Seminare
Helamana 13, Vaega 2: “Ia Salamo ma Faaolaina Ai”


“Helamana 13, Vaega 2: ‘Ia Salamo ma Faaolaina Ai,’” Tusi Lesona a le Faiaoga o le Tusi a Mamona (2024)

“Helamana 13, Vaega 2,” Tusi Lesona a le Faiaoga o le Tusi a Mamona

Helamana 13, Vaega 2

“Ia Salamo ma Faaolaina Ai”

Ata
alii talavou o loo tootuli e tatalo

E te manatu o le toatele o tagata e vaai i le salamo o se meaalofa mai le Atua po o se faasalaga? Aisea? Sa alofaina e Samuelu le sa Lamana e oo lava i sa Nifae amioleaga lea na ia tuu ai o ia i se tulaga lamatia e aoao ai i latou e faapea o le salamo o se meaalofa mai ia Iesu Keriso lea e taitai atu ai i le fiafia ma le faaolataga. O lenei lesona ua faamoemoe e fesoasoani ia te oe e manumalo ai i soo se mea e faalavefau i le salamo.

Faaaoga upu a perofeta e faamamafa ai aoaoga ma mataupu faavae. O perofeta ma aposetolo o aso nei e aoao atu, faamalamalama, ma faailoa atu aoaoga faavae ma mataupu faavae o loo aoao mai i tusitusiga paia. O le faaaogaina o upu faaperofeta e mafai ona fesoasoani i tamaiti aoga ia malamalama atili ai ma ola i le talalelei a Iesu Keriso.

Sauniuniga a le tamaitiiti aoga: Valaaulia tamaiti aoga e mafaufau loloto po o le fea o upu nei o le a latou faaaogaina e faamatala ai le salamo ma pe aisea: faasalaga, faamoemoega, faamanuiaga, suiga, alualu i luma, faanoanoaga.

Gaoioiga e Ono Mafai Ona Aoao Ai

O le ala sa’o

Atonu e aoga le amata o le lesona e ala i le suesueina o mea faalavefau e ono feagai ma tamaiti aoga i le salamo. O mea nei o loo faapupula faafaatusa ai le taua o le salamo.

Mafaufau e faaali atu le ata lenei o se vaituloto a o vaai faalemafaufau tamaiti aoga i mea nei:

Ata
ata pue o le vaituloto i mauga

Vaai faalemafaufau o loo taumafai nisi o uo e sue se vaituloto i se mauga maualuga ua latou faalogo i ai ae e lei asiasi lava i ai. A o latou malaga atu i le vao, latou te feiloai ai i se alii na fai mai sa nofo o ia i lea nofoaga mo le tele o tausaga. Ua ia lapataia i latou e faapea, o le ala o loo latou i ai e le tau atu ai i le vaituloto ma e lamatia i nisi nofoaga. Ua ia fautuaina i latou e toe liliu ma toe ui atu i se ala ese lea o le a taitai atu ai i latou ma le saogalemu iina.

  • O a nisi o mafuaaga atonu e le faalogo ai uo i le alii lea?

E faapei o le alii i le tala, i nisi taimi, atonu e lapataia i tatou e perofeta e uiga i filifiliga ia o le a le taitai atu ai i le fiafia, alualu i luma, ma se toe foi atu i le Tama Faalelagi. Atonu latou te uunaia i tatou ia salamo ma suia o tatou olaga.

Mafaufau e tusi tali a tamaiti aoga i fesili nei i luga o le laupapa:

  • O a nisi o mafuaaga atonu tatou te le salamo ai?

Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga e faatatau le lesona i o latou tulaga, tuu atu ia i latou se taimi e fai ai mea nei:

I le lesona talu ai, e ala i aoaoga a Samuelu le sa Lamana ia sa Nifae, atonu ua e aoao ai e faapea, e lapataia ma le alofa mutimutivale e le Alii tagata e uiga i taunuuga o le agasala ma faamagalo i latou o e salamo. Peitai, e tusa lava pe tatou te malamalama i lenei upumoni, tatou te le salamo i taimi uma. A o e suesueina lenei lesona, saili le fesoasoani a le Alii ia iloa ai pe faapefea ona manumalo i soo se mea e faalavefau i lou salamo.

O taunuuga o le agasala

Afai e aoga, mafaufau e fesili atu, “O le a se mea na e aoaoina i le lesona talu ai e uiga i le manaomia ona tatou salamo?” Faalogo ma le toto’a i tali a tamaiti aoga, ma faaaoga anomea nei ona e aoga tele.

Faitau le Helamana 13:21–23, ma vaavaai mo nisi o uiga ma faatinoga na fai mai Samuelu e manaomia e tagata ona salamo ai. Atonu e aoga le iloa e faapea o se fetuu e “aumai ai faamasinoga ma o latou taunuuga i luga o se mea, po o se tagata, po o tagata ona o le amioletonu” (Taiala i Tusitusiga Paia, “Fetuu, Fetuuina,” scriptures.ChurchofJesusChrist.org).

Valaaulia tamaiti aoga e faasoa atu mea na latou mauaina.

  • E faaopoopo atu i oa, o a nisi o mea atonu e faaosoosoina i tatou e “tuu atu i ai [o tatou] loto” ma “manatua pea” e sili atu nai lo le Alii?

Mafaufau e fesili atu pe na mafaufau tamaiti aoga i ni mafuaaga faaopoopo atonu e le gauai atu ai tagata i nei lapataiga ma salamo ai.

I fuaiupu 24–30, sa lapataia ai foi e Samuelu ia tagata e uiga i lo latou teenaina o perofeta.

Faitau le Helamana 13:31–38, ma faauma le mataupu faavae lenei i au lava upu: Afai tatou te teena pea lava pea ia valaaulia a perofeta ia salamo …

Valaaulia tamaiti aoga e faauma le mataupu faavae o loo i luga o le laupapa. O se tasi o auala e mafai ona latou faaumaina ai le mataupu faavae o le; tatou te feagai ma le faatafunaga ma o le a lagona ai le lototiga ma le faanoanoa. Mafaufau e fai atu fesili tulitatao ia e fesoasoani ai i tamaiti aoga e faaloloto ai lo latou malamalama. O nisi o nei fesili e mafai ona aofia ai mea nei: Aisea e iu ai i le faanoanoa ona o agasala tatou te le salamo ai? E mafai faapefea e le malamalama ai i lenei mataupu faavae ona aafia ai lo tatou manao e salamo?

O se meaalofa mai le Atua

E pei ona molimau atu Samuelu ia sa Nifae, “e leai se mea e mafai ona faaolaina [i tatou] … vagana ai le salamo ma le faatuatua i le Alii o Iesu Keriso” (Helamana 13:6). Ona o le Togiola a le Faaola mo i tatou, “afai [tatou] te salamo ma foi mai i le Alii lo [tatou] Atua, o le a [Ia] liliu ese [Lona] ita” (Helamana 13:11).

A o e faitauina le saunoaga lenei a Peresitene Russell M. Nelson, vaavaai mo upumoni na ia aoao mai ia e mafai ona fesoasoani ia i tatou e manumalo ai i mea e faalavefau i le salamo.

Mafaufau e vaevae tamaiti aoga i ni vaega taitoatolu ma tuu atu i tamaiti aoga taitasi se kopi o le faamatalaga lenei. Valaaulia tamaiti aoga taitasi e vase lalo o se mea i le parakalafa muamua lea e mafai ona fesoasoani i se tasi e manumalo ai i se faalavefau i le salamo ma tusi i tafatafa o le parakalafa se faamalamalamaga pe faapefea ona latou manatu e mafai ona fesoasoani ai.

Ona tuu atu lea ia i latou e pasi atu le pepa i se isi tamaitiiti aoga ma toe fai le faagasologa mo le parakalafa lona lua ma toe fai mo le parakalafa lona tolu.

Ma le mea mulimuli, valaaulia tamaiti aoga e faitau mea uma na vaseina ma tusia e isi tamaiti aoga.

Ua toatele naua tagata e mafaufau i le salamo o se faasalaga—o se mea e ao ona aloese ai vagana ai tulaga sili ona matuiā. Ae o lenei lagona o le faasalaina e mafua mai ia Satani. E taumafai o ia e taotaomia i tatou mai le vaai atu ia Iesu Keriso, o lē tu mai ma aao mafola, ma le faamoemoe ma le naunautai e faamalolo, faamagalo, faamamā, faamalosia, ma faapaiaina i tatou. …

E leai se mea e sili atu ona faasaoloto, sili atu ona faamalualii, pe sili atu ona taua i lo tatou alualu i luma faaletagata lava ia nai lo se taulaiga masani i aso taitasi i le salamo. O le salamo e le o se mea e tupu faatasi [i se taimi e tasi]; ae o se faagasologa. O le ki i le fiafia ma le filemu o le mafaufau. Pe a vaavaalua ma le faatuatua, e tatala e le salamo lo tatou faitotoa e maua ai le mana o le Togiola a Iesu Keriso. …

A tatou filifili e salamo, ua tatou filifili e sui! Ua tatou faatagaina le Faaola e suia i tatou i o tatou lava ituaiga tagata silisili. Tatou te filifili e tuputupu a’e faaleagaga ma maua le olioli—le olioli o le togiolaina ia te Ia. A tatou filifili e salamo, ua tatou filifili ia avea atili e faapei o Iesu Keriso! (Russell M. Nelson, “E Mafai Ona Tatou Faia ia Lelei Atu ma Ia Tatou Lelei Atu,” Ensign po o le Liahona, Me 2019, 67)

Valaaulia tamaiti aoga e faasoa atu mea na latou aoaoina mai a latou suesuega po o suesuega a isi. Afai e aoga, fai atu nisi o fesili nei.

  • E mafai faapefea ona fesoasoani le saunoaga a Peresitene Nelson i se tasi e manumalo ai i mea e faalavefau i le salamo?

  • O a taunuuga o le salamo na ta’ua e Peresitene Nelson e sili ona e manao i ai? Aisea?

  • O le a le mea na aoao mai e Peresitene Nelson e uiga i le Faaola lea e mafai ona fesoasoani i se tasi e faatuatuai ona salamo?

Salamo

Atonu e i ai nisi faalavefau i le salamo e lei saunoa i ai Peresitene Nelson, pe atonu tatou te manaomia se fesoasoani faaopoopo po o ni tali. Faaalu ni nai minute e suesue ai le meaalofa o le salamo, ma vaavaai mo tali i fesili atonu o i ai ia te oe pe mo upumoni ia e mafai ona fesoasoani ia te oe e manumalo ai i faalavefau o loo feagai ma oe i le salamo. O punaoa e ono fesoasoani ia te oe e faaaofia ai le “Salamo” i le Taiala i Tusitusiga Paia, , ma le “O Le a Fesoasoani Iesu Keriso ia te Oe” i le Mo Le Malosi o le Autalavou: O Se Taiala mo le Faia o Filifiliga (tamaitusi, 2022).

  • O a ni mea na e aoaoina na fesoasoani ia te oe?

  • E mafai faapefea ona fesoasoani le Faaola ia i tatou i le faagasologa atoa o le salamo?

Valaaulia tamaiti aoga e faasoa atu mea na latou aoaoina. Afai e i ai nisi fesili a tamaiti aoga, valaaulia le vasega e taumafai e fesoasoani e tali i latou e faaaoga ai tusitusiga paia ma aoaoga sa latou suesueina po o le faasoa atu foi o aafiaga talafeagai. Faasoa atu foi ou malamalamaaga.

Faitau le valaaulia lenei mai ia Peresitene Nelson:

Saili ma le agaga tatalo ia malamalama po o a mea na o loo faalavelave i le ala o lou salamo. Ia iloa po o a mea na e taofia oe mai le salamo. Ona sui lea! Salamo! E mafai e i tatou uma ona faia ia lelei atu ma ia tatou lelei sili atu nai i lo se isi lava taimi muamua. (Russell M. Nelson, “E Mafai Ona Tatou Faia ia Lelei Atu ma Ia Tatou Lelei Atu,” Ensign po o le Liahona, Me 2019, 68)

Faaalu sina taimi e mafaufau loloto ai ma tatalo ma tusi mea e te lagona e finagalo le Tama Faalelagi e te faia e salamo ai.

Molimau atu i faamanuiaga ua ofoina mai e le Faaola ia i latou o e taliaina Lana valaaulia ia salamo.