Seminelí
Fakataukei Fakatokāteliné: ʻEta 12:6—“He ʻOku ʻIkai Te Mou Maʻu ha Fakamoʻoni Kae ʻOua Kuo Hili Hono ʻAhiʻahiʻi ʻo Hoʻomou Tuí”


“Fakataukei Fakatokāteliné: ʻEta 12:6—‘He ʻOku ʻIkai Te Mou Maʻu ha Fakamoʻoni Kae ʻOua Kuo Hili Hono ʻAhiʻahiʻi ʻo Hoʻomou Tuí,’” Tohi ʻa Molomoná – Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó (2024)

“Fakataukei Fakatokāteliné: ʻEta 12:6,” Tohi ʻa Molomoná – Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó

Fakataukei Fakatokāteliné: ʻEta 12:6

He ʻOku ʻIkai Te Mou Maʻu ha Fakamoʻoni Kae ʻOua Kuo Hili Hono ʻAhiʻahiʻi ʻo Hoʻomou Tuí

ʻĪmisi
ongo finemui ʻokú na talanoa

ʻI hoʻo ako ʻa e ʻEta 12:1–22, naʻá ke ako ai ʻa e founga ke fakaʻaongaʻi ʻa e tui kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne ongoongoleleí kimuʻa peá ke toki maʻu ha fakamoʻoni fakalaumālie ki he moʻoní (vakai, ʻEta 12:6). ʻE lava ke tokoni ʻa e lēsoni ko ʻení ke ke ako maʻuloto ʻa e potufolofola fakataukei fakatokāteline mo e kupuʻi lea folofola mahuʻinga ki he ʻEta 12:6, fakamatalaʻi ʻa e tokāteline ʻoku akoʻi ʻi he potufolofolá ni, pea fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ki hono maʻu ʻo e ʻilo fakalaumālié ʻi ha tūkunga moʻoni ʻo e moʻuí.

Poupouʻi ʻa e kau akó ke nau fakaʻaongaʻi ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻo hono maʻu ʻo e ʻilo fakalaumālié. ʻI he fakaʻau ke fiemālie ange ʻa e kau akó ʻi hono fakaʻaongaʻi e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo hono maʻu ʻo e ʻilo fakalaumālié, ʻe fakanatula pē ʻenau fakaʻaongaʻi kinautolu ki he ngaahi fehuʻi ʻoku nau maʻú. ʻAi ke fai maʻu pē peá ke mohu founga ʻi hono fakaafeʻi kinautolu ke toe vakaiʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoní ʻi ha ngaahi founga kehekehe.

Teuteu ʻa e tokotaha akó: Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke fekumi ki ha ngaahi potufolofola ʻe lava ʻo tokoni ki ha taha ke ngāue ʻaki ʻene tui kia Sīsū Kalaisí. Ke maʻu ha ngaahi potufolofola, ʻe lava ke nau fekumi ʻi he tefito ko e “Tuí” ʻi he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá.

Ngaahi ʻEkitivitī Ako ʻOku Ala Fakahokó

ʻOku fokotuʻutuʻu ʻa e lēsoni fakataukei fakatokāteline ko ʻení ke akoʻi ia ʻi he hili ʻa e lēsoni “ʻEta 12:1–22,” ʻa ia ko e lēsoni puipuituʻa ki he potufolofola fakataukei fakatokāteline ʻEta 12:6. Kapau ʻoku fiemaʻu ke ʻunuakiʻi e lēsoni ʻo e potufolofola fakataukei fakatokāteline ko ʻení ki ha uike kehe, fakapapauʻi ke akoʻi foki mo e lēsoni puipuituʻa fekauʻaki mo iá ʻi he lolotonga e uike ko iá.

Fakamatalaʻi mo e ako maʻuloto

ʻI he lēsoni kuo ʻosí, naʻá ke ako ai ʻa e foʻi moʻoni ko ʻení mei he ʻEta 12:6: Kapau ʻoku tau fiemaʻu ha fakamoʻoni fakalaumālie, kuo pau leva ke tau ʻuluaki ngāue ʻaki ʻa e tui kia Sīsū Kalaisí mo ʻEne ongoongoleleí.

Fakakaukau ke fakaafeʻi ʻa e kau akó ke akoako hono fakamatalaʻi e ngaahi akonaki ʻo e ʻEta 12:6 ki hanau hoa. Te ke lava ʻo fakaʻaliʻali ha fehuʻi hangē ko ʻení ke aleaʻi ʻe he kau akó.

  • Ko e hā ʻa e faleʻi ʻoku ʻomi ʻi he ʻEta 12:6 kiate kinautolu ʻoku ʻi ai haʻanau ngaahi fehuʻi ʻoku teʻeki ke tali pe teʻeki ke nau “mamata” ki he moʻoní?

Tokoni ki he kau akó ke ako maʻuloto ʻa e potufolofolá mo e kupuʻi lea folofola mahuʻinga ki he ʻEta 12:6. Ko ha founga ʻeni ʻe taha ke fakahoko ai ʻeni.

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoni (1899–1994) kuo pau ke ʻi ai ha taimi ʻe pau ke aʻusia ʻe he tokotaha kotoa ha tūkunga ʻe poleʻi ai ʻenau tuí, pea kuo pau ke nau fai ha fili (vakai, “The Book of Mormon Is the Word of God,” Ensign, May 1975, 65). ʻI hono fakalea ʻe tahá, kuo pau ke fili ʻa e tokotaha kotoa pē maʻanautolu ʻi he tui, ke nau tui, pea ʻiloʻi ʻa e moʻoní.

Tā ha fakatātā ʻo ha fuʻu holisi lahi mo ha fakatātā faingofua ʻo koe ʻokú ke tuʻu ʻi muʻa ai. Fakaʻaongaʻi ʻa e “holisi ʻo e tuí” ke tokoni atu ke ke ako maʻuloto ʻa e potufolofola ki he ʻEta 12:6 mo e kupuʻi lea mahuʻinga ʻo e folofolá. Teuteuʻi hoʻo holisí ʻaki hano tohiʻi ʻa e “ʻEta 12:6” ʻi ʻolunga, pea tohiʻi tuʻo lahi leva ʻa e “ʻOku ʻikai te mou maʻu ha fakamoʻoni kae ʻoua kuo hili hono ʻahiʻahiʻi ʻo hoʻomou tuí” ʻi he holisí. ʻI he taimi ʻe mapuni kotoa ai hoʻo holisí ʻi hono fakafonu ʻaki ʻa e kupuʻi lea mahuʻinga ʻo e folofolá, feinga ke toutou lea leʻo lahi ʻaki ia taʻe te ke sio ki ai.

Akoako hono fakaʻaongaʻí

Kimuʻa pea kamata ʻa e ʻekitivitī akoakó, fakakaukau ki ha ngaahi founga fakamānako ke poupouʻi ʻa e kau akó ʻi hono ako mo fakamanatu e ngaahi tefitoʻi moʻoni ki hono maʻu e ʻilo fakalaumālié. ʻE tokoni hono fai maʻu pē iá ke nau lavameʻa ange ʻi hono ʻiloʻi e founga ke fakaʻaongaʻi ai ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení.

Ko e founga ʻe taha ke fai ai ʻení ko hono hiki kotoa ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻe tolu ʻo hono maʻu ʻo e ʻilo fakalaumālié ʻi he palakipoé. Hili iá pea hiki ha ngaahi fakakaukau mei he tefitoʻi moʻoni takitaha ʻi ha faʻahinga hokohoko pē pea fakaafeʻi ʻa e kau akó ke fakahoa ʻa e ngaahi fakakaukaú mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni totonú.

Vahevahe ʻa e tūkunga ko ʻení mo e kau akó pe fakakaukau ki he tūkunga pē ʻaʻau ʻokú ne fakamatalaʻi ʻa e taumuʻa tatau.

ʻOku kaungāmeʻa lelei ʻa Kilisitina mo Niseta. Ko Kilisitiná ko ha mēmipa ia ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. ʻOkú ne feinga mālohi ke hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei kia Niseta, ʻa ia ʻoku ʻikai tui ki ha tui fakalotu kuo fokotuʻutuʻu. ʻOku faʻa fehuʻia ʻe Niseta ʻa e ngaahi meʻa ʻoku tui ki ai ʻa Kilisitiná pea mo fifili ki he ʻuhinga ʻokú ne ʻalu ai ki he lotú ʻi he Sāpaté, totongi vahehongofulú, moʻui ʻaki ʻa e Lea ʻo e Potó, mo fili ke teunga tāú.

ʻOku fakamatala ʻe Kilisitina kia Niseta ʻokú ne ongoʻi ʻoku moʻoni ʻa e ngaahi fekau mo e ngaahi tuʻunga moʻui ʻokú ne moʻui ʻakí pea naʻe ʻomi ia mei he ʻOtuá. ʻOku tali lelei ange ʻe Niseta, “ʻOkú ke lava fēfē ʻo talamai ʻoku moʻoni ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení? ʻOkú ke lava fēfē ʻo ʻilo ʻoku moʻoni ha meʻa ʻoku ʻikai ke ke lava ʻo sio ki ai?”

Fakakaukau ke vahevahe ʻa e kau akó ki ha fanga kiʻi kulupu iiki pea fakaafeʻi ke nau aleaʻi ʻa e founga te nau lava ai ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ki hono maʻu ʻo e ʻilo fakalaumālié mo e ʻEta 12:6 ʻi he tūkunga ko ʻení. Fakamanatu ki he kau akó ʻoku fakataumuʻa ʻa e ngaahi tūkunga ki hono akoako ʻo e fakataukei fakatokāteliné ke nau maʻu ha ngaahi faingamālie ke akoako fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ki hono maʻu ʻo e ʻilo fakalaumālié. ʻOku ʻikai fiemaʻu ke fakaleleiʻi pe haohaoa ʻenau ngaahi fakakaukaú mo e talí.

Te ke lava ʻo fakaafeʻi ʻa e kau akó ke kamata ʻenau fealeaʻakí ʻaki hano fehuʻi ange, “Ko e fē ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo hono maʻu ʻo e ʻilo fakalaumālié te ke kamata ʻaki ke tokoniʻi ho kaungāmeʻá? Ko e hā hono ʻuhingá?” ʻE lava foki ke tokoni ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení ki he kau akó ke nau vakai ki ai lolotonga ʻenau fealeaʻakí.

Vakaiʻi ʻa e ngaahi fakakaukaú mo e ngaahi fehuʻí ʻaki ha fakakaukau ʻoku taʻengatá

  • Ko e hā ha ngaahi fakakaukau pe moʻoni te ke fie tokoni ke mahino lelei ange kia Nisetá? Ko e hā hono ʻuhingá?

  • Ko e hā ha meʻa te ke lava ʻo vahevahe mo Niseta fekauʻaki mo e ʻEikí pea mo e founga ʻo ʻEne fengāueʻaki mo kitautolú?

Fekumi ki ha mahino lahi ange ʻo fakafou ʻi he ngaaahi maʻuʻanga tokoni kuo fokotuʻu fakalangí

  • Ko e hā ha ngaahi akonaki mei he ʻEta 12:6 ʻe ala tokoni ʻi he tūkunga ko ʻení? Ko e hā hono ʻuhingá?

    Kapau ʻe ʻaonga ki he kau akó haʻanau vakai ki ha fakamatala faitatau mei ha taki ʻo e Siasí ko ha sīpinga, fakakaukau ke vahevahe ʻa e lea ʻa Sisitā Poni L. ʻOsikasoni mei he konga “Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻa” ʻo e lēsoni kuo ʻosí.

  • Ko e hā ha ngaahi potufolofola pe fakamatala kehe mei he kau taki ʻo e Siasí ʻe lava ke ne ʻomi ha tokoni mo ha fakahinohino kia Nisetá?

Ngāue ʻi he tuí

  • Ko e hā ha ngaahi aʻusia kuó ke maʻu pe ko ha niʻihi kehe ʻi hono ngāue ʻaki ʻa e tui kia Sīsū Kalaisí? ʻE tokoni fēfē hano vahevahe ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení mo Nisetá ke fakaʻaiʻai ia ke ne ngāue ʻi he tuí?

  • Ko e hā ha ngaahi ngāue faivelenga te ke lava ʻo fokotuʻu kia Niseta ke ne kamata fakahokó?

ʻI he ʻosi e fealēleaʻaki ʻa e kau akó, fakakaukau ke fakaafeʻi ha niʻihi ke vahevahe ʻenau talí pea mo e meʻa naʻa nau ako mei he aʻusiá.

Fakakaukau foki ke aleaʻi mo e kau akó ʻa e founga ʻe ʻaonga ai kiate kinautolu ʻa e ngāué ni ʻi he taimí ni pea ʻi he kahaʻú. Hangē ko ʻení, te ke lava ʻo fakaafeʻi ʻa e kau akó ke fakakaukau ki ha ngaahi tuʻunga lolotonga pe tuʻunga ʻi he kahaʻú ʻa ia ʻe ala tokoni ai ʻa e ngaahi akonaki ʻi he ʻEta 12:6 mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo hono maʻu ʻo e ʻilo fakalaumālié kiate kinautolu pe ko e niʻihi kehé ke nau fehangahangai mo ha ʻahiʻahi ʻo e tuí pea iku ʻo maʻu ha fakamoʻoni fakapapau ʻo e moʻoní.

Toe vakaiʻi ʻo e fakataukei fakatokāteliné

Lolotonga ha lēsoni ʻi he kahaʻú, tā ʻi he palakipoé ha fakatātā ʻo ha holisi ʻoku tuʻu ʻi muʻa ai ha kiʻi fakatātā faingofua ʻo ha taha (stick figure). Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau fakamanatu pe ko e fakamoʻoni fakafolofola fakataukei fakatokāteline fē ʻoku fekauʻaki mo e fakatātaá (ʻEta 12:6), pea poupouʻi kinautolu ke akoako lau maʻuloto ʻa e kupuʻi lea mahuʻinga ʻo e folofolá mo ha hoa. Ko e kupuʻi lea mahuʻinga ʻo e folofolá ko e “ʻOku ʻikai te mou maʻu ha fakamoʻoni kae ʻoua kuo hili hono ʻahiʻahiʻi ʻo hoʻomou tuí.”