Seminelí
ʻAlamā 30:30–60: “ʻOku ʻI Ai ha Tupuʻanga Fungani Māʻolunga”


“ʻAlamā 30:30–60: ‘ʻOku ʻI Ai ha Tupuʻanga Fungani Māʻolunga,’” Tohi ʻa Molomoná - Tohi Lēsoni ʻa e Tokotaha Akó (2024)

“ʻAlamā 30:30–60,” Tohi ʻa Molomoná - Tohi Lēsoni ʻa e Tokotaha Akó

‘Alamā 30:30–60

“ʻOku ʻI Ai ha Tupuʻanga Fungani Māʻolunga”

ʻĪmisi
tokotaha ʻoku sio ki he langí ʻi he poʻulí

Naʻe fakamoʻoni ʻa ʻAlamā “ʻoku fakahā ʻe he meʻa kotoa pē ʻoku ʻi ai ha ʻOtua” (ʻAlamā 30:44). Ka ko e hā ʻoku ʻikai fakatokangaʻi pe fakahā ai ʻe he taha kotoa ʻoku ʻi ai ha fakamoʻoni ʻoku moʻoni ʻa e ʻOtuá? Naʻe fakaʻikaiʻi ʻe Kolihola ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá kae ʻoua kuo taaʻi ia ʻe he mālohi ʻo e ʻOtuá ʻo noa. ʻE lava ke tokoniʻi koe ʻe he lēsoni ko ʻení ke ke ʻiloʻi ʻa e fakamoʻoni ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá pea fili ke tui kiate Ia.

ʻOku moʻui ʻa e ʻOtuá

  • ʻI hoʻomou ʻapiakó pe koló, ko e hā hono lahi ʻo e vakai ʻa e kakaí ki ha fakamoʻoni ʻoku ʻi ai ha ʻOtua ʻi he māmani ʻokú ne ʻātakaiʻi kinautolú (hangē ko ʻení, lolotonga ʻa e vakai ki he tō ʻa e laʻaá pe ngaahi fetuʻú)?

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku lava ai ʻa e kakaí ʻo vakai ki he ngaahi meʻa tatau pea faʻu ha ngaahi aofangatuku kehekehe fekauʻaki mo e ʻOtuá?

  • Ko e hā ha meʻa te ne ala tākiekina ʻa e malava ʻa ha taha ʻo fakatokangaʻi e kau ʻa e ʻOtuá ʻi heʻenau moʻuí?

Fakakaukau ki he founga ʻe tāpuekina ai koe kapau te ke lava ʻo mamata lelei ange ki he ʻOtuá mo ʻEne kau ʻi hoʻo moʻuí. ʻI hoʻo ako ʻi he ʻaho ní, feinga ke fakatupulaki hoʻo malava ke vakai ki he fakamoʻoni ʻo e ʻOtuá ʻi he meʻa ʻokú ke mamata ki ai mo aʻusiá.

Ko e tukuakiʻi ʻe Kolihola ʻa e kau taki ʻo e Siasí

Naʻe ola lelei hono fakamafola ʻe Kolihola, ko ha fili ʻo Kalaisí, ʻa ʻene ngaahi pōpoaki fakaolooló ʻi he fonua ko Seilahemalá (vakai, ʻAlamā 30:12, 17–18). Naʻá ne feinga foki ke akoʻi ʻa e kakai ʻi Selesoni mo Kitioné. Naʻe fakafepakiʻi ai ʻe he kakai tui ki he ʻOtuá ʻa Kolihola ʻo nau ʻomi ia ki he fakamaau lahí mo ʻAlamā, ko e taulaʻeiki lahí.

Lau ʻa e ʻAlamā 30:30–36, ʻo kumi e tali ʻa ʻAlamā ki hono ʻohofi ʻe Kolihola ʻa e ʻOtuá mo e Siasí.  ChurchofJesusChrist.org

Mahalo ʻe ala tokoni ke ʻiloʻi ʻoku ʻuhinga ʻa e lea taukaé ʻi he veesi 30 ke manukiʻi ʻa e ʻOtuá pe lea “taʻe fakaʻapaʻapa pe taʻeʻapasia ki he ʻOtuá pe ngaahi meʻa ʻoku toputapú” (Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Taukaé,” scriptures.ChurchofJesusChrist.org). ʻOku ʻuhinga ʻa e foʻi lea fakafonu ʻi he ngaahi veesi ko ʻení ke tuʻumālie mei ai.

  • Ko e hā ʻa e meʻa naʻe tukuakiʻi ʻe Kolihola naʻe fai ʻe he kau taki ʻo e Siasí? (Vakai, ʻAlamā 30:31.)

Ko e fakamoʻoni ʻa ʻAlamā ki he ʻOtuá

ʻI he taimi naʻe fehuʻi ai ʻe ʻAlamā kia Kolihola pe ʻoku tui ki he ʻOtuá, naʻe pehē ʻe Kolihola ʻoku ʻikai ke ne tui ki ai (vakai, ʻAlamā 30:37–38).

Lau ʻa e ʻAlamā 30:39–44, ʻo kumi e tali ʻa ʻAlamā kia Koliholá.  ChurchofJesusChrist.org.

ʻĪmisi
fakaʻilonga, lekooti
  1. Tali e ngaahi fehuʻi ko ‘ení:

    • Ko e hā ʻoku makehe kiate koe mei he tali ʻa ʻAlamaá?

    • Ko e hā ha ngaahi moʻoni fekauʻaki mo e ʻOtuá te ke lava ʻo ʻiloʻi ʻi he ʻAlamā 30:41, 44?

ʻĪmisi
fakaʻilonga, lekooti
  1. Fakakakato e ʻekitivitī ko ʻení:

    1. Hiki ha lisi ʻo e meʻa naʻe pehē ʻe ʻAlamā ʻokú ne ʻomi ha fakamoʻoni ʻoku ʻi ai ha ʻOtuá.

    2. Tānaki atu ha toe fakamoʻoni te ke lava ʻo fakakaukau ki ai.

    3. Kumi ha ngaahi meʻa ʻi hoʻo lisí kuo nau tokoniʻi fakataautaha koe ke ke sio ki he fakamoʻoni ʻoku ʻi ai ha ʻOtuá. ʻE lava ke ke hiki ha ngaahi fakaikiiki mei hoʻo ngaahi aʻusiá.

    4. Te ke lava foki ʻo fili ha meʻa ʻe taha pe lahi ange ʻi hoʻo lisí pea vahevahe ʻa e founga ʻe ala tokoniʻi ai koe ʻe he ngaahi meʻá ni ke fakatupulaki hoʻo malava ke vakai ki he fakamoʻoni ʻoku ʻi ai ha ʻOtuá.

Naʻe fakahoko ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻa e faleʻi ko ʻení fekauʻaki mo hono ʻiloʻi ʻoku ʻi ai ha ʻOtuá.

Mahino ka ʻikai ha ngaahi ʻausia mo e ʻOtuá, ʻe lava ke veiveiua ha taha pe ʻoku ʻi ai ha ʻOtua. Ko ia, fokotuʻu koe ʻi he tuʻunga ke kamata ai haʻo ngaahi aʻusia pea mo Ia. Ke ke loto-fakatōkilalo. Lotua ke ke maʻu ha mata ke mamata ki he ivi tākiekina ʻo e ʻOtuá ʻi hoʻo moʻuí pea mo e māmani ʻokú ke ʻi aí. Kole ke Ne fakahā atu pe ʻokú Ne moʻui—pe ʻokú Ne ʻafioʻi koe. Fehuʻi ange pe ko e hā ʻEne ongoʻi fekauʻaki mo koé. Hili ia peá ke fakafanongo. (Russell M. Nelson, “Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au,” Ensign pe Liahona, Mē 2019, 90)

  • Fakatatau kia Palesiteni Nalesoní, ko e hā te ke lava ʻo fai ke fakamālohia ai hoʻo ʻilo ʻoku moʻoni ʻa e ʻOtuá pea ʻokú Ne kau ʻi hoʻo moʻuí?

Naʻe fiemaʻu ʻe Kolihola ke fakalotoʻi ia ʻe ʻAlamā fekauʻaki mo e mālohi ʻo e ʻOtuá peá ne toutou poleʻi ʻa ʻAlamā ke fakahā ange ha fakaʻilonga, kae ʻikai ke ne ngāue ʻaki ʻa e tuí ke maʻu ha aʻusia mo e ʻOtuá (vakai, ʻAlamā 30:43, 45, 48).

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku kehe ʻi ha taha ʻoku muimui ʻi he fakaafe ʻa Palesiteni Nalesoní mo ha taha ʻokú ne fiemaʻu ha fakaʻilongá?

Lau ʻa e ʻAlamā 30:48–53, 59–60, ʻo kumi ʻa e founga naʻe tui ai ʻa Kolihola ki he mālohi ʻo e ʻOtuá.   ChurchofJesusChrist.org

  • Ko e hā te tau lava ʻo ako mei he aʻusia ʻa Koliholá?

Fakatokangaʻi ange ʻa e ngaahi lēsoni naʻe fakamahinoʻi mai ʻe Molomona ʻaki ʻa e kupuʻi lea “ko ia ʻoku tau vakai” ʻi he veesi 60. Fakakaukau ki he founga ʻoku kei kākaaʻi ai ʻe he tēvoló ʻa e kakaí ʻi he ʻahó ni mo feinga ke fakalotoʻi kinautolu ke nau fakaʻikaiʻi ʻa e meʻa ʻoku nau ʻilo ʻoku moʻoní.