Seminelí
Sēkope 5:1–53: “Ko e ʻEiki ʻo e Ngoue Vainé”


“Sēkope 5:1–53: ‘Ko e ʻEiki ʻo e Ngoue Vainé,’” Tohi ʻa Molomoná - Tohi Lēsoni ʻa e Tokotaha Akó (2024)

“Sēkope 5:1–53,” Tohi ʻa Molomoná - Tohi Lēsoni ʻa e Tokotaha Akó

Sēkope 5:1–53

“Ko e ʻEiki ʻo e Ngoue Vainé”

ʻĪmisi
ngoue ʻōlivé

ʻOku tokanga ʻa e ʻOtuá ki Heʻene fānaú kotoa, ʻa kinautolu ʻoku māʻoniʻoní mo kinautolu ʻoku fili ke taʻeangatonú. Naʻe vahevahe ʻe Sēkope e talanoa fakatātā ʻa Seinosi ki he ngaahi fuʻu ʻōlivé, ʻa ia ʻokú ne fakatātaaʻi hono fakamoveteveteʻi ʻo ha niʻihi naʻe māʻoniʻoni pea mo ha niʻihi naʻe ʻikai. ʻOku fakatātaaʻi foki ʻe he talanoa fakatātā ko ʻení ʻa e ngaahi ngāue ʻa e ʻEikí ke tānaki ʻa ʻIsileli ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí. ʻE lava ke tokoniʻi koe ʻe he lēsoni ko ʻení ke ke ongoʻi ʻa e ʻofa ʻa Sīsū Kalaisi kiate koe mo e kakai kotoa pē.

Ko e ʻofa ʻa e ʻOtuá kiate kinautolu ʻoku heé

Fakalaulauloto ki he tūkunga ko ʻení:

ʻOku ongoʻi halaia ʻa Lisa ʻi ha niʻihi ʻo e ngaahi fehalaaki naʻá ne toki faí. ʻOku kamata ke ne fifili pe ʻoku kei tokanga nai ʻa e ʻOtuá kiate ia koeʻuhí ko e ngaahi fehalaaki ko ʻení.

  • Ko e hā ʻe lava ke ke talaange kapau ko hoʻo feinga ke tokoniʻi ha taha ʻokú ne maʻu ha ongo tatau mo Lisá?

  • Ko e hā ʻe faingataʻa ai ke fakatokangaʻi pe ongoʻi e ʻofa ʻa e ʻOtuá hili ʻetau fili ke faiangahalá?

Te ke ako he ʻahó ni ha fakamatala fakafolofola ʻokú ne fakahaaʻi e ʻofa ʻa e ʻEikí kiate kinautolu ʻoku heé. ʻI hoʻo akó, fekumi ki ha ngaahi lēsoni mahuʻinga fekauʻaki mo e finangalo lelei ʻa Sīsū Kalaisi ke tokoniʻi ʻa kinautolu kuo tafoki meiate Iá. Fakalaulauloto ki he founga ʻe lava ke tokoniʻi ai koe ʻe he ngaahi moʻoni ʻokú ke akó ʻi ho ngaahi tūkungá.

Ko e talanoa fakatātā ʻo e ngaahi fuʻu ʻakau ʻōlivé

Naʻe kikiteʻi ʻe Sēkope ʻe siʻaki ʻe he kau Siú ʻa Sīsū Kalaisi (vakai, Sēkope 4:15). Naʻe akoʻi ʻe Sēkope ha talanoa fakatātā naʻe fai ʻe ha palōfita ko Seinosi, ke tokoni ke mahino ki hono kakaí ʻa e founga ʻe tokoniʻi ai ʻe he Fakamoʻuí ʻa e kau Siú ke nau foki ange kiate Iá. ʻOku fakaʻaongaʻi ʻi ha talanoa fakatātā ʻa e ngaahi ʻulungaanga fakataipé, ko ha ngaahi meʻa mo e ngaahi ngāue ke akoʻi e moʻoní.

Ko ha niʻihi ʻeni ʻo e ngaahi fakataipe mahuʻinga ʻo e talanoa fakatātaá, fakataha mo honau ngaahi ʻuhingá. Fakakaukau ke hiki e ngaahi fakataipe ko ʻení ʻi hoʻo tohinoa akó pe folofolá.

Fakataipé

Ngaahi ʻUhinga Ki Aí

Fakataipé

ʻEikí pe pule ʻo e ngoue vainé

Ngaahi ʻUhinga Ki Aí

Sīsū Kalaisi

Fakataipé

Ko e ngoue vainé

Ngaahi ʻUhinga Ki Aí

Ko māmani

Fakataipé

ʻŌlive kolo

Ngaahi ʻUhinga Ki Aí

Ko e fale ʻo ʻIsilelí, ko e kakai fuakava ia ʻa e ʻEikí

Fakataipé

ʻŌlive vao

Ngaahi ʻUhinga Ki Aí

Kau Senitailé (ko kinautolu kuo teʻeki ke nau fai ha fuakava mo e ʻEikí) mo ʻIsileli kuo hē mei he moʻoní

  1. Fakakakato eni:

    Ke tokoniʻi koe ke ke teuteu ke ako fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi ʻi hoʻo ako ʻa e Sēkope 5, tohiʻi ʻa e “Ko e meʻa ʻoku ou ako fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi mei he Sēkope 5” ʻi lotomālie ʻi ha peesi ʻatā ʻi hoʻo tohinoa akó pea tā ha foʻi siakale takai ai. ʻI he lolotonga ʻa e lēsoní, kumi ha ngaahi moʻoni mo ha ngaahi ʻilo fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi, ko e ʻEiki ʻo e ngoue vainé. Lekooti e ngaahi meʻa ko eni naʻe maʻú ʻi loto pe takatakai ʻi he siakalé ʻi hoʻo tohinoa akó.

Ko hoʻo peesi kakato ʻo e ngaahi fakakaukau fekauʻaki mo Sīsū Kalaisí ʻa e meʻa te ke fakahū mai ko hoʻo ngāue ia ki he lēsoni ko ʻení.

Ko hono maʻu e mahino ki he talanoa fakatātaá

ʻE lava ke fakafofongaʻi ʻe he kamataʻanga ʻo e talanoa fakatātaá ʻa e taimi kimuʻa he ngāue fakafaifekau ʻa Sīsū Kalaisi ʻi he māmaní. Lau ʻa e Sēkope 5:3–6, ʻo kumi e meʻa naʻe hoko ki he fuʻu ʻōlive koló, ʻa ia ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa e kakai ʻo e fuakava ʻa e ʻOtuá.

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku fakataipe ʻe he mate ʻa e fuʻu ʻakaú?

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku fakafofongaʻi ʻe hono ʻauhani, keli, mo hono tauhi ʻe he pulé ʻa e ngoue vainé?

  • Ko e hā ʻoku akoʻi atu ʻe he ngaahi veesi ko ʻení fekauʻaki mo Sīsū Kalaisí? (Tānaki atu hoʻo ngaahi fakakaukaú ki hoʻo tohinoá.)

Hili e ʻuluaki ʻaʻahi ko ʻení, naʻe fakahoko ʻe he pule ʻo e ngoué ha ngāue mahuʻinga kehe ʻe ua ke fakahaofi ʻene fuʻu ʻōlive koló:

  1. Naʻá ne fekau ke toʻo e ngaahi vaʻa lalahi ʻo e fuʻu ʻōlivé ʻoku maté pea fakahoko ha ngaahi vaʻa ʻe niʻihi mei he fuʻu ʻōlive vaó ki he fuʻu ʻakau lahí (vakai, Sēkope 5:7–10). ʻE lava ke fakafofongaʻi ʻe he fakahoko ko ʻení e ngaahi ngāue ʻa e ʻEikí ke tokoniʻi ʻa e kau Senitailé ke hoko ko ha konga ʻo Hono kakai ʻo e fuakavá ʻo fakafou ʻi he papitaisó mo e uluí.

  2. Naʻá ne toʻo ha ngaahi vaʻa mui mo litolito mei he fuʻu ʻōlive lahí ʻo fakahoko kinautolu ki ha ngaahi konga kehekehe ʻo e ngoue vainé (vakai, Sēkope 5:8, 13–14). ʻE lava ke fakafofongaʻi ʻe he meʻá ni ʻa hono fakamoveteveteʻi ʻo ʻIsileli ki he ngaahi tapa kehekehe ʻo e māmaní. Naʻe kau ʻi he niʻihi ne fakamoveteveteʻí ha kau māʻoniʻoni, ʻo hangē ko e fāmili ʻo Līhaí (vakai, 1 Nīfai 10:12–13). Naʻe fakamoveteveteʻi ha niʻihi koeʻuhí ko e faiangahalá.

ʻOku fakatātaaʻi ʻe he toenga ʻo e talanoa fakatātā ko ʻení ʻa e ngaahi ʻaʻahi ʻa e ʻeiki ʻo e ngoue vainé ki heʻene ngoue vainé ʻi ha ngaahi taimi ʻamui ange ai. ʻE lava ke fakataipe ʻe he ngaahi ʻaʻahi ko ʻení ha ngaahi vahaʻataimi kehekehe ʻi he hisitōlia ʻo e māmaní.

Ako e ngaahi veesi ko ʻení, ʻo kumi e meʻa naʻe hoko ki he fuʻu ʻakau lahí pea mo e ʻuluʻakau kuo fakamoveteveteʻí lolotonga e ʻaʻahi takitaha.

  • Ko e hā naʻá ke fakatokangaʻi fekauʻaki mo e tuʻunga ʻo e ʻuluʻakaú mo e fuá lolotonga e ngaahi ʻaʻahi ko ʻení?

  • Ko e hā naʻá ke fakatokangaʻi fekauʻaki mo e ngaahi lea mo e ngāue ʻa e ʻeiki ʻo e ngoue vainé lolotonga e ngaahi ʻaʻahi ko ʻení?

  • Ko e hā ʻoku akoʻi atu ʻe he ngaahi lea mo e ngaahi veesi ko ʻení fekauʻaki mo Sīsū Kalaisí? (Tānaki hoʻo ngaahi fakakaukaú ki hoʻo tohinoá.)

Naʻe vahevahe ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ha lēsoni ʻe taha te tau lava ʻo ako fekauʻaki mo e ʻOtuá mei he ngaahi veesi ko ʻení:

Naʻe ʻosi hono tanumaki takatakai, fuʻifuʻi mo huó, ʻauhani, hiki mo fakahoko ʻe he ʻEiki ʻo e ngoué, peá Ne tuku ʻEne ngāué ka ne tangi mo kalanga ke fanongo ki ai ha taha pē, ʻo ne pehē, “Ko e hā mo ha toe meʻa naʻá ku mei lava nai ʻo fai ki heʻeku ngoue vainé?” [Sēkope 5:41, 49].

He toki ʻīmisi fakangalongataʻa moʻoni ia ʻo e kau mai ʻa e ʻOtuá ʻi heʻetau moʻuí! He toki mamahi lahi moʻoni ia ʻi ha mātuʻa ʻi he ʻikai fili ʻe Heʻene fānaú Ia pe “ko e ongoongolelei ʻo e ʻOtuá” [Loma 1:1] kuó Ne ʻomí! He toki meʻa faingofua ke ʻofa ʻi ha taha ʻoku ʻofa fakataautaha mai kiate kitautolu! (Jeffrey R. Holland, “The Grandeur of God,” Ensign pe Liahona, Nov. 2003, 72)

  • Ko e hā naʻe mahuʻinga kiate koe mei he fakamatala ko ʻení? Ko e hā hono ʻuhingá?

Ko e hokohoko atu e feinga ʻa e ʻeiki ʻo e ngoue vainé

Lau ʻa e Sēkope 5:51–53, ʻo kumi e meʻa naʻe fili ʻe he ʻeiki ʻo e ngoue vainé ke fai hili ʻene mamata ki heʻene ngoue ʻakaú ʻoku ʻi ha tuʻunga maumaú.

  • Ko e hā ʻoku akoʻi atu ʻe he ngaahi veesi ko ʻení fekauʻaki mo e ʻEikí? (Tānaki atu ho ngaahi fakakaukaú ki hoʻo tohinoá.)

  • Te ke fakamatalaʻi fakanounou fēfē ʻa e ngaahi lēsoni kuó ke ako mei he Sēkope 5 ʻi ha fakamatala ʻe taha ʻo e moʻoní?

Ko e moʻoni ʻe taha te tau lava ʻo ako mei he Sēkope 5 ʻoku ʻofa ʻa e ʻEikí ki he fānau kotoa ʻa e Tamai Hēvaní pea ʻoku hokohoko atu ʻEne tokangaʻi kinautolú neongo kapau te nau tafoki meiate Ia.

  • ʻE tokoniʻi fēfē ʻe he moʻoni ko ʻení ha taha ke ne ongoʻi ha holi lahi ange ke fakatomala?

  • Ko e hā ha ngaahi sīpinga ʻe niʻihi mei he folofolá pe mei hoʻo moʻuí ʻoku nau fakahaaʻi ʻoku kei hokohoko atu pē e ʻofa mo e tokanga ʻa e ʻEikí ki he kakaí neongo ʻenau tafoki meiate Iá?

Fakakaukau ki he founga ʻe lava ke tākiekina ai hoʻo moʻuí ʻe he meʻa kuó ke ako mo ongoʻi he ʻaho ní. Fakakaukau ke lekooti hoʻo ngaahi ongó ʻi hoʻo tohinoa akó.