Seminelí
ʻAlamā 12: Ko ha Loto-Fefeka pe Loto-Vaivai


“ʻAlamā 12: Ko ha Loto-Fefeka pe Loto-Vaivai,” Tohi ʻa Molomoná – Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó (2024)

“ʻAlamā 12,” Tohi ʻa Molomoná – Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó

ʻAlamā 12

Ko ha Loto-Fefeka pe Loto-Vaivai

ʻĪmisi
ʻAlamā, ʻAmuleki, mo Sisolome

ʻOkú ke pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā ke maʻu ha loto-fefeka pe loto-vaivai ki he ʻEikí? ʻI he kamata ke ʻeke ʻe Sisolome ha ngaahi fehuʻi fakamātoato kia ʻAlamā mo ʻAmulekí, naʻe akoʻi ʻe ʻAlamā ko kinautolu ʻoku ʻikai fakafefeka honau lotó te nau lava ʻo ako ke ʻilo ʻa e ngaahi meʻa ʻa e ʻOtuá. Naʻe akoʻi ʻe ʻAlamā e palani ʻo e huhuʻí pea poupouʻi e kakaí ke fakafuofuaʻi honau lotó. ʻE lava ke tokoniʻi koe ʻe he lēsoni ko ʻení ke ke fakafuofuaʻi ho lotó mo hoʻo loto-fiemālie ke tali e folofola ʻa e ʻOtuá.

Poupouʻi e kau akó ke nau fakalaulauloto. ʻOange ha taimi ki he kau akó ke nau fakalaulauloto ki he meʻa ʻoku nau ako fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi ʻi he folofolá pea mo e ngaahi lea ʻa e kau palōfitá. Poupouʻi kinautolu ke nau fakakaukau ki he founga ʻoku fakahaaʻi ai Hono mālohí ʻi he folofolá mo ʻenau moʻuí.

Teuteu ʻa e tokotaha akó: Fakakaukau ke ʻoange ki he tokotaha ako takitaha ha tatau ʻo e laʻipepa tufa vakaiʻi fakataautaha ʻi he lēsoni ko ʻení. Fakaafeʻi ke nau fakafuofuaʻi pē kinautolu pea fakalaulauloto ki he founga ʻoku tokoniʻi ai kinautolu ʻe heʻenau ngaahi talí.

Ngaahi ʻEkitivitī Ako ʻOku Ala Fakahokó

Ko hono fakafehoanaki ʻo e lotó ki he ʻumeá

Fakakaukau ke kole ki ha ongo tamaiki ako ke na ngaohi ha meʻa mei he ʻumeá ʻi ha miniti ʻe taha. Kapau ʻe lava, ʻoange ki he tokotaha ako ʻe taha ha ʻumea molū pea ʻoange leva ki he tokotaha ako ʻe tahá ha ʻumea fefeka. Kapau ʻoku lahi feʻunga ʻa e ʻumeá, te ke lava ʻo ʻoange ki he tokotaha ako kotoa pē ʻi he kalasí ha kiʻi konga ʻumea siʻisiʻi ki he ʻekitivitī ko ʻení.

  • ʻOku tokoni fēfē nai ʻa hono fakaʻaongaʻi ʻo e ʻumea moluú pe fefeká ke ke lava ʻo fakafuo iá?

Fakakaukau ke tā ha fanga foʻi haati ʻo hangē ko ʻení ʻi he palakipoé.

ʻĪmisi
fakatātā ʻo ha foʻi haati fefeka mo ha foʻi haati molū

Tā ʻi hoʻo tohinoa akó ha foʻi haati ʻe ua, ʻo fakahingoa ʻa e taha ko e “loto-fefeka” pea taha ko e “loto-vaivai.” Mahalo ʻe tokoni ke ʻiloʻi ʻoku faʻa fakataipe ʻe he lotó ʻi he folofolá ʻa e “ʻatamai mo e loto” ʻo ha taha (Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Lotó,” scriptures.ChurchofJesusChrist.org).

Fakafehoanaki ko hotau lotó ko e ʻumeá ia pea ko e ʻEikí ko e tokotaha ʻokú Ne fakafuo iá. ʻI hoʻo ako e lēsoni ko ʻení, fekumi ki he tokoni ʻa e ʻEikí ke tali ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • ʻOku ʻuhinga ki he hā ke maʻu ha loto-fefeka pe ko ha loto-vaivaí? Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ʻa e tuʻunga hoku lotó?

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻoku ou maʻu ai ha loto-fefeka pe ko ha loto-vaivaí?

  • Kapau ʻoku fefeka hoku lotó, te u fekumi fēfē ki he tokoni ʻa e ʻEikí ke fakamolū iá?

Mahalo ʻe tokoni ke hiki e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi he palakipoé ke lava ʻa e kau akó ʻo hiki ʻenau ngaahi talí ʻi heʻenau tohinoa akó ʻi he lolotonga ʻo e lēsoní. ʻOku ʻikai totonu ke ke ʻamanaki ʻe tali ʻe he kau akó ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi he konga ko ʻeni ʻo e lēsoní.

ʻI hoʻo akó, fakakaukau ke hiki ha ngaahi fakamatala ʻi lalo ʻi he foʻi haati takitaha naʻá ke tā ʻi hoʻo tohinoa akó.

Ngaahi loto-fefeká mo e loto-vaivaí

ʻI hoʻomou kamata ako fakataha ʻa e ʻAlamā 12, ʻe ala tokoni ke fehuʻi ki he kau akó pe ko e hā ʻoku nau manatuʻi fekauʻaki mo Sisolomé pea mo ʻene feohi mo ʻAlamā mo ʻAmulekí.

Naʻe feinga ʻa Sisolome mo ha niʻihi kehe ke kākaaʻi mo fakaongoongokoviʻi ʻa ʻAlamā mo ʻAmuleki ʻaki haʻanau ʻeke ha ngaahi fehuʻi naʻe taumuʻa ke tauheleʻi kinaua (vakai ki he ʻAlamā 11:21). Naʻe tali ʻa ʻAmuleki ʻo fakafou ʻi he Laumālié, ʻo fakamoʻoni ki he Fakamoʻuí pea mo e Fakamaau Fakaʻosí (vakai ki he ʻAlamā 11:26–46). Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻAlamā naʻá na ʻiloʻi mo ʻAmuleki ʻa e ngaahi kākā ʻa Sisolomé ʻo fakafou ʻi he Laumālié (vakai ki he ʻAlamā 12:3–6).

Lau ʻa e ʻAlamā 12:7–8, ʻo kumi e meʻa naʻe hoko kia Sisolomé.

  • Ko e hā ha ngaahi kupuʻi lea ʻokú ne fakahaaʻi atu naʻe liliu ʻa Sisolomé?

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ha liliu ʻi he tōʻonga fakakaukau ʻa Sisolomé ʻi heʻene malava ke maʻu ha ngaahi talí?

Koeʻuhí naʻe fuʻu fie ʻilo ʻa Sisolome ki he Fakamaau Fakaʻosí, naʻe fakaʻaongaʻi ai ʻe ʻAlamā ʻa e faingamālie ko ʻení ke akoʻi ʻa e palani ʻa e ʻOtuá ki he huhuʻí. Ka neongo ia, naʻe ʻuluaki fakatokanga ʻa ʻAlamā kia Sisolome ʻoku fiemaʻu ke totonu hono lotó ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá.

ʻI hoʻo lau ʻa e ʻAlamā 12:9–11, fakaʻilongaʻi ʻa e ngaahi foʻi lea pe kupuʻi lea ʻoku tokoni ke mahino kiate koe ʻa e meʻa ʻoku hoko koeʻuhí ko e tuʻunga hotau lotó. ʻE ala ʻaonga ke ʻiloʻi “ko e ngaahi meʻa lilo ʻa e ʻOtuá ʻa e ngaahi moʻoni fakalaumālie ʻoku toki ʻiloʻi pē ʻi he fakahā” (Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Ngaahi Meʻa Lilo ʻa e ʻOtuá,” scriptures.churchofJesusChrist.org).

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke vahevahe ʻa e meʻa naʻa nau akó. Hiki ʻi he palakipoé ha faʻahinga tefitoʻi moʻoni pē te nau lave ki ai.

Ko e tefitoʻi moʻoni ʻe ua mahalo kuó ke ʻiló ko e (1) kapau he ʻikai ke tau fakafefeka hotau lotó pea tau tokanga faivelenga ki he folofola ʻa e ʻOtuá, te tau lava ʻo ʻiloʻi e ngaahi meʻa lilo ʻa e ʻOtuá mo e (2) kapau te tau fakafefeka hotau lotó, ʻe siʻisiʻi ange ʻetau maʻu e folofola ʻa e ʻOtuá kae ʻoua kuo ʻikai ke tau ʻilo ha meʻa fekauʻaki mo e ngaahi meʻa lilo ʻa e ʻOtuá. Fakakaukau ke hiki e foʻi moʻoni takitaha ʻi he tafaʻaki ʻo e ngaahi foʻi haati kuó ke tā ʻi hoʻo tohinoá.

Ke maʻu ha mahino lahi ange ki he ʻuhinga ʻo e maʻu ha loto-fefeká pe ko e hā te tau lava ʻo fai ke fakavaivai ai ʻe he ʻEikí hotau lotó, lau ha niʻihi ʻo e ngaahi veesi ko ʻení. Hiki ʻi he tafaʻaki ʻo e ngaahi foʻi haati ʻi hoʻo tohinoa akó ʻa e meʻa ʻokú ke akó pe ngaahi kupuʻi lea mahuʻinga mei he ngaahi veesi ko ʻení mo e ngaahi veesi naʻá ke lau mei he ʻAlamā 12:7–11.

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke hiki ʻi he palakipoé ʻi he tafaʻaki ʻo e ongo foʻi hātí ʻa e meʻa naʻa nau akó pe kupuʻi lea mei he ngaahi vēsí. ʻI he tafaʻaki ʻo e foʻi haati moluú, ʻe lava ke fokotuʻu atu ʻe he kau akó ha niʻihi ʻo e ngaahi fakakaukau ko ʻeni ʻa ia ʻoku fakaiku ki ha loto-vaivaí: “tangi ki he ʻEikí” (1 Nīfai 2:16); “ʻeke fakamātoato” fekauʻaki mo e ongoongoleleí (ʻAlamā 12:8); “tokanga mo faivelenga” ki he meʻa ʻoku foaki mai ʻe he ʻEikí maʻatautolú (ʻAlamā 12:9); mo e fai ʻa e ngaahi meʻa ʻokú ne fakaafeʻi Hono Laumālié ki heʻetau moʻuí (vakai, ʻAlamā 24:8).

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau aleaʻi e ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai e tuʻunga hotau lotó. Ko e founga ʻe taha ke fai ai ʻení ko hano fakaafeʻi ha niʻihi ʻo e kau akó ke tali ha ngaahi fehuʻi ʻi ha pēnolo. Te nau lava ʻo tangutu ʻi ha ʻū sea ʻi muʻa ʻi he lokí. Fakakaukau ke hiki e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi he palakipoé. ʻE lava ke ʻeke ʻe he kalasí ki he pēnoló ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení pe ko ha ngaahi fehuʻi kehe ke aleaʻi ʻa e mahuʻinga ʻo e tuʻunga hotau lotó.

  • ʻOkú ke pehē ʻe fēfē ka ʻeke ʻe ha taha ha ngaahi fehuʻi mo ha loto-fefeka? ʻE fēfē nai ha ʻeke fehuʻi ʻi he “tokanga mo e faivelenga” (ʻAlamā 12:9) ki he ʻEikí?

  • Ko e hā ka tau ka ongoʻi ai he taimi ʻe niʻihi ʻoku ʻahiʻahiʻi kitautolu ke fakafefeka hotau lotó?

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻe lava ai ʻe he tuʻunga ʻoku ʻi ai hotau lotó ki he ʻEikí ʻo fakahoko ha liliu lahi ʻi heʻetau moʻuí?

Ko e palani ʻa e ʻOtuá ki he huhuʻí

Koeʻuhí naʻe kamata ke maʻu ʻe Sisolome ha holi moʻoni ke mahino kiate ia ʻa e toetuʻú mo e ʻAho ʻo e Fakamāú, naʻe akoʻi ʻe ʻAlamā kiate ia fekauʻaki mo e palani ʻa e ʻOtuá ki he huhuʻí. Naʻá ne akoʻi ko e moʻui ko ʻení “ko ha taimi ia ke teuteu ai ke feʻiloaki mo e ʻOtuá” pea mo e fatongia mahuʻinga ʻo e Fakamoʻuí ʻi hono ikunaʻi ʻetau ngaahi angahalá mo e maté (vakai ki he ʻAlamā 12:16–18, 24–28, 33). Naʻá ne fakamahinoʻi ʻa e mahuʻinga ke ʻoua naʻa fakafefeka hotau lotó.

Fakakaukau ke fakaafeʻi ʻa e kau akó ke kuikui honau matá ʻi heʻenau fakahoko ʻení.

Fakaʻaongaʻi ha kiʻi taimi ke fakakaukauloto ai pe ʻe fēfē haʻate tuʻu ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá ʻi he Fakamaau Fakaʻosí hili ia haʻate moʻui loto-fefeka. Fakakaukauloto foki pe ʻe fēfē nai hili haʻo moʻui ʻaki ha loto-vaivai.

Lau ʻa e ʻAlamā 12:12–15, 33–37, ʻo kumi e founga ʻe lava ke liliu ai ʻe hoʻo lotó ʻa hoʻo vā fetuʻutaki mo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ʻi he Fakamaau Fakaʻosí. Mahalo te ke fie fakaʻilongaʻi ha ngaahi foʻi lea pe kupuʻi lea mahuʻinga ʻi hoʻo folofolá.

Ko ho lotó

Tokoniʻi e kau akó ke nau siviʻi fakataautaha honau lotó. ʻOku totonu ke hoko ʻeni ko ha aʻusia fakafoʻituitui ki he tokotaha ako takitaha. Te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e sivi ko ʻení pe faʻu haʻo sivi pē ʻaʻau. Te ke lava ʻo fakaʻaliʻali e ngaahi fakahinohinó mo e ngaahi fakamatalá ʻi he palakipoé, pea ʻe lava ke lekooti ʻe he kau akó ʻenau ngaahi talí ʻi heʻenau tohinoá.

Ke tokoniʻi koe ke siviʻi ho lotó, tali ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi ha meʻafua mei he 1 ki he 5, ʻoku ʻuhinga ʻa e 1 ʻoku “ʻikai ʻaupito ke moʻoni ʻiate au” pea ʻuhinga ʻa e 5 ʻoku “moʻoni maʻu pē kiate au.”

  • ʻOku ou fiemaʻu ha fakahinohino mei he Tamai Hēvaní ʻi he tapa kotoa pē ʻo ʻeku moʻuí.

  • ʻOku ou vekeveke ke talangofua ki he Tamai Hēvaní.

  • ʻOku ou tali ʻa e fakatonutonú.

  • ʻOku ou ongoʻi ʻoku ou fiemaʻu ʻa e tokoni ʻa e Fakamoʻuí ʻi heʻeku moʻuí.

  • ʻOku ou loto=fiemālie ke u tafoki ki he Fakamoʻuí pea fakatomala.

Ke tokoni ki he kau akó ke nau fakakaukau ki he meʻa kuo nau ako ʻi he lēsoni ko ʻení, vahevahe ʻa e tūkunga ko ʻení pea fakaʻaiʻai e kau akó ke nau fakaʻaongaʻi e folofolá ʻi heʻenau talí.

Fakakaukauloto naʻe ongoʻi ʻe ha taha naʻá ne loto-fefeka ʻi ha ngaahi founga ʻe niʻihi pea naʻá ne fiemaʻu e tokoni ʻa e ʻEikí ke fakavaivai [hono lotó]. Te ke fakaʻaongaʻi fēfē ʻa e meʻa naʻá ke ako he ʻaho ní ke tokoniʻi iá? Te ke lava foki ʻo vahevahe e sīpinga ʻa e Fakamoʻuí pea mo hoʻo ngaahi aʻusia fakatāutahá.

Fakakaukau ke fakaʻosi ʻaki hano vahevahe hoʻo fakamoʻoni ki he ngaahi moʻoni ʻi he lēsoni ko ʻení pea mo e malava ʻe he ʻEikí ke fakavaivai hotau lotó ke tau maʻu lahi ange ʻEne folofolá.