Seminare
Helamana 1–4, 6: “Sa I Ai Finauga e Tele”


“Helamana 1–4, 6: ‘Sa I Ai Finauga e Tele,’” Tusi Lesona a le Faiaoga o le Tusi a Mamona (2024)

“Helamana 1–4, 6,” Tusi Lesona a le Faiaoga o le Tusi a Mamona

Helamana 1–4, 6

“Sa I Ai Finauga e Tele”

Ata
tamaitai talavou lē fiafia o loo mafaufau

O fea o loo e vaaia ai finauga, fevaevaeaiga, feteenaiga, po o fouvalega i le lalolagi o siomia ai oe? E lei leva lava ona mavae le maliliu ai o Kapeteni Moronae, Helamana, ma le faamasino sili o Paorana, ae mafatia loa sa Nifae i taunuuga o finauga e tele. E ui i lea, sa filifili nisi e saili le filemu e ala ia Iesu Keriso. O lenei lesona e mafai ona fesoasoani e te malamalama ai i taunuuga o finauga ma le ala e maua ai le filemu ia Keriso i se lalolagi o fefinauaiga.

Fesoasoani i tamaiti aoga e atiina ae se lagona o le auai. E tatau ona avea le seminare ma se sulufaiga saogalemu mo tamaiti aoga. Saunia avanoa mo tamaiti aoga e faateleina ai le lotogatasi ma le malamalama a o latou talanoa ma faalogo le tasi i le isi. Uunaia tamaiti aoga e faaaloalo ma faataua aafiaga ma vaaiga a isi.

Sauniuniga a le tamaitiiti aoga: Valaaulia tamaiti aoga e tatalo mo se tasi pe e uiga i se mea lea na avea ma se faapogai o finauga i o latou olaga.

Gaoioiga e Ono Mafai Ona Aoao Ai

Manatua: O le taamilosaga o le faamaualuga i le Tusi a Mamona o loo talanoaina i le otootoga o suesuega mo le Helamana 1–6 i le Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga: Tusi a Mamona 2024.

Finauga

Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga ia iloa le aafiaga o finauga, mafaufau e fatu se siata o li’o fesootai e pei o lenei i luga o le laupapa ma valaaulia tamaiti aoga e faia foi faapena i a latou api faamaumau mo suesuega.

Ata
ata o li’o fesootai avanoa

Tusi le upu finauga i le ogatotonu o le siata o li’o fesootai. I autafa o le upu, tusi ai nisi o vaega o lou olaga lea e te vaai ai i finauga, e pei o luga o ala o faasalalauga faaagafesootai pe i le va o uo. O le a e faaopoopo atu i lenei siata i se taimi mulimuli ane i le lesona.

E mafai ona e valaaulia tamaiti aoga e mafaufau loloto pe talanoaina fesili nei.

  • E faapefea ona avea finauga ma aafiaga tuusa’o pe le tuusa’o foi i lou olaga?

  • E faapefea ona e tali atu pe a e le ioe faatasi ma isi po o le faafesagai ai foi ma tagata fefinauai?

A o amata lau suesuega o le tusi a Helamana, ia gauai atu i le auala na aafia ai sa Nifae i finauga. Mafaufau foi i ni auala e mafai ona e sailia ai le filemu mai ia Iesu Keriso i se lalolagi fefinauai.

O finauga i aiga, le Ekalesia, ma le nuu

Ina ua mavae tausaga o taua, sa mafai e sa Nifae ona toe maua mai o latou laueleele mai ia sa Lamana. Na maliliu Kapeteni Moronae ma Helamana i le taimi o le filemu na mulimuli ane ai. O talafaamaumau paia na tuuina atu i le atalii o Helamana, o lē sa igoa foi ia Helamana. E lei leva lava mulimuli ane, ae amata ona faamaualuluga sa Nifae ma oo ai i finauga.

Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga ia maua se vaaiga aoao o mea na tutupu i nei mataupu, atonu e te tuu atu ia i latou e faitau ulutala o mataupu o le Helamana 1–6.

I le tusi a Helamana, tatou te faitau ai i tala ia e faaalia ai le auala e aafia ai aiga, le Ekalesia, ma le nuu ona o finauga.

Afai e toalaiti lau vasega, e mafai e tamaiti aoga ona filifili se tasi pe lua o vaega nei e suesue faatasi o se vasega. Afai e toatele atu lau vasega, e mafai ona vaevae tamaiti aoga i ni vaega e suesue faatasi ai se vaega se tasi pe sili atu. A uma loa ona fai e tamaiti aoga a latou talanoaga, valaaulia se tasi e faasoa mai se mea sa latou aoaoina mai vaega taitasi.

Suesue se tasi pe sili atu o vaega nei.

  • Aiga: Faitau le Helamana 1:1–13, ma vaavaai pe na faapefea ona aafia le aiga o Paorana i finauga ina ua mavae lona maliu.

  • Ekalesia: Faitau le Helamana 4:1–13, ma vaavaai pe na faapefea ona aafia le malo atoa i le faamaualuga ma finauga i le Ekalesia.

  • Nuu: Ona o finauga po o ai e tatau ona avea ma faamasino sili, sa faatuina ai e se tagata amioleaga e igoa ia Kisakumena se vaega faalilolilo. E lei umi ae faatasi atu i ai ma se isi tagata amioleaga e igoa ia Katianetona (tagai Helamana 2). I le Tusi a Mamona, o nei ituaiga o vaega o loo ta’ua o taupulega faalilolilo (tagai Helamana 3:23). Faitau le Helamana 6:15–21, 37–41, ma vaavaai mo le mea na tupu ia sa Nifae ona o finauga ma le amioleaga na mafua mai i le au faomea a Katianetona.

  • O a nisi o taunuuga o le faamaualuga ma finauga?

Fesoasoani i tamaiti aoga e faaopoopo atu i le siata o li’o fesootai. E mafai ona latou faaopoopo ni li’o ona lisi lea o taunuuga o le faamaualuga ma finauga i vaega taitasi o le olaga na lisiina muamua.

Mai mea na e faitauina, e mafai ona e faailoa mai e faapea, o le faamaualuga ma finauga e mafai ona afua ai le fevaevaeai i totonu o aiga, nuu, ma malo. Atonu e te mafaufau e tusifaamaumau le upumoni lenei i au tusitusiga paia i tafatafa o le Helamana 1:4; 4:12–13; po o le 6:38–40.

Na aoao atu e le Faaola ia sa Nifaē e uiga i le natura faataumaoi o finauga. Faitau le 3 Nifae 11:29–30, ma vaavaai mo mea na Ia fetalai mai ai.

  • O fea e sau ai finauga? Aisea e faataumaoi ai [finauga] i taimi uma?

  • Aisea o le a taua ai le iloaina o lenei mea pe a faaosoosoina oe e faatino i le ita po o lou fetaiai ai ma finauga?

  • E faapefea ona avea le Faaola o se faataitaiga o le mea sa Ia aoaoina mai i le 3 Nifae 11:29–30?

Sailia ai o le filemu e ala ia Iesu Keriso

Sa tuuina mai e Peresitene Russell M. Nelson ni valaaulia talitutusa e faatatau i feteenaiga ma finauga i o tatou olaga. Matamata i le vitio “O Le Mana o le Malosiaga Faaleagaga” mai le faailo taimi 1:38 i le 3:31, pe faitau le faamatalaga o loo i lalo.

O la’u valaau i le asō, o’u uso e ma tuafafine pele, o le faamutaina lea o fetauaiga o loo sasao i totonu o lou loto, lou aiga, ma lou olaga. Tanu soo se faufauga ma faufauga uma e faamanua isi—pe o na faufauga o se maitaitagofie, se laulaufaiva maai, po o se lototiga i se tasi ua ia faatiga ia te oe. Sa poloaiina i tatou e le Faaola ia liliu atu le isi alafau, ia alolofa i o tatou fili, ma ia tatalo mo i latou e tuuaifuaina i tatou.

O i tatou o soo o le Aloalii o le Filemu. O le taimi nei, e sili atu nai lo se isi lava taimi, ua tatou manaomia ai le filemu ua na o Ia lava e mafai ona aumaia. E mafai faapefea ona tatou faamoemoe ia i ai le filemu i le lalolagi pe a tatou te le o sailia taitoatasi le filemu ma le fealofani? Uso e ma tuafafine, ou te iloa o le mea o loo ou fautuaina atu e le faigofie. Ae o soo o Iesu Keriso e tatau ona faia le faataitaiga mo tagata uma i le lalolagi e mulimuli ai. Ou te augani atu ia te outou ia faia mea uma tou te mafaia e faamuta ai fetauaiga patino o loo sasao i le taimi nei i o outou loto ma i o outou olaga. (Russell M. Nelson, “O Le Mana o le Malosiaga Faaleagaga,” Liahona, Me 2022, 97)

  • E mafai faapefea e le valaaulia a Peresitene Nelson ona fesoasoani ia i tatou e mulimuli ai ia Iesu Keriso?

Toe vaai i lau siata o li’o fesootai. Tuu se faailoga faasa’o i tafatafa o soo se vaega o finauga lea e te lagona e mafai ona e aafia ai mo le lelei.

Fatu se siata e lua-koluma i luga o le laupapa, ma tusi ai E mafai ona ou maua le filemu ia Keriso e ala i le … i le pito i luga. Atonu e manaomia ona e tapeeseina le siata o li’o fesootai mo se avanoa. Tusi se tasi o poloka mau nei i le pito i luga o koluma taitasi ma valaaulia le afa o le vasega e suesue poloka taitasi: Helamana 3:32–36; Helamana 6:1–9.

Valaaulia tamaiti aoga e faauma le faamatalaga o i le laupapa i mea latou te mauaina i a latou faitauga ma ia talanoaina pe mafai faapefea e mea na latou mauaina ona fesoasoani ia i latou e maua ai le filemu ia Keriso.

  • I le faaaogaina ai o mea na e faitauina i le Helamana 3:32–36 po o le Helamana 6:1–9, faauma le fuaiupu E mafai ona ou maua le filemu ia Keriso e ala i le …

  • E faapefea e le o atu taitoatasi ia Iesu Keriso ona aumaia ai ia i tatou le filemu ma le lotogatasi faatasi ma isi?

  • Filifili se tasi o auala na e lisiina e maua ai le filemu ia Keriso. E mafai faapefea ona e faaaogaina lena mea pe faataitaiina foi i lou olaga?

Uunaia tamaiti aoga e saili le filemu lea e na o Iesu Keriso e mafai ona tuuina mai (tagai Ioane 14:27).