fakamoʻoniʻi ʻa Kalaisí: 1 Nīfai 6:4; 19:18; mo e 2 Nīfai 25:23, 26; 33:4, 10.

Fakakaukau ke hiki ʻi ha tohinoa ʻa e founga kuo ʻomi ai koe ke ke ofi ange kia Kalaisi ʻi hono ako ʻo e Tohi ʻa Molomoná he taʻu ní. ʻE ala tokoni ʻa e ngaahi ueʻi ko ʻení:

  • “Ko ha meʻa naʻá ku ako pe ongoʻi fekauʻaki mo e Fakamoʻuí ʻi he taʻu ní ko e …”

  • “Naʻe liliu ʻe heʻeku ako ki he Fakamoʻuí ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻa e anga ʻo ʻeku …”

  • “Naʻe akoʻi au ʻe he tokotaha [pe talanoa] ʻoku ou saiʻia taha ai ʻi he Tohi ʻa Molomoná ko e Fakamoʻuí ʻoku…”

Mahalo pē ʻoku ʻi ai ha taha ʻe monūʻia ke ne ʻiloʻi ʻa e ongo ʻokú ke maʻu ki he Tohi ʻa Molomoná. Te ke vahevahe fēfē nai hoʻo ngaahi aʻusiá mo e fakamoʻoní? Te ke ala ongoʻi ʻoku ueʻi koe ke ke foaki ha tohi ko ha meʻaʻofa Kilisimasi. ʻOku ʻai ʻe he The Book of Mormon app ke faingofua hono vahevahé.

Naʻe lisi ʻe Pīsope Seulolo Kōsei ha ngaahi moʻoni fekauʻaki mo e Tohi ʻa Molomoná kau kia Sīsū Kalaisi (vakai,Ko ha Fakamoʻoni Moʻui ʻo e Kalaisi Moʻuí,” Liahona, Mē 2020, 39–40). Te ke lava ʻo vakai ki heʻene lisí pea fakalaulauloto ki he founga kuo liliu ai ʻa e ngaahi moʻoni takitaha ko ʻení—pe ʻe lava ke ne liliu—hoʻo moʻuí.

Vakai foki ki he Ngaahi Tefito ʻo e Ongoongoleleí, “Tohi ʻa Molomoná,” Gospel Library.

Ke maʻu ha ngaahi fakakaukau lahi ange, vakai ki he makasini Liahona ʻo e māhina ní mo e Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú.

Ngaahi Fakakaukau ki hono Akoʻi ʻo e Fānaú

Koeʻuhí ko e Sāpate nima ʻeni ʻo e māhiná, ʻoku poupouʻi atu ai ʻa e kau faiako Palaimelí ke nau fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi ʻekitivitī ako ʻi he “Fakamatala Fakalahi E: Ko Hono Teuteuʻi ʻo e Fānaú ki ha Moʻui Kakato ʻi he Hala ʻo e Fuakava ʻa e ʻOtuá.”

Ko Sīsū Kalaisi ʻa e meʻaʻofa ʻa e Tamai Hēvaní kiate aú.

  • Ke tokoni ke tokanga taha hoʻo fānaú ki he meʻaʻofa naʻe foaki mai ʻe he Tamai Hēvaní ʻaki hono fekauʻi mai Hono ʻAló, te ke lava ʻo kofukofu ha fakatātā ʻo Sīsū Kalaisi ʻo hangē ha meʻaʻofa Kilisimasí. Te ke lava mo hoʻo fānaú ke talanoa ki ha ngaahi meʻaʻofa Kilisimasi manako naʻá ke maʻu pe ʻamanaki ke maʻu. Hili ia pea te nau lava leva ʻo toʻo e kofukofu ʻo e fakatātā ʻo Kalaisí pea aleaʻi e founga kuó Ne hoko ai ko ha meʻaʻofa mahuʻinga kiate kitautolú. ʻE lava ha foʻi hiva hangē ko e “Naʻá Ne Fekau Hono ʻAlóTohi Hiva ʻa e Fānaú, 20–21) ʻo tokoni ki he pōtalanoa ko ʻení. Tokoni ke kumi ʻe hoʻo fānaú ha ngaahi kupuʻi lea ʻi he foʻi hivá ʻoku nau fakamatalaʻi ʻa e ngaahi tāpuaki ʻoku tau maʻu tuʻunga ʻi he ʻaloʻi ʻo Sīsuú.

Naʻe ʻaloʻi ʻa Sīsū Kalaisi ke hoko ko hoku Fakamoʻui.

  • Mahalo ʻe fiefia hoʻo fānaú ke vahevahe atu ʻa e meʻa ʻoku nau ʻilo fekauʻaki mo e ʻaloʻi ʻo Sīsuú. ʻOku ʻi he Tohi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí ha ngaahi fakatātā ʻe lava ʻo tokoni ke nau fai ʻa e talanoá (vakai, fika 28, 29, 30,31). Te mou lava foki ʻo vakai ki he ngaahi fakatātā ʻoku fakahaaʻi ai e moʻui ʻa e Fakamoʻuí mo e feilaulau fakaleleí. Ko e hā naʻe fekauʻi mai ai ʻe he Tamai Hēvaní ʻa Sīsū Kalaisí?

    ʻĪmisi
    ʻāngelo
  • Mahalo ʻe fiefia foki hoʻo fānaú ke tā haʻanau ngaahi fakatātā ʻo e ʻaloʻi mo e ngāue ʻa Sīsuú. Mahalo te nau ala tā ʻa e meʻa ʻoku fakamatalaʻi ʻi he 1 Nīfai 11:13–23; Mōsaia 3:5–10; Hilamani 14:1–13; mo e 3 Nīfai 1:4–22. Hili ia pea te nau lava ʻo vahevahe mo koe ʻa e meʻa ʻoku akoʻi ʻe heʻenau ngaahi fakatātaá fekauʻaki mo Sīsū Kalaisí.

  • Ke fakamamafaʻi ʻoku fakatou akoʻi ʻe he Tohi Tapú mo e Tohi ʻa Molomoná hono ʻaloʻi ʻo Sīsuú, te mou lava ʻo hiki ʻa e ngaahi meʻa ʻoku fakamatalaʻi ʻi he Luke 2:4–14; Mātiu 2:1–2; mo e 3 Nīfai 1:15, 19–21. Pea toki kumi ʻe hoʻo fānaú ʻa e ngaahi potufolofola ko ʻení ke fakapapauʻi pe ko e hā ʻa e ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi Pētelihemá, ongo ʻAmeliká, pe hoko fakatouʻosi ʻi he ongo feituʻú. Ko e hā ʻoku tau fakamālō ai ke maʻu ʻa e Tohi ʻa Molomoná ko ha fakamoʻoni hono ua ki he ʻaloʻi ʻo Sīsū Kalaisí?

ʻOku manako ʻa e fānaú ʻi he ngaahi talanoá. Ko e ngaahi talanoá ko ha taha ia ʻo e ngaahi founga lelei taha ke tokoniʻi ai ʻa e fānaú ke nau ako mo manatuʻi ʻa e ngaahi moʻoní. ʻI hoʻo vahevahe ko ia ʻa e talanoa ʻo e ʻaloʻi ʻo Sīsuú, toe fakakaukau foki ke vahevahe ha ngaahi talanoa mei hoʻo moʻuí naʻe tokoni ke fakamālohia hoʻo tui ki he Fakamoʻuí.

ʻOku fakamoʻoni e Tohi ʻa Molomoná kia Sīsū Kalaisi.

  • ʻI hoʻo fakaʻosi mo hoʻo fānaú hoʻomou ako ki he Tohi ʻa Molomoná ʻi he taʻu ní, mahalo ko ha taimi lelei ʻeni ke mou fevahevaheʻaki ai hoʻomou ngaahi talanoa mo e ngaahi potufolofola manako mei he tohi toputapú ni. ʻE hanga ʻe haʻamou vakai ki ha niʻihi ʻo e ngaahi fakatātā ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú pe Ngaahi Talanoa ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻo tokoniʻi hoʻo fānaú ke nau manatuʻi ʻa e meʻa kuo nau ako ʻi he taʻu ní. Tokoniʻi ke nau ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku akoʻi mai ʻe he ngaahi talanoa ko ʻení kau kia Sīsū Kalaisí.

  • Te ke lava foki ʻo ʻoange ki hoʻo fānaú ha fakatātā ʻo Sīsū, pe tuku ke nau tā haʻanau fakatātā pē ʻanautolu. Fakaafeʻi ke nau hiki hake ʻenau ngaahi fakatātaá ʻi ha taimi pē ʻoku nau fanongo ai ki he huafa ʻo Sīsuú ʻi hoʻo lau ʻa e 2 Nīfai 25:23, 26. Fakamoʻoniʻi ange naʻe hiki ʻa e Tohi ʻa Molomoná ke tokoniʻi kitautolu ke tau “tui kia Kalaisi” (2 Nīfai 25:23).

Ke maʻu ha ngaahi fakakaukau lahi ange, vakai ki he makasini Ko e Kaumeʻá ʻo e māhina ní.

ʻĪmisi
ko ha ʻāngelo ʻokú ne fakahā kia Nīfai ʻa e Taaupoʻou ko Melé ʻi ha meʻa-hā-mai.

Mata Meʻa-Hā-Mai ʻa Nīfai ki he Taaupoʻou ko Melé, tā fakatātaaʻi ʻe Judith A. Mehr