Seminelí
2 Nīfai 9:50–52: “Haʻu ki he Tokotaha Māʻoniʻoni ʻo ʻIsilelí”


“2 Nīfai 9:50–52: ‘Haʻu ki he Tokotaha Māʻoniʻoni ʻo ʻIsilelí,’” Tohi ʻa Molomoná – Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó (2024)

“2 Nīfai 9:50–52,” Tohi ʻa Molomoná – Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó

2 Nīfai 9:50–52

“Haʻu ki he Tokotaha Māʻoniʻoni ʻo ʻIsilelí”

ʻĪmisi
toʻu tupu ʻoku nau lau fakataha e folofolá

Kuó ke ʻosi ʻamanaki nai ke ke maʻu ha fiefia lahi mei ha meʻa kae hili ange ko iá ne siva ho ʻamanakí ai? Naʻe fakaʻosi ʻe Sēkope ʻene malangá ʻaki ʻene faleʻi e kakai Nīfaí ke fakaʻehiʻehi mei hono fakamoleki ha taimi pe paʻanga ki he ngaahi meʻa he ʻikai ke ne ʻomi ha fiemālie ʻe tolongá. Naʻá ne fakaafeʻi kinautolu ke nau haʻu kia Sīsū Kalaisi pea keinanga ʻi he ngaahi tāpuaki ʻo e ongoongoleleí. ʻOku fakataumuʻa ʻa e lēsoni ko ʻení ke tokoniʻi e kau akó ke nau ongoʻi ha holi lahi ange ke fekumi ki he ngaahi tāpuaki mo e fiemālie ko Sīsū Kalaisi pē te Ne lava ʻo ʻomí.

Akoʻi e tokāteliné. Kuo fekauʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ke tau “feakoʻaki ʻiate [kitautolu] ʻa e tokāteline ʻo e puleʻangá” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:77). ʻOku ʻi ai ha ngaahi moʻoni taʻengata ʻi he tokāteline ko ʻení, ʻa ia ʻoku iku ki he hakeakiʻí ʻi he taimi ʻe fakaʻaongaʻi aí. Ko e uho ʻo e ngaahi moʻoni ko ʻení ko e fatongia ʻo Sīsū Kalaisi ʻi he palani ʻo e fakamoʻuí. ʻOku fakaafeʻi ʻe hono akoʻi ʻo e tokāteline moʻoní ʻa e fakamoʻoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní pea ʻe lava ke ueʻi fakalaumālie ʻa e kau akó ke nau muimui ki he Fakamoʻuí.

Teuteu ʻa e tokotaha akó: Fakaafeʻi e kau akó ke fakakaukau ki ha ngaahi fili kuo nau fakahoko, ngaahi feituʻu kuo nau ʻalu ki ai, pe ngaahi meʻa kuo nau ako naʻá ne ʻomi ha fiemālie tuʻuloa ki heʻenau moʻuí.

Ngaahi ʻEkitivitī Ako ʻOku Ala Fakahokó

Fakanonga ʻetau fiekaiá mo e fieinuá

Fakakaukau ke fakaʻaliʻali ki he kau akó ha fanga kiʻi ipu ʻoku fonu ʻi he ngaahi meʻa he ʻikai ke ne lava ʻo fakafiemālieʻi e fieinua ʻa ha taha, hangē ko ha soy sauce, mustard pe syrup. Hili iá pea fakaʻaliʻali ha ipu ʻe taha ʻoku fonu ʻi he vai maʻá. Fakaafeʻi e kau akó ke fakakaukauloto ʻoku nau fuʻu fieinua ʻaupito pea nau maʻu ha faingamālie ke inu mei ha ipu pē ʻe taha ʻo e ʻū ipu naʻá ke fakaʻaliʻali angé. Kole ange ke nau fai ha fili pea fakamatalaʻi e ngaahi meʻa ʻe ala hoko ʻi heʻenau filí.

Te ke lava foki ʻo ʻomi ha meʻakai he ʻikai ke ne fakalato ʻa e fiekaiá, hangē ko e māsimá pe ko ha kiʻi minitī siʻisiʻi, pea mo ha meʻakai ifo mo moʻui lelei ange hangē ko ha konga fuaʻiʻakau.

Mahalo kuo mou fakatokangaʻi ʻoku fiemaʻu ʻe hotau ngaahi laumālié, ʻo hangē pē ko hotau sinó, ha ivi mo ha fiemālie.

  • Ko e hā ha ngaahi founga te tau lava ai ʻo fafangaʻi pe fakafiemālieʻi hotau laumālié ke tuʻuloá?

  • Ko e hā ha ngaahi meʻa ʻoku tafoki ki ai ʻa e kakaí ke maʻu ha fiemālie ʻa ia te ne lava ʻo ʻai ke nau ongoʻi maha fakalaumālié?

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku faʻa tafoki ai ‘a e kakaí he taimi ʻe niʻihi ki he ngaahi meʻa ʻoku ʻikai ke ne ʻomi ha fiemālie ʻoku tuʻuloá?

Fakaafeʻi e kau akó ke nau vakavakai ki heʻenau moʻuí ʻaki hano ʻoange ha faingamālie ke nau fakakaukau ai ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení.

  • ʻOku ʻi ai nai ha ngaahi meʻa ʻokú ke tafoki ki ai ke maʻu ha fiefia mo ha fiemālie ʻa ia ʻoku ʻikai ke ne feau ‘a e ngaahi holi ko iá? Ko e hā ha meʻa kuó ne tokoniʻi koe ke ke ongoʻi ʻa e nonga mo e fiefia ʻoku tuʻuloá ʻi hoʻo moʻuí?

  • ʻI hoʻo ako he ʻaho ní, kumi e ngaahi moʻoni ʻe lava ʻo tokoni atu ke ke aʻusia e ngaahi tāpuaki mo e fiemālie ko Sīsū Kalaisi pē te Ne lava ʻo foakí.

“Keinanga ʻi he ngaahi meʻa ʻa ia ʻoku ʻikai ke ʻauhá”

Manatu ki hoʻo ako ʻa e 2 Nīfai 9:27–49 naʻe fakatokanga ai ʻe Sēkope ki hono kakaí ʻo kau ki he ngaahi tōʻonga angahala naʻa nau moʻua aí. Naʻe fakaʻosi leva ʻe Sēkope ʻene leá ʻaki ha fakaafe mahuʻinga.

Lau ʻa e 2 Nīfai 9:50–52, ʻo kumi e fakaafe ʻa Sēkope ki hono kakaí.

  • Ko e hā ha ngaahi foʻi lea pe kupuʻi lea mei he ngaahi veesi ko ʻení ʻokú ke pehē ʻoku mahuʻingá? Ko e hā hono ʻuhingá?

  • Ko e hā ʻoku tokoni atu ai e ngaahi veesi ko ʻení ke mahino kiate koe e finangalo ʻo Sīsū Kalaisi maʻatautolú? Ko e hā ʻoku nau akoʻi atu fekauʻaki mo e meʻa ʻokú Ne foaki maʻatautolú?

Fakaafeʻi e kau akó ke feinga ke ʻiloʻi e ngaahi moʻoni mei he ngaahi akonaki ʻa Sēkopé. Te nau lava ʻo ʻiloʻi ha moʻoni meimei tatau mo ʻení. Fakakaukau ke hiki ʻa e moʻoni ko ení ʻi he palakipoé.

Ko e moʻoni ʻe taha te tau lava ʻo ako mei ai mei he ngaahi veesi ko ʻení, ʻi he taimi ʻoku tau haʻu ai kia Sīsū Kalaisí, ʻe lava ke fakafiemālieʻi hotau laumālié.

Ko hono fakaʻaongaʻi ʻo e ngaahi potufolofola fakafekauʻakí ke fakaloloto hoʻo mahinó

ʻE lava ke hoko hono kumi ha ngaahi potufolofola ʻoku fekauʻaki mo e meʻa ʻokú ke akó ko ha founga ʻaonga ke fakaloloto ai hoʻo mahino mo e houngaʻia ʻi he meʻa ʻoku ʻi he folofolá.

ʻAhiʻahi akoako e taukei ko ʻení ʻaki haʻo kumi ha ngaahi potufolofola fakafekauʻaki ʻoku felāveʻi mo e ngaahi akonaki ʻi he 2 Nīfai 9:50–52.

Fakakaukau ke mou muimui fakataha mo e kalasí he founga ʻoku fakamatalaʻi ʻi he ongo palakalafi ko ʻení, tā ʻa e fakatātaá ʻi he palakipoé pea kumi fakataha ha potufolofola fakafekauʻaki ʻe taha pe ua. Ko e taha ʻo e ngaahi potufolofola fakafekauʻaki lelei ʻe lava ke ke fakahinohino ki he kau akó ko e ʻAlamā 5:33–34. ʻE lava leva ke vahevahe ʻa e kau akó ki ha ngaahi hoa pe fanga kiʻi kulupu iiki ke nau ngāue fakataha ki hono kumi ʻo e ngaahi potufolofola fakafekauʻakí.

Fakakaukau ke faʻu ha fakatātā hangē ko ʻení ʻi hoʻo tohinoa akó pea tohiʻi ʻa e “2 Nīfai 9:50–52” ʻi he siakale ʻi lotomālié. ʻI hoʻo maʻu e ngaahi potufolofola ʻokú ke fakaʻamu ke manatuʻí, te ke lava ʻo hiki e ngaahi fakamoʻoni fakafolofolá ʻi he ngaahi siakale kehé.

ʻĪmisi
kalafi ʻo e siakalé

Ko hoʻo ʻuluaki sitepu ki hono kumi ʻo e ngaahi potufolofola fakafekauʻakí ko haʻo kumi e ngaahi veesi folofola mo e ngaahi tefito ʻoku hiki atu ʻi he futinoutí. Hokó, fakakaukau ke fakaʻilongaʻi e ngaahi lea mahuʻinga mei he 2 Nīfai 9:50–52 pea fekumi ki he ngaahi foʻi lea ʻoku fekauʻaki mo iá ʻi he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, pe ko e fekumi ʻi he Gospel Library.

Ko ha ngaahi foʻi lea pe kupuʻi lea ʻeni te ke ala fakakaukau ke fekumi ki ai: haʻu; vai ʻo e moʻuí; fakafiemālie; tokanga; keinanga; lotu; fakafetaʻi; fiefia.

Hili hono maʻu ʻe he kau akó ha taimi feʻunga ke kumi ʻa e ngaahi potufolofola fekauʻakí, fakaafeʻi ha niʻihi ke nau vahevahe ha taha ʻo e ngaahi potufolofola naʻe mātuʻaki mahuʻingamālie kiate kinautolú. ʻAi ke fakamatalaʻi ʻe he kau akó e founga naʻe fakalahi ai ʻe he potufolofola fakafekauʻaki ko iá ʻa e mahino ʻoku nau maʻu ki he ngaahi akonaki ʻi he 2 Nīfai 9:50–52. Fakakaukau ke tānaki atu ha ngaahi potufolofola naʻe vahevahe ʻe he kau akó ki he fakatātā ʻi he palakipoé.

Fakaʻaongaʻi e meʻa kuó ke akó

Fakakaukau ki he meʻa kuó ke ako he ʻahó ni fekauʻaki mo Sīsū Kalaisí pea mo e founga ʻe lava ke tāpuekina ai koe ʻe he ngaahi akonaki ko ʻení ʻi hoʻo tūkunga lolotongá.

Ke tokoni ke fakahoko ʻe he kau akó e meʻa kuo nau ako ʻi he lēsoni ʻo e ʻaho ní, fakakaukau ke fakaʻaliʻali e ngaahi fehuʻi ko ʻení pea fakaafeʻi e kau akó ke hiki ʻenau talí ʻi heʻenau tohinoa akó.

  • Ko e hā ha meʻa kuó ke ako pe ongoʻi fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi ʻokú ke fakaʻamu ke manatuʻí?

  • ʻE lava fēfē ʻe he fili ke muimui ʻia Sīsū Kalaisí ʻo ʻomi ha fiemālie ʻoku tuʻuloá ki ho lotó?

  • Ko e hā ha ngaahi fili pau te ke lava ʻo fai te ne ʻomi ʻa e fiemālie tuʻuloá ki hoʻo moʻuí ʻa ia ʻoku lava ke maʻu ʻo fakafou ʻia Sīsū Kalaisí?

Fakaafeʻi ha kau ako ʻe niʻihi te nau loto-fiemālie ke vahevahe ʻenau ngaahi fakakaukaú mo e kalasí. Fakamoʻoni ki he ngaahi moʻoni kuo mou aleaʻi he ʻaho ní. Poupouʻi e kau akó ke vakavakaiʻi ʻenau moʻuí pea fakakaukau ki ha ngaahi liliu te nau lava ʻo fai ʻa ia ʻe tokoni ke nau aʻusia ai ʻa e fiefia, nonga, mo e fiemālie ʻoku maʻu ʻi he muimui kia Sīsū Kalaisí.