Seminelí
Sēkope 7: Tui Taʻeueʻia kia Sīsū Kalaisi


“Sēkope 7: Tui Taʻeueʻia kia Sīsū Kalaisi,” Tohi ʻa Molomoná - Tohi Lēsoni ʻa e Tokotaha Akó (2024)

“Sēkope 7,” Tohi ʻa Molomoná - Tohi Lēsoni ʻa e Tokotaha Akó

Sēkope–7

Tui Taʻeueʻia kia Sīsū Kalaisi

ʻĪmisi
fetongi

Kapau ʻokú ke ongoʻi ʻoku ʻi ai ha kakai he ʻahó ni ʻoku nau feinga ke fakatūkiaʻi e tui ʻa e kāingalotu ʻo e Siasi ʻo e Fakamoʻuí, ʻokú ke moʻoni. ʻOku ʻikai ko ha meʻa foʻou ʻeni. ʻI he lotolotonga ʻo e kau Nīfaí, naʻe ʻi ai ha tangata ko hono hingoá ko Seialemi “naʻá ne ngāue faivelenga koeʻuhí ke ne kākaaʻi ʻa e loto ʻo e kakaí” (Sēkope 7:3). ʻE lava ke tokoniʻi koe ʻe he lēsoni ko ʻení ke ke teuteu ke ikunaʻi e ngaahi pole ki hoʻo tui kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne ongoongoleleí.

Ko e teuteu ki he ngaahi faingataʻa ʻi he kahaʻú

Naʻe vahevahe ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻa e meʻá ni fekauʻaki mo ha pole faingataʻa te tau fehangahangai mo ia:

ʻOku faingataʻa e kahaʻú. ʻE tātātaha ke faingofua pe manakoa he kahaʻú ke te hoko ko ha mēmipa faivelenga ʻo e Siasí. ʻE siviʻi kitautolu taki taha. Naʻe fakatokanga mai ʻa e ʻAposetolo ko Paulá ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí, ko kinautolu ʻoku muimui faivelenga ki he ʻEikí te nau “ʻilo ʻa e fakatangá” (2 Tīmote 3:12]. ʻE lava ke laiki koe ʻe he fakatanga ko iá ke ke vaivai pe ko haʻane fakaivia koe ke ke hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei mo ke loto-toʻa ange ʻi hoʻo moʻui fakaʻahó. (Russell M. Nelson, “Fehangahangai mo e Kahaʻú ʻi he Tui,” Ensign pe Liahona, Mē 2011, 36.

  • Naʻe fai ʻe Palesiteni Nalesoni ʻa e lea ko ʻení ʻi he 2011. Ko e hā ha ngaahi founga kuó ke ʻosi aʻusia pe mamata ai ki he meʻa naʻá ne fakamatalaʻí?

  • Ko e hā nai ka hōloa ange ai ʻi he kahaʻú ʻa e manakoa ʻo e moʻui faivelenga ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí? ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku kei mahuʻinga aí?

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ka tomuʻa fakahā mai ai ʻe he ʻEikí kiate kitautolu e ngaahi faingataʻa ko ʻení?

Fakakaukau ʻi ha kiʻi taimi ki he mālohi lolotonga ʻo hoʻo fakamoʻoni ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí pea mo hoʻo mateuteu ke kei moʻui faivelenga ai pē kiate Ia ʻi he ngaahi ʻaho faingataʻa ka hoko maí. ʻI hoʻo ako ʻa e Sēkope 7, kumi e founga naʻe teuteuʻi ai ʻe Sēkope ia ke ne kei faivelenga ai pē ʻi he taimi naʻe feinga ai ha tangata faiangahala ko Seialemi ke fakaʻauha ʻene tuí.

Ko e malanga fakafepaki ʻa Seialemi kia Kalaisí

Lau ʻa e Sēkope 7:1–7, pe mamata ʻi he vitiō “ʻOku Fakaʻikaiʻi ʻe Seialemi ʻa Kalaisi” mei he taimi 0:33 ki he 2:21. ‘Oku maʻu e vitioó ni ‘i he ChurchofJesusChrist.org. Kumi e meʻa naʻe akoʻi ʻe Seialemi ke ne feinga ke fakavaivaiʻi ai e tui ʻa e kau Nīfaí kia Kalaisí.

  • Ko e hā naʻe akoʻi ʻe Seialemi ke feinga ke fakavaivaiʻi ai e tui ʻa e kau Nīfaí?

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻe ala fakafepakiʻi ai ʻe he kakaí ʻa e tui ʻa e kau ākonga ʻa Kalaisí he ʻahó ni?

Fakalaulauloto pe kuó ke mamata nai ʻi ha taha ʻokú mo feohi ʻoku kamata ke veiveiua ʻene tui kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne ongoongolelei kuo fakafoki maí koeʻuhí ko e ivi tākiekina ʻo e niʻihi kehé. Kuó ke fakatokangaʻi nai ha taha ʻokú ne poleʻi hoʻo tui kiate Iá?

He ʻikai lava ke ueʻia e tui ʻa Sēkopé

Lau ʻa e Sēkope 7:5, 8–12, ʻo kumi e meʻa naʻe tokoni kia Sēkope ke fakafisingaʻi ai e ngaahi akonaki ʻa Seialemí.

Ko e tefitoʻi moʻoni ʻe taha te tau lava ʻo ako mei he veesi 5, te tau lava ʻo ikunaʻi e ngaahi pole ki heʻetau tui kia Sīsū Kalaisí ʻaki ʻetau manatuʻi e ngaahi aʻusia fakalaumālie he kuohilí naʻá ne fakamālohia ʻetau tuí.

  • Ko e hā ha ngaahi meʻa pau naʻe manatuʻi ʻe Sēkope lolotonga e fehangahangai ko ʻení, naʻe tokoni kiate iá?

  • Ko e hā ka lava ai ʻe heʻetau manatuʻi ʻetau ngaahi aʻusia fakalaumālie he kuohilí ʻo fakamālohia kitautolu ʻi he taimi ʻoku tau fehangahangai ai mo e ngaahi pole ʻo ʻetau tuí?

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Niila L. ʻEnitaseni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē:

ʻOku hanga ʻe he ʻOtuá, fakataha mo e fakahinohino fakanonga ʻoku tau maʻu he taimi ki he taimi mei he Laumālie Māʻoniʻoní, ʻo fakapapauʻi mālohi mo fakataautaha mai ʻokú Ne ʻafioʻi mo ʻofaʻi kitautolu pea ʻokú Ne tāpuekina pau mo tauʻatāina kitautolu. Pea ʻi he ngaahi taimi ʻo ʻetau faingataʻaʻiá, ʻoku fakamanatu mai ʻe he Fakamoʻuí ʻa e ngaahi aʻusiá ni. …

Manatuʻi maʻu pē hoʻo ngaahi manatu melie toputapú. Tui ki ai. Hanga ʻo tohi ia. … ʻOku ou palōmesi atu ʻi hoʻo fakahā loto-fiemālie mo mataʻikoloa ʻaki ʻa e ngaahi meʻa fakalaumālie fakangalongataʻa ʻoku hoko ʻi hoʻo moʻuí, ʻe lahi ange ʻa ʻene hoko mai kiate koé. ʻOku ʻafioʻi mo ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní ʻiate koe! (Neil L. Andersen, “Ngaahi Manatu Melie Fakalaumālie Fakangalongataʻá,” Ensign pe Liahona, Mē 2020, 19, 21–22)

Tuku ha taimi ke fakamanatuʻi ai e ngaahi ongo mo e ngaahi aʻusia kuo foaki atu ʻe he ʻOtuá ke fakapapauʻi atu ʻokú Ne ʻafioʻi mo ʻofa ʻiate koé. Hiki hanau niʻihi ʻi hoʻo tohinoa akó pe ʻi hoʻo folofolá. Kapau ʻokú ke fiemaʻu tokoni ʻi hono manatuʻi ʻo e ngaahi aʻusia peheé, kole ki he Tamai Hēvaní ʻi he lotu ke tokoniʻi koe ke ke ʻiloʻi pe manatuʻi ha ngaahi meʻa ʻi hoʻo laka atu ki muʻa he kahaʻú. Te Ne fai ia ʻi he taimi mo e founga pē ʻAʻana.

Mahalo foki te ke fie mamata ʻi he foʻi vitiō “Ngaahi Manatu Melie Fakalaumālie Fakangalongataʻá” mei he taimi 13:40 ki he 14:46. Kumi e founga ʻoku fakahaaʻi ai ʻe he fakatātā ʻa ʻEletā ʻEnitasení ʻa e malava ke hanga ʻe heʻetau ngaahi manatu melie fakalaumālié ʻo fakamaama ʻa e halá maʻatautolu mo e niʻihi kehé fakatouʻosi lolotonga e ngaahi taimi faingataʻá. ʻOku maʻu e vitiō ko ʻení ʻi he ChurchofJesusChrist.org.

Fakalaulauloto pe ko hai ʻokú ke ʻiloʻi ʻe lava ke fakamālohia ʻi haʻane fanongo ki ha taha ʻo hoʻo ngaahi aʻusiá. Fakakaukau ke kumi ha founga ke vahevahe ai ia mo kinautolu.

Fakakaukau foki ki he niʻihi ʻoku mou ʻofa aí mo e kau taki ʻo e Siasí ʻa ia ʻe lava ʻe heʻenau tuí mo e ngaahi aʻusiá ʻo fakamālohia hoʻo tuí. Fakakaukau ke ke tokoniʻi kinautolu.

Ko ha fakaʻilonga mei he ʻOtuá

Lau ʻa e Sēkope 7:13–23, pe sio ʻi he vitiō “ʻOku Fakaʻikaiʻi ʻe Seialemi ʻa Kalaisi” mei he taimi 2:22 ki he 7:16, ke ʻilo e meʻa naʻe hoko kia Seialemí.

  1. Tali ha taha ʻo e ongo fehuʻi ko ʻení:

    • ʻOkú ke pehē ko e hā naʻe lekooti ai ʻe Sēkope e fakamatala ko ʻení maʻá e kakai ʻi hotau kuongá?

    • ʻOkú ke pehē ʻe fakaʻaongaʻi fēfē ʻe he Tamai Hēvaní ʻa e meʻa naʻá ke ako he ʻaho ní ʻi ha tūkunga ʻokú ke lolotonga fehangahangai mo ia?