Seminare
Helamana 5:14–52: “O Le A Tafiesea Le Ao o le Pogisa”


“Helamana 5:14–52: ‘O Le A Tafiesea Le Ao o le Pogisa,’” Tusi Lesona a le Faiaoga o le Tusi a Mamona (2024)

“Helamana 5:14–52,” Tusi Lesona a le Faiaoga o le Tusi a Mamona

Helamana 5:14–52

“O Le A Tafiesea Le Ao o le Pogisa”

Ata
O Nifae ma Liae i le falepuipui, ua siomia e le afi

A tatou i ai i totonu o se potu pogisa, e mafai ona tatou kiina se moli. Ae o le a se mea e mafai ona tatou faia pe a tatou i ai faaleagaga i le pogisa? Ina ua ufitia e le pogisa se vaega o sa Lamana amioleaga, sa aoaoina i latou e salamo ma faatuatua ia Iesu Keriso. O lenei lesona e mafai ona fesoasoani ia te oe e faalagolago ai ia Iesu Keriso e aveesea lagona o le fefe ma le pogisa ma suia ai i Lona olioli, filemu, ma le malamalama.

Uunaia tamaiti aoga ia mafaufau loloto. A maua e tamaiti aoga se taimi e mafaufau loloto ai i o latou olaga ma mea o loo latou aoaoina, e mafai e le Agaga Paia ona faaali mai upumoni patino ma talafeagai ia i latou. Valaaulia tamaiti aoga e mafaufau loloto pe o faapefea ona latou valaauliaina le malamalama ma le mana o Iesu Keriso i o latou olaga.

Sauniuniga a le tamaitiiti aoga: Valaaulia tamaiti aoga e mafaufau loloto i auala e faapei ai Iesu Keriso o le malamalama (tagai Ioane 8:12).

Gaoioiga e Ono Mafai Ona Aoao Ai

Pouliuli ma le malamalama

Fesoasoani i tamaiti aoga e amata ona mafaufau e uiga i le malamalama ma le pouliuli. E mafai ona e faaaogaina moliuila po o telefoni feaveai e faaalia ai le auala e mafai ai e le faailoaina atu o le malamalama ona aveesea le pogisa mai se potu. E mafai ona e tusia mea na maitauina e tamaiti aoga i luga o le laupapa ma taumafai e tuufaatasi o latou manatu i se taimi mulimuli ane o le lesona pe a latou faailoa mai mataupu faavae e uiga ia Iesu Keriso.

Mafaufau i se taimi na e i ai i se nofoaga pogisa ma sina malamalama itiiti pe leai foi. E mafai ona e manatua le mea sa luitauina i le le mafai ai ona vaai lelei?

  • E ese mai le i ai i totonu o se potu pogisa, o a nisi o auala tatou te ono oo ai i le pogisa i o tatou olaga? O a nisi o lagona atonu e te ono fesootai ai ma le pogisa?

I le gasologa o le lesona, e tatau ona malamalama tamaiti aoga e faapea e le o pogisa uma o le taunuuga lea o filifiliga sese ae e mafai ona tafiesea lena pogisa e ala i le faatinoina o le faatuatua ia Iesu Keriso.

Mafaufau i lou olaga ma soo se pogisa atonu o loo e oo i ai. A o e suesue i le asō, vaavaai mo mea e mafai ona e faia e faatumu ai lou olaga i le malamalama e fesoasoani ai e tafiesea le pogisa.

Auaunaga a Nifae ma Liae

Sa talai atu e atalii o Helamana, o Nifae ma Liae, le talalelei a Iesu Keriso. Sa latou aoaoina le toatele o sa Nifae o e na faatuiese ma aufaatasi ma sa Lamana. Sa salamo nei sa Nifae ma taumafai e toe faaleleia soo se mea na latou faaleagaina. Sa talai atu Nifae ma Liae ma le mana tele, ma e 8,000 sa Lamana sa filifili e salamo ma papatisoina (tagai Helamana 4:4; 5:14–19).

Faitau le Helamana 5:20–22, ma vaavaai pe na faapefea ona faalavelaveina lo latou faamanuiaina.

Soo se taimi lava tatou te feagai ai ma faalavelave pe oo i tofotofoga, atonu tatou te mafaufau i nei mea o ni taimi pogisa i o tatou olaga. Atonu foi tatou te fesiligia pe aisea e faatagaina ai e le Atua nei mea e tutupu. Peitai, afai tatou te gauai atu ma le toto’a, o le a tatou maitauina o loo galue pea le Atua i o tatou olaga ma finagalo e faamanuia i tatou.

Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga ia punouai i le aoaoina, e mafai ona e vaevaeina le vasega i ni paga e faitau fuaiupu nei. E mafai e se tamaitiiti aoga se toatasi ona vaavaai mo faamaoniga o le Atua i olaga o Nifae ma Liae (tagai Helamana 5:23–26). O le isi tamaitiiti aoga e mafai ona faitau e uiga i le aapa atu o le Atua ia sa Lamana (tagai Helamana 5:28–33).

Faitau le Helamana 5:23–33, ma vaavaai mo mea na faia e le Atua atoa ma [Ana] fetalaiga. Afai o loo maua le leopu’e o le Helamana 5, e mafai ona tou faalogologo ma faitau faatasi ai. Ia mautinoa e taofi ma toe faafoi i tua pe a manaomia.

  • O le a se mea ua e aoaoina e uiga i le Atua mai nei fuaiupu? O a ni ou lagona e faatatau ia te Ia ona o mea ua e aoaoina?

    E mafai ona e fai atu i tamaiti aoga e lisi i luga o le laupapa mea na latou mauaina. Talanoaina auala e fesoasoani ma faamanuiaina ai i tatou e le Atua.

  • E mafai faapefea e le valaaulia a le Atua i fuaiupu 29 ma le 32 ona fesoasoani ia te oe e iloa ai Lona alofa mo tagata uma?

E mafai ona e vase lalo o upu i le Helamana 5:29, 32 ia e aofia ai le valaaulia mai le Atua.

O i latou i le falepuipui sa ufitia i le pogisa. Sa latou le iloa le mea e fai, ma ona o le fefefe, sa le mafai ai ona latou gaoioi (tagai Helamana 5:34, 40).

Faitau le Helamana 5:35–41 e iloa ai pe na faapefea ona fesoasoani se tagata e igoa ia Aminatapu ia i latou ia malamalama i le auala e tafiesea ai le pogisa.

  • O a upumoni e mafai ona tatou aoao mai i le mea na fai atu ai Aminatapu i le fuaiupu 41?

O se tasi o mataupu faavae e mafai ona tatou aoaoina e faapea e mafai e Iesu Keriso ona tafiesea le pogisa mai o tatou olaga pe a tatou faatinoina le faatuatua ia te Ia ma salamo.

E taua le talanoaina auiliili o le mea na fai mai ai Aminatapu i le fuaiupu 41. E mafai ona manuia tamaiti aoga mai le talanoaina pe aisea na fai mai ai Aminatapu “e ao ina outou salamo” ma pe aisea na ia faatonuina ai i latou e tatalo i le Atua seia oo ina latou faatuatua ia Iesu Keriso.

E mafai ona e fesoasoani i tamaiti aoga e faatusatusa le kiina o se moliuila po o le kiina o se ki o le moli i le faatinoina o le faatuatua ia Iesu Keriso ma le salamo.

  • O le a sou manatu e mafai faapefea e le i ai o le faatuatua ia Iesu Keriso ma le salamo ona fesoasoani e tafiesea le pogisa?

Na faasoa mai e Elder Robert D. Hales (1932–2017) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua ni auala patino e mafai ona tatou valaaulia ai le malamalama o le Alii i o tatou olaga.

O le malamalama [o Iesu Keriso] o le a faia se talita pupuni mo le puipuiga i le va o oe ma le pogisa o le fili a o e ola agavaa ai i ai. E te manaomia lena malamalama. Tatou te manaomia lena malamalama. Ia suesue ma le maelegā i tusitusiga paia ma le Mo Le Malosi o le Autalavou [tamaitusi] ma faalogo i aoaoga a ou matua ma taitai. Ona, aoao lea e ala i le usiusitai i fautuaga poto, ia maua le malamalama malupuipuia o le talalelei e fai ma ou lava malamalama.

Atonu e te taumafaufau, “E mafai faapefea ona ou faia lena mea?” E na o le tasi lava le auala: e tatau ona e aoao e faatupu lena malamalama i aso taitasi e ala i le talitonu ia Iesu Keriso ma mulimuli i Ana poloaiga. (Robert D. Hales, “Nai le Pouliuli i Lona Lava Malamalama e Matua Ofo Ai,” Ensign po o le Liahona, Iulai 2002, 70)

  • O le a se mea ua e iloa e uiga ia Iesu Keriso lea e fesoasoani e te malamalama ai e faapea, e mafai ona Ia puipuia i tatou mai le pogisa pe tafiesea [le pogisa] mai o tatou olaga?

E mafai ona valaaulia tamaiti aoga e mafaufau i le faalagiga o Iesu Keriso o le Malamalama o le Lalolagi ma pe mafai faapefea e lenei faalagiga ona faaopoopo i lo latou malamalama. (Tagai Jesus Christ, Light of the World, Autu o le Talalelei; Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:6–13.)

Ona, tusi lea o le fasifuaitau lenei i luga o le laupapa.

  • Faamanuiaga mai le faaalia o le faatuatua ia Iesu Keriso ma le salamo

Faitau le Helamana 5:42–49 ma fai se lisi o faamanuiaga na oo i tagata ina ua latou salamo ma faaali le faatuatua ia Iesu Keriso. Faailoga faamanuiaga e te lagona e sili ona manaomia e tagata i aso nei.

E mafai ona e fai atu i tamaiti aoga e nonofo i ni vaega toalaiti ma talanoa i faamanuiaga na latou faailoa maia. E mafai foi ona latou galulue faatasi i uunaiga taitasi o loo i lalo.

Filifili se faamanuiaga se tasi e te lagona e taua ma faaaoga e faamatala faapuupuu ai pe aisea o le a e uunaia ai se tasi e faatino le faatuatua ia Iesu Keriso.

Filifili se faamanuiaga se tasi e te lagona ua oo mai ia te oe ona o le faatinoina o le faatuatua ia Iesu Keriso. Faamatala otooto atu pe aisea e anoa ai lenei mea ia te oe.

Mai mea ua e aoaoina ma lagonaina i le asō, mafaufau loloto i mea e mafai ona e faia e faalagolago ai ia Iesu Keriso ma maua Ana faamanuiaga. Fai se tautinoga ma mafaufau e faatu pe fetuunai se sini e fesoasoani ia te oe e tausia [lea tautinoga].

Uunaia tamaiti aoga e faatino i le faatuatua e tusa ai ma mea sa latou aoaoina i le asō. Molimau atu i le gafatia ma le finagalo o le Alii e faamanuia i latou i Lona malamalama.