Seminare
Upu a Mamona: “Mo se Faamoemoega Poto”


“Upu a Mamona: ‘Mo se Faamoemoega Poto,’” Tusi Lesona a le Faiaoga o le Tusi a Mamona (2024)

“Upu a Mamona,” Tusi Lesona a le Faiaoga o le Tusi a Mamona

Upu a Mamona

“Mo se Faamoemoega Poto”

Ata
alii o loo tusitusi i luga o papatusi auro

Pe na faamanuiaina ea oe i se muai sauniuniga a se isi tagata? Na faapefea ona aafia lou aafiaga i a latou sauniuniga? Na maua e Mamona papatusi laiti a Nifae ina ua uma ona ia faia se otootoga o se vaega o faamaumauga a sa Nifae. I le taialaina ai e le Agaga o le Alii, sa faaaofia ai e Mamona papatusi laiti “mo se faamoemoega poto,” e tusa ai ma le finagalo o le Alii (tagai Upu a Mamona 1:3–7). O lenei lesona e mafai ona fesoasoani e te lagona ai le mautinoa e silafia e le Alii mea uma ma o le a faataunuuina Lana galuega.

Fai ni fesili e valaaulia ai le faaauai. O fesili aoga e mafai ona fesoasoani i tagata aoga e auai ai i le lesona ma fegalegaleai ai le tasi ma le isi. E mafai foi e fesili ona uunaia tagata aoga e valaaulia le Agaga Paia i o latou aafiaga e aoao ai a o latou faaaogaina lo latou faitalia ma faataunuu la latou matafaioi i le faagasologa o le aoaoina. Fai fesili e faaauai uma ai le mafaufau ma le loto.

Sauniuniga a le tagata aoga: E mafai e tagata aoga ona fesili i se matua po o se taitai o le Ekalesia pe na faapefea ona taialaina pe faamanuiaina i latou e ala i le tali atu i se musumusuga po o se uunaiga faaleagaga.

Gaoioiga e Ono Mafai Ona Aoao Ai

Talitonuga e uiga i le Atua

Atonu e te mafaufau e tuu atu i tagata aoga e tali fesili nei i a latou api talaaga mo suesuega pe faaaoga se polokalama palota faaeletonika e le faalauaiteleina e aoina ai tali a tagata aoga.

I le faaaogaina o se fua faatatau o le 0–5 (0 = Ou te le talitonu, 5 = E malosi lo’u talitonuga), faaalu sina taimi e fua faamaoni ai lou tulaga o le talitonuga mo faamatalaga taitasi nei:

  • Ou te talitonu i le Atua.

  • Ou te talitonu Na te silafia mea uma ma o loo i ai le mana uma.

  • Ou te talitonu Na te saunia se ala mo a’u e manuia ai i lo’u olaga.

  • Ou te lagona e mafai ona ou faatuatuaina le fautuaga ma uunaiga Na te tuuina mai ia te au e ala mai i le Agaga Paia.

Atonu e aoga le mafaufau loloto pe aisea e te talitonu ai i le auala ua e i ai nei.

A o e suesue i le asō, vaavaai mo upumoni e ono faateleina pe faamautinoa atu ai ia te oe lou talitonuga ma le faalagolago i le Atua, Lona mana, ma le auala Na te faataunuuina ai Lana galuega.

Otootoga a Mamona o papatusi

Ata
O Mamona o loo tusitusi i luga o papatusi auro

Mafaufau e faasoa atu faamatalaga nei i au lava upu:

Vaai faalemafaufau pe faape’i le avea ai ma perofeta o Mamona, lea na soifua i le toeitiiti 1,000 tausaga talu ona tuua e le aiga o Liae ia Ierusalema. O ia o se tasi o tagata mulimuli na tausia faamaumauga a sa Nifae ma sa galue e faapuupuu se talafaasolopito o le meleniuma a sa Nifae i se seti e tasi o papatusi. E faapefea ona e filifili po o fea o mea e tutupu e faaaofia ma po o fea foi e tuuese?

Ina ua oo atu lana galuega o le otootoina o papatusi a sa Nifae i le taimi o le Tupu o Peniamina, sa maua e Mamona se mea taua. Sa ia tuuina i ai se faamalamalamaga puupuu o lona aafiaga i le tusi ua ta’ua o Upu a Mamona.

Faitau le Upu a Mamona 1:3–6, ma vaavaai mo mea na maua e Mamona ma mea na ia faia ona o na mea.

Atonu e fesoasoani le iloa o le fasifuaitau “papatusi nei” (Upu a Mamona 1:3–4) e faasino i papatusi laiti na poloaiina Nifae e fai (tagai 1 Nifae 9:2–4). O papatusi laiti na toe faamatalaina le tele o le vaitaimi lava lea e tasi e pei o papatusi tetele a Nifae lea na uma ona otootoina e Mamona, ae sa latou taulai atu i mea faaleagaga na tutupu. Afai e te fia malamalama atili e uiga i nei faamaumauga, mafaufau e faitau le “O Se Faamalamalamaga Puupuu e uiga i le Tusi a Mamona,” o loo maua i le amataga o le Tusi a Mamona.

Atonu e te mafaufau e valaaulia tagata aoga e faitau fuaiupu o mau nei ma talanoaina fesili o loo tuuina atu faatasi i ni paga.

Na maua uma e Mamona ma Nifae ni uunaiga patino mai le Alii e faatatau i papatusi laiti. Faitau le 1 Nifae 9:5–6 ma Upu a Mamona 1:7–8, ma vaavaai mo mea e tutusa ai mea na oo i ai nei perofeta e toalua.

  • O a ni upu po o ni fasifuaitau sa tulaga ese ia te oe?

  • O a mea o ta’u mai e nei fuaiupu ia i tatou e uiga ia Nifae ma Mamona?

  • O a upumoni e mafai e a latou upu ona aoao mai ia i tatou e uiga i le Alii?

E mafai ona e fautuaina tagata aoga e tusifaamaumau upumoni latou te faailoa mai i luga o le laupapa.

Faatasi ai ma isi upumoni, atonu na e matauina e silafia e le Alii mea uma, e i ai le mana uma, ma saunia se ala e faataunuu ai Ana galuega.

O fesili nei ua faamoemoe e fesoasoani i tagata aoga e mafaufau ai e uiga i uiga nei o le Alii. Atonu e taua mo tagata aoga le faamaumauina o o latou manatu i a latou api talaaga mo suesuega.

  • Aisea e taua ai mo oe le iloa e silafia e le Alii mea uma ma e i ai le mana uma?

  • E mafai faapefea ona fesoasoani lenei malamalama ia te oe i lou olaga?

  • E mafai faapefea e le malamalama i nei upumoni ona uunaia lou naunautai e mulimuli i musumusuga a le Alii?

Mafaufau e valaaulia se tagata aoga se toatasi pe sili atu e faasoa mai a latou tali i se tasi o fesili na muamua atu. Atonu e te manao e faasoa atu foi se aafiaga patino.

Na saunia e le Alii le ala

O faamaoniga o le muaisilafia ma le mana o le Alii e mafai ona vaaia i Lona poloaiina o Nifae e saunia papatusi laiti ma musuia Mamona e faaaofia na faamaumauga i lana otootoga.

I le faitau selau o tausaga mulimuli ane, a o faaliliuina e Iosefa Samita ia papatusi o le Tusi a Mamona, sa ia amata i le otootoga a Mamona o papatusi tetele a Nifae. O Matini Harisi, o le sa fesoasoani o se tusiupu a Iosefa, sa talosagaina pea lava pea e faaali atu itulau ua faaliliuina i lona toalua ma isi tagata o le aiga. E ui ina sa teena e le Alii le talosaga a Matini, ae sa faaauau pea ona ole atu Iosefa mo le faatagana a le Alii. Mulimuli ane, faatasi ai ma faatonuga ma lapataiga tuusa’o, sa faatagaina ai Matini e toe ave itulau tusitusia e 116 i lona fale i Palamaira, Niu Ioka. Sa ia tautino e toe faafoi atu tusitusiga ia Iosefa i Haramoni, Penisilevania, i le lua vaiaso.

Nai lo le faaali atu o le vitio lenei, e mafai ona e valaaulia se tagata aoga naunautai e toe faamatala mea na tutupu i le leiloloa ai o itulau e 116 o le tusiga o le Tusi a Mamona. O manatu faasolopito o loo i lalo e mafai ona fesoasoani i tagata aoga ia malamalama ai i le talaaga o nei mea na tutupu.

Atonu e te manao e matamata le vitio “O Le Galuega a le Atua” mai le faailotaimi 6:52–11:30, ma vaavaai pe na faapefea ona saunia e le Alii le ala a o lei tutupu nei mea. E mafai ona maua lenei vitio i ChurchofJesusChrist.org. Pe mafai foi ona e faitau i manatu nei e faamatala ai mea na oo ia Iosefa ma Matini. (Tagai foi i le Au Paia: O Le Tala o le Ekalesia a Iesu Keriso i Aso e Gata Ai, vol. 1, O Le Tagavai o le Upumoni, 1815–1846 [2018], 51–53.)

  1. Na fanauina e le faletua o Iosefa o Ema le la tama muamua, lea na maliu ina ua mavae ni nai itula. Na faaalu e Iosefa le lua vaiaso e tausi ai Ema, ona malaga ai lea i Palamaira ina ua le toe foi atu Matini i Haramoni.

  2. Sa ta’u atu e Matini ua leiloloa ia te ia tusitusiga o le Tusi a Mamona. Sa aoaiina Iosefa e le Alii ma sa lei faatagaina e faaauau le faaliliuga.

  3. Ina ua tuanai ona faamaeaina e Iosefa se vaitaimi o le salamo faamaoni ma aioi atu mo se faamagaloga, sa faatagaina e le Alii ia Iosefa e faaauau le faaliliuina o papatusi. Peitai, sa faatonuina o ia e aua nei toe faaliliuina le vaega na leiloa.

  4. Sa faaali mai e le Alii e faapea, o le faatosinaga a Satani, na gaoia ai e tagata amioleaga ia tusitusiga. Sa latou faamoemoe e suia upu ma faafoliga mai sa na o na faafoliga lava o Iosefa e faaliliu, ma faapea ona faaumatia ai le galuega a le Alii (tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 10:10–19, 29–33).

  5. Na poloaiina e le Alii ia Iosefa e faaliliu le talafaamaumau a Nifae i luga o papatusi laiti, lea na faaaofia e Mamona i lana otootoga ma toe faamatala le tele o le vaitaimi lava e tasi ma mea na tutupu i le vaega na leiloa. Na molimau mai le Alii, “E sili atu lo’u poto nai lo le faitogafiti-poto o le tiapolo” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 10:43).

Talanoaina fesili e pei o fesili nei po o isi e te mafaufau i ai e fesoasoani ai i tagata aoga e iloilo pe mafai faapefea e le Alii ona faaaoga Lona malamalama ma le mana e faamanuia ai i tatou ma faataunuu ai Lana galuega.

  • O a ni auala e faaalia ai e lenei faataitaiga mai le talafaasolopito o le Ekalesia le malamalama ma le mana o le Alii?

  • E mafai faapefea e lenei mea na tupu ona faamautinoa atu ia te oe e mafai e le Alii ona saunia le ala i lou olaga?

  • O anafea na fesoasoani ai le tali atu i se uunaiga faaleagaga ia te oe po o se tasi e te iloa e faataunuu ai le galuega a le Alii?

  • E mafai faapefea e upumoni na e aoaoina i le asō ona uunaia lou sootaga ma le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso?

Mulimuli i uunaiga

O tusitusiga uma ua e suesueina i lenei tausaga i le Tusi a Mamona (1 NifaeOminae) o loo avanoa mo oe ona sa talitonu Mamona sa silafia e le Alii mea uma ma sa ia mulimuli i le uunaiga faaleagaga e faaaofia ai papatusi laiti.

E pei o Nifae, atonu e te manao e fatu se vaega o “papatusi laiti” i lau api talaaga mo suesuega e faamaumau ai aafiaga e paia ia te oe. Atonu e te manao e mafaufau loloto ma tusifaamaumau mea ua e iloa ma talitonu ai e uiga i le Atua ma le auala e mafai ai ona Ia fesoasoani ia te oe e faatino i le faatuatua e faataunuu ai Lana galuega.

Afai e lava se taimi, mafaufau e valaaulia tagata aoga e faasoa mai ni fuaitau anoa po o ni tala latou te manatuaina mai le 1 NifaeOminae. Atonu e te manao e faasoa atu lau molimau e faaiu ai le lesona.