Seminelí
ʻEta 12:1–22: Ko Hono Maʻu ha Fakamoʻoni ʻo e Moʻoní


“ʻEta 12:1–22: Ko Hono Maʻu ha Fakamoʻoni ʻo e Moʻoní,” Tohi ʻa Molomoná - Tohi Lēsoni ʻa e Tokotaha Akó (2024)

“ʻEta 12:1–22,” Tohi ʻa Molomoná - Tohi Lēsoni ʻa e Tokotaha Akó

ʻEta 12:1–22

Ko Hono Maʻu ha Fakamoʻoni ʻo e Moʻoní

ʻĪmisi
finemui ʻokú ne ako ʻa e ongoongoleleí

Ko e hā ha meʻa kuó ne tokoniʻi koe ʻi hoʻo feinga ke ako ʻa e moʻoni fakalaumālié? Hili hono fakamatalaʻi fakaikiiki ʻe Molonai ʻi ha ngaahi taʻu lahi ʻa e hisitōlia ʻo e Kau Sēletí, naʻá ne fakafeʻiloaki ʻa e ngāue ʻa e palōfita ko ʻEtá. Naʻe vahevahe leva ʻe Molonai ha niʻihi ʻo e ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu mei hono ngāue ʻaki ʻo e tui kia Sīsū Kalaisí, kau ai ʻa e founga ʻe lava ke tokoniʻi ai kitautolu ʻe hono ʻahiʻahiʻi ʻo ʻetau tuí ke tau maʻu ha fakamoʻoni ʻo e moʻoní. ʻOku fakataumuʻa ʻa e lēsoni ko ʻení ke tokoniʻi koe ke ngāue ʻaki ʻa e tuí ke maʻu ha fakamoʻoni fakalaumālie ʻo e moʻoní.

“ʻOkú ke ʻiloʻi fēfē nai?”

Naʻe vahevahe ʻe Sisitā Lepeka L. Kuleiveni, ko e Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī Lahi ʻo e Kau Finemuí, ʻa e aʻusia ko ʻeni naʻá ne maʻu lolotonga ʻene talanoa mo ha finemuí:

Ne u aʻusia ha meʻa fakafiefia mo ha finemui ʻofeina naʻá ne fai ha fehuʻi fakamātoato: “Sisitā Kuleiveni, ʻokú ke ʻiloʻi fēfē ʻoku moʻoni ha faʻahinga meʻa fekauʻaki mo e Siasí? Koeʻuhí ʻoku ʻikai ke u ongoʻi ʻe au ha meʻa.”

Kimuʻa peá u ʻoange ha talí, naʻá ku tomuʻa ʻeke ange ha ngaahi fehuʻi. “Fakamatala mai angé fekauʻaki mo hoʻo ako folofola fakatāutahá.”

Naʻá ne tali mai, “ʻOku ʻikai ke u lau ʻe au ʻa e folofolá.”

Ne u fehuʻi ange, “Fēfē ho fāmilí? ʻOku mou ako fakataha nai ʻa e Haʻu ʻo Muimui ʻIate Aú?”

Naʻá ne pehē mai, “ʻIkai.”

Naʻá ku fehuʻi ange fekauʻaki mo ʻene lotú: “Ko e hā ʻokú ke ongoʻi ʻi he taimi ʻokú ke lotu aí?”

Naʻá ne tali mai: “ʻOku ʻikai ke u lotu au.” (Rebecca L. Craven, “Fakahoko ʻa ia ʻOku Mahuʻinga Tahá,” Liahona, Mē 2022, 62)

  • Makatuʻunga ʻi hoʻo ngaahi aʻusiá, ko e hā ha meʻa te ke lava ʻo vahevahe ke tokoni ki he finemui ko ʻení?

Fakakaukau ki ha ngaahi moʻoni fakalaumālie te ke loto ke maʻu ha fakamoʻoni fakalaumālie pe ko ha fakamoʻoni mālohi ange ki ai. Fakakaukau ke hiki ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení ʻi hoʻo tohinoa akó. ʻI hoʻo ako ʻi he ʻaho ní, fekumi ki ha ngaahi akonaki ʻe lava ʻo tokoni ke ke maʻu ha fakamoʻoni fakalaumālie pe fakamālohia hoʻo fakamoʻoní.

“[Ko] hono ʻahiʻahiʻi ʻo hoʻomou tuí”

ʻI he hokohoko atu hono fakanounouʻi ʻe Molonai ʻa e lekooti ʻo e kau Sēletí, naʻá ne fakafeʻiloaki ʻa e ngāue fakafaifekau ʻa e palōfita ko ʻEtá. Neongo hono fāʻeleʻi mai ʻo ʻEta ki he nofo pōpulá pea nofo ʻi he lotolotonga ʻo ha kakai naʻa nau fakafisingaʻi ʻa e kau palōfitá (vakai, ʻEta 11:20–23), ka naʻá ne moʻui angatonu pea naʻe ui ia ʻe he ʻOtuá ke hoko ko ha palōfita.

Lau ʻa e ʻEta 12:2–5, ʻo kumi pe naʻe tali fēfē ʻe he kau Sēletí ʻa e malanga ʻa ʻEtá.

  • Ko e hā naʻe taʻe-fie-tui ai ʻa e kakaí ki he ngaahi lea ʻa ʻEtá?

Lau ʻa e ʻEta 12:6, ʻo kumi ʻa e meʻa naʻe akoʻi ʻe Molonai fekauʻaki mo e founga ʻoku tau maʻu ai ha fakamoʻoni fakalaumālie ʻo e moʻoní.

Ko e ʻEta 12:6 ko ha potufolofola fakataukei fakatokāteline ia. Fakakaukau ke fakaʻilongaʻi e ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteliné ʻi ha founga makehe koeʻuhí ke faingofua ange hoʻo maʻu kinautolú. Te ke maʻu ha faingamālie ʻi he lēsoni hokó ke akoako fakaʻaongaʻi ʻa e tokāteline ʻoku akoʻi ʻi he potufolofola ko ʻení ki ha fehuʻi pe tūkunga.

Naʻe vahevahe ʻe ʻEletā Lisiate G. Sikoti (1928–2015) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ha ʻuhinga ʻe taha ʻo e kupuʻi lea ʻahiʻahiʻi ʻo hoʻomou tuí:

Te ke lava ʻo ako ke fakaʻaongaʻi lelei ange ʻa e tuí ʻaki haʻo fakaʻaongaʻi ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻeni naʻe akoʻi ʻe Molonaí: “Ko e tuí ko e ngaahi meʻa ia ʻoku ʻamanaki ki ai kae ʻikai mamata ki ai; ko ia, ʻoua te mou fakakikihiʻi ha meʻa koeʻuhi ko e ʻikai te mou mamata ki ai, he ʻoku ʻikai te mou maʻu ha fakamoʻoni kae ʻoua kuo hili hono ʻahiʻahiʻi ʻo hoʻomou tuí” [ʻEta 12:6; tānaki atu hono fakamamafaʻí]. Ko ia, ʻi he taimi kotoa te ke ʻahiʻahiʻi ai hoʻo tuí, ʻa ia ko ha ngāue ʻi he taau ʻi ha ongo te ke maʻu ʻa e fakamoʻoni fakapapau ʻo e Laumālié. ʻE fakamālohia ʻe he ngaahi ongo ko iá hoʻo tuí. ʻI hoʻo toutou fai iá, ʻe mālohi ange ai hoʻo tuí. (Richard G. Scott, “The Sustaining Power of Faith in Times of Uncertainty and Testing,” Ensign pe Liahona, Mē 2003, 76)

  • Ko e hā naʻá ke ako mei he ʻEta 12:6 pea mo e fakamatala ko ʻení ʻe lava ʻo tokoni ki ha taha ʻoku holi ke maʻu ha fakamoʻoni fakalaumālie pe ko ha fakamoʻoni mālohi ange ki he moʻoní?

Ko e moʻoni ʻe taha te tau lava ʻo ako mei he ʻEta 12:6, kapau ʻoku tau fiemaʻu ha fakamoʻoni fakalaumālie, kuo pau leva ke tau ʻuluaki ngāueʻi ʻa e tui kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne ongoongoleleí.

Naʻe fakamatala ʻa Sisitā Lepeka L. Kuleiveni ki heʻene tali ki he finemui naʻá ne talanoa ki aí:

Naʻe faingofua pē ʻeku tali ki aí: “Kapau ʻokú ke fie ʻilo ha meʻa, kuo pau ke ke fai ha meʻa.”

ʻIkai ʻoku moʻoni ia ʻi ha meʻa pē ʻoku tau fie ako pe ʻilo ki ai? Naʻá ku fakaafeʻi hoku kaungāmeʻa foʻoú ke ma kamata hono ako ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí: ke ma lotu, ako, tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé, mo falala ki he ʻEikí. He ʻikai hokonoa pē ʻa e uluí. ʻOku fakafou mai ia ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻetau feinga fakamātoato ke ʻilo ia ʻaki ʻetau kole, fekumi, mo tukituki. ʻOku maʻu ia ʻi he ngāué. (Rebecca L. Craven, “Fakahoko ʻa ia ʻOku Mahuʻinga Tahá,” Liahona, Mē 2022, 62)

ʻĪmisi
fakaʻilonga, lekooti
  1. Tali ʻa e ongo fehuʻi ko ‘ení:

    • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku hoko ai hono ngāue ʻaki ʻa e tui kia Sīsū Kalaisí ʻo fakafou ʻi heʻetau ngaahi ngāué ko ha konga mahuʻinga ʻo hono maʻu ha fakamoʻoni fakalaumālie kiate Ia mo ʻEne ongoongoleleí?

    • ʻE liliu fēfē ʻe he moʻui ʻaki e ongoongolelei ʻa e Fakamoʻuí ʻa ʻetau ngaahi ongo kiate Iá?

Ngaahi sīpinga ʻo e tuí

Fakakaukau ki haʻo ngaahi aʻusia pe ko e aʻusia ʻa ha niʻihi kehe ʻa ia naʻe maʻu ai ha fakamoʻoni fakalaumālie ko ha ola ʻo hono moʻui ʻaki e ongoongolelei ʻa e Fakamoʻuí mo ngāue ʻaki ʻa e tui kiate Iá.

Ke vakai ki ha sīpinga ʻo ha taha naʻe fakamālohia koeʻuhí ko ʻene ngāue ʻaki ʻa e tui ki he Fakamoʻuí, mamata ʻi he “Tui Haohaoa mo Faingofuá” (5:21), ʻoku maʻu ʻi he ChurchofJesusChrist.org.

ʻI he hokohoko atu e malanga ʻa Molonaí, naʻá ne vahevahe ha ngaahi sīpinga lahi ʻo ha niʻihi fakafoʻituitui naʻe faitāpuekina ʻi heʻenau ngāue ʻaki ʻa e tui kia Sīsū Kalaisí.

Lau ʻa e ʻEta 12:7–22, ʻo kumi ʻa e founga naʻe tāpuekina ai ʻe he ʻEikí ʻa e kakai ko ʻeni naʻa nau ngāue ʻaki ʻa e tui kiate Iá. Fakakaukau ke fakaʻilongaʻi ha ngaahi sīpinga pē naʻe makehe kiate koe.

ʻĪmisi
fakaʻilonga, lekooti
  1. Tali ha fehuʻi ʻe taha pe lahi ange ʻo e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

    • Ko e fē ʻi he ngaahi sīpinga ko ʻeni ʻo e tuí naʻe makehe taha kiate koé? Ko e hā hono ʻuhingá?

    • ʻE tokoniʻi fēfē koe ʻe ha sīpinga ʻe taha pe lahi ange ʻo e ngaahi sīpinga naʻá ke akó ʻi hoʻo ngaahi tūkunga fakatāutahá?

Fakakaukau ki he founga te ke lava ai ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e meʻa kuó ke ako ʻi he ʻaho ní ʻi hoʻo moʻuí. Lekooti ha ngāue ʻe ua pe tolu te ke lava ʻo fai ke ngāue ʻaki ai hoʻo tui kia Sīsū Kalaisí pea mo maʻu pe fakamālohia hoʻo fakamoʻoni ki he ongoongolelei ʻa e Fakamoʻuí.