Seminelí
Toe Vakaiʻi Hono 4 ʻo e Fakataukei Fakatokāteliné


“Toe Vakaiʻi Hono 4 ʻo e Fakataukei Fakatokāteliné,” Tohi ʻa Molomoná - Tohi Lēsoni ʻa e Tokotaha Akó (2024)

“Toe Vakaiʻi Hono 4 ʻo e Fakataukei Fakatokāteliné,” Tohi ʻa Molomoná - Tohi Lēsoni ʻa e Tokotaha Akó

Toe Vakaiʻi Hono 4 ʻo e Fakataukei Fakatokāteliné

Ngāue ʻaki ‘a e Ngaahi Potufolofola Fakataukei Fakatokāteliné

ʻĪmisi
ngaahi tatau ʻo e Tohi ʻa Molomoná

ʻOku tau ngāue ʻaki e folofolá ʻi heʻetau moʻuí ʻaki hono fakaʻaongaʻi e tokāteline mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku ʻi aí ke tokoniʻi kitautolu ke tau hoko ʻo hangē ko e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi. ʻOku fakataumuʻa ʻa e lēsoni ko ʻení ke tokoni atu ke ke fakaʻaongaʻi ʻa e tokāteline ʻoku akoʻi ʻi he ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteline kehekehe ʻo e Tohi ʻa Molomoná.

ʻOku ʻi ai nai ha faikehekehe?

  • “ʻOku ʻi ai haʻo potufolofola manako?” Ko e hā naʻe hoko ai ia ko ha potufolofola manakó?

Ko e taimi lahi, ko e ngaahi potufolofola ʻoku ʻuhingamālie taha kiate kitautolú ʻa e ngaahi potufolofola ʻoku tau fakaʻaongaʻi ʻi heʻetau moʻuí. Hangē ko ʻení, te nau lava ʻo tali ha fehuʻi faingataʻa, ʻomi kiate kitautolu ha melino ʻi ha taimi faingataʻa, pe tokoni ke langa hake ʻetau fakamoʻoní.

  ChurchofJesusChrist.org.

Te tau lava ʻo ō ki he folofolá. ʻOku nau akoʻi kitautolu kau kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne ongoongoleleí, maʻongoʻonga ʻo ʻEne Fakaleleí, mo e palani lahi ʻo e fiefia mo e huhuʻi ʻa ʻetau Tamaí. ʻOku mātuʻaki mahuʻinga e femoʻuekina fakaʻaho ʻi he folofola ʻa e ʻOtuá ki heʻetau moʻui fakalaumālié ʻo tautautefito ʻi he ngaahi ʻaho ko ʻeni ʻo e fakautuutu e moveuveú. ʻI heʻetau keinanga fakaʻaho he folofola ʻa Kalaisí, ʻe fakahā mai ʻe he folofola ʻa Kalaisí e founga ke tau tali ʻaki e ngaahi faingataʻa naʻe ʻikai ke tau lavelaveʻiloa te tau fehangahangai mo iá. (Palesiteni Russell M. Nelson, “Fanongo kiate Ia,” Ensign pe Liahona, Mē 2020, 89)

  • Ko e hā naʻe makehe kiate koe mei he lea ʻa Palesiteni Nalesoní?

Ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteline mo e ngaahi kupuʻi lea folofola mahuʻinga ʻo e Tohi ʻa Molomoná

ʻOku ʻuhinga hono fakaʻaongaʻi ʻo e folofolá ki heʻetau ʻiloʻi e ngaahi potufolofola ʻoku hoa mo ʻetau ngaahi fiemaʻú, pea ngāueʻi leva ʻa e meʻa ʻoku akoʻi mai ʻe he ngaahi potufolofola ko iá. Ke tokoni ke mahino kiate koe ʻa e founga ko ʻení, lau e ngaahi tūkunga ko ʻení:

  • ʻOku ʻi ai ha fili faingataʻa ʻa Kuilimo ke fakahoko pea ʻoku manavasiʻi naʻá ne fai ha fili hala.

  • ʻOku fāifeinga ʻa Meki ke tauhi ha foʻi fekau pau.

Lau e ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteliné mo e ngaahi kupuʻi lea folofola mahuʻinga ko ʻeni ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Fekumi ki he ngaahi potufolofola ʻokú ke pehē ʻe lava ʻo fakaʻaongaʻi kia Kuilimo pe Mekí. Kapau ʻokú ke pehē ʻe ala tokoni ha potufolofola pau, fakapapauʻi ke lau kakato ʻa e potufolofolá kae ʻikai ko e kupuʻi lea folofola mahuʻinga pē ʻoku hiki atu ʻi laló.

Potufolofolá

Kupuʻi Lea Folofola Mahuʻingá

Potufolofolá

1 Nīfai 3:7

Kupuʻi Lea Folofola Mahuʻingá

“Te u ʻalu ʻo fai ʻa e ngaahi meʻa kuo fekau ʻe he ʻEikí.”

Potufolofolá

2 Nīfai 2:25

Kupuʻi Lea Folofola Mahuʻingá

“Naʻe hinga ʻa ʻĀtamá koeʻuhi ke ʻi ai ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá; pea ʻoku ʻi ai ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá koeʻuhi ke nau maʻu ʻa e fiefiá.”

Potufolofolá

2 Nīfai 2:27

Kupuʻi Lea Folofola Mahuʻingá

“ʻOku nau tauʻatāina ke fili ʻa e tauʻatāiná mo e moʻui taʻengatá … pe … pōpulá mo e maté.”

Potufolofolá

2 Nīfai 26:33

Kupuʻi Lea Folofola Mahuʻingá

“ʻOku tatau ʻa e kakai fulipē ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá.”

Potufolofolá

2 Nīfai 28:30

Kupuʻi Lea Folofola Mahuʻingá

ʻE foaki ʻe he ʻOtuá “ki he fānau ʻa e tangatá ʻa e ʻotu lea ki he ʻotu lea, ʻa e akonaki ki he akonaki.”

Potufolofolá

2 Nīfai 32:3

Kupuʻi Lea Folofola Mahuʻingá

“Keinanga ʻi he ngaahi folofola ʻa Kalaisí; he vakai, ʻe fakahā kiate kimoutolu ʻe he ngaahi folofola ʻa Kalaisí ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku totonu ke mou faí.”

Potufolofolá

2 Nīfai 32:8–9

Kupuʻi Lea Folofola Mahuʻingá

“Kuo pau ke mou lotu maʻu ai pē.”

Potufolofolá

Mōsaia 2:17

Kupuʻi Lea Folofola Mahuʻingá

“ʻO ka mou ka ʻi he tauhi ʻo homou kāingá, ʻoku mou ʻi he tauhi pē ʻo homou ʻOtuá.”

Potufolofolá

Mōsaia 2:41

Kupuʻi Lea Folofola Mahuʻingá

“Ko kinautolu ʻoku tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá … ʻoku nau faitapuekina ʻi he meʻa kotoa pē.”

Potufolofolá

Mōsaia 3:19

Kupuʻi Lea Folofola Mahuʻingá

“Liʻaki ʻa e tangata fakakakanó kae hoko ko ha tangata māʻoniʻoni ʻi he fakalelei ʻa Kalaisi ko e ʻEikí.”

Potufolofolá

Mōsaia 4:9

Kupuʻi Lea Folofola Mahuʻingá

Tui pē ki he ʻOtuá; … tui ʻokú ne maʻu ʻa e poto kotoa.”

Potufolofolá

Mōsaia 18:8–10

Kupuʻi Lea Folofola Mahuʻingá

Ke “papitaiso ʻa kimoutolu ʻi he huafa ʻo e ʻEikí, ko e fakamoʻoni … kuo mou fai ha fuakava mo ia.”

ʻE tokoniʻi fēfē ʻa e folofolá?

  • Ko e hā ha ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteline ʻe lava ʻo tokoni kia Kuilimo pe Mekí? Ko e hā hono ʻuhingá?

  • Ko e hā ha meʻa ʻe lava ke fai ʻe Kuilimo mo Meki koeʻuhí ko e ngaahi moʻoni naʻe akoʻi ʻi he ngaahi veesi ko ʻení?

Ko hono fakaʻaongaʻi ʻo e folofolá ʻi heʻetau moʻuí

Fakalaulauloto ki he ngaahi fiemaʻu pe ngaahi faingataʻa ʻokú ke maʻú. Mahalo pē ʻokú ke fiemaʻu tokoni ʻi he akó, ko ha vā fetuʻutaki lelei ange mo hoʻo mātuʻá pe toenga homou fānaú, tui lahi ange kia Kalaisi ke fakatomala, pe faʻa kātaki. Faʻu ha lisi ʻo hoʻo ngaahi faingataʻaʻiá pe ngaahi fakafeʻātungiá ʻi hoʻo tohinoa akó. Feinga ke fakakau ha meʻa pē ʻoku haʻu ki hoʻo fakakaukaú.

Fili ha taha ʻo e ngaahi fiemaʻu pe faingataʻa naʻá ke tohí.

Lau e ngaahi kupuʻi lea folofola mahuʻinga ʻo e ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteliné pea feinga ke ʻiloʻi e ngaahi kupuʻi lea te nau ala tokoniʻi hoʻo ngaahi fiemaʻú, faingataʻá, pe ngaahi fakafeʻātungiá. ʻOku lahi ha ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteline ʻe ala tokoni. Fekumi ki he fakahinohino ʻa e Tamai Hevaní lolotonga hoʻo akó.

ʻĪmisi
fakaʻilonga, lekooti
  1. Tali e fehuʻi ko ʻení pea fakakakato leva ha fakamatala ʻe ua mei he ngaahi fakamatala ko ʻení:

  • Ko e ngaahi kupuʻi lea folofola mahuʻinga fakataukei fakatokāteline fē naʻá ke filí?

    1. ʻE lava ke tokoniʻi au ʻe he veesi ko ʻení ʻi hoku ngaahi faingataʻaʻiá ʻaki …

    2. ʻOku tokoni ʻa e veesi ko ʻení ke mahino kiate au pe te u muimui ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ʻaki …

    3. ʻOku ou tui ʻi hono moʻui ʻaki e ngaahi moʻoni ʻi he ngaahi veesi ko ʻení, te nau lava ʻo ʻomi ʻa e fiefiá kiate au koeʻuhí …