Seminelí
2 Nīfai 12–15: “ʻE Hoko ʻo Pehē ʻi he Ngaahi ʻAho Fakaʻosí”


“2 Nīfai 12–15: ʻʻE Hoko ʻo Pehē ʻi he Ngaahi ʻAho Fakaʻosí,’” Tohi ʻa Molomoná - Tohi Lēsoni ʻa e Tokotaha Akó (2024)

“2 Nīfai 12–15,” Tohi ʻa Molomoná - Tohi Lēsoni ʻa e Tokotaha Akó

2 Nīfai 12–15

“ʻE Hoko ʻo Pehē ʻi he Ngaahi ʻAho Fakaʻosí”

ʻĪmisi
moʻunga mo ha pou afi

Kuó ke ʻilo nai ʻoku ʻi ai ha kau palōfita pau ʻoku nau lea, akoʻi, pe tohi ʻi ha founga ʻoku ongo ki ho laumālié? Kia Nīfaí, ko ʻĪsaia [ʻa e palōfita] ko ʻení. Naʻe tohi ʻe Nīfai ʻo pehē, “He ʻoku fiefia ʻa hoku laumālié ʻi heʻene ngaahi leá” (2 Nīfai 11:2). Te ke lava foki ʻo fiefia ʻi he meʻa naʻe fakahā ʻe he ʻEikí fekauʻaki mo e ngaahi ʻaho fakaʻosí ʻo fakafou ʻia ʻĪsaiá. ʻE lava ke tokoni atu e lēsoni ko ʻení ke mahino kiate koe e ngaahi kikite fakataipe ʻa ʻĪsaiá mo fakalaulauloto ki he founga te nau lava ai ʻo tokoniʻi koe ʻi hoʻo moʻuí.

Ngaahi ʻEkitivitī Ako ʻOku Ala Fakahokó

Ko e lelei tahá mo e kovi tahá

ʻĪmisi
icon, record
  1. Fakakakato e fakamatala ko ‘ení maʻau ʻi hoʻo tohinoa akó:

  • Ko e ngaahi meʻa lelei taha fekauʻaki mo e moʻui ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí ko e—

  • Ko e ngaahi meʻa kovi taha fekauʻaki mo e moʻui ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí ko e—

Kuo fakahā ʻe he ʻEikí e ngaahi tāpuakí mo e ngaahi fakatokangá fakatouʻosi fekauʻaki mo e moʻui ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí ki ha kau palōfita tokolahi ʻi he kuonga muʻá. Ko e taha ʻo e kau palōfita ko iá ko e palōfita ko ʻĪsaiá ʻi he Fuakava Motuʻá, ʻa ia naʻe nofo ʻi Selusalema ʻi ha taʻu ʻe 100 tupu kimuʻa ʻia Līhai mo hono fāmilí. Naʻe ʻiloʻi ʻe Nīfai ko ʻĪsaiá ko ha fakamoʻoni makehe ia ʻo Sīsū Kalaisi (vakai, 2 Nīfai 11:2) pea naʻá ne fiefia lahi ʻi heʻene ngaahi leá ʻo ne tuku ai ha taimi ke fakakau ha konga lahi ʻo e ngaahi kikite ʻa ʻĪsaiá ʻi heʻene ʻū lekōtí.

Fakalaulauloto ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení. Te ke toe foki ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi he fakaʻosinga ʻo e lēsoní.

  • Ko e hā ka fakahā mai ai ʻe he ʻEikí ha ngaahi tāpuaki mo ha fakatokanga ʻo e ngaahi ʻaho fakaʻosí kiate kitautolu?

  • Ko e hā ‘oku akoʻi atu ʻe he meʻa ko iá fekauʻaki mo Iá?

  • ʻE tokoni fēfē nai kiate koe ʻa hono ʻiloʻi ʻo e ngaahi meʻa ko ʻení?

Fekumi ki he fakahinohino ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke tokoni atu ke ke tali e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi he kotoa ʻo e lēsoni ko ʻení.

Ngaahi faingataʻa ʻo hotau kuongá

Naʻe fakatokanga mai ʻa ʻĪsaia ʻo fekauʻaki mo ha ngaahi ʻulungaanga mo ha ngaahi tōʻonga fakakaukau ʻe niʻihi ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí. Lau e ngaahi veesi ko ʻení, ʻo kumi e meʻa naʻe kikiteʻi ʻe ʻĪsaiá.

  • 2 Nīfai 12:7–11 (ʻOku ʻuhinga ʻa e pōlepolé ki he hīkisia pea ʻoku ʻuhinga ʻa e meʻavalé ki he ʻikai ha ngeia pe ʻi ha tuʻunga maʻulalo.)

  • 2 Nīfai 13:5, 9, 15–17 (Naʻe hoko ʻa Sōtoma ko ha feituʻu ʻo e faiangahalá mo e angaʻulí. ʻOku ʻuhinga ʻa e holi-koví ki he fakakaukau ʻuli.)

  • 2 Nīfai 15:20–23

  • Ko e hā e meʻa ne mahuʻinga kiate koé?

  • Ko e hā ha ngaahi sīpinga ʻo e ngaahi meʻá ni ʻi he māmaní he ʻahó ni?

  • Ko e hā ʻoku hoko ai ko ha tāpuaki ʻa hono fakahā mai ʻe he ʻEikí ke tau tokanga ki he ngaahi meʻá ni?

ʻI he hoko atu hoʻo akó, kumi e ngaahi tāpuaki kuo ʻomi ʻe he ʻEikí ki he ngaahi ʻaho fakaʻosí. Fakalaulauloto ki he founga ʻe lava ke tokoniʻi ai kitautolu ʻe he ngaahi tāpuaki ko ʻení ʻi heʻetau fehangahangai mo e ngaahi faingataʻa naʻe tomuʻa mamata ki ai ʻa ʻĪsaiá.

Ko e moʻunga ʻo e fale ʻo e ʻEikí

Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe ʻĪsaia ha ngaahi fakataipe lahi ʻi heʻene ngaahi kikité. ʻE lava ke tokoniʻi koe ʻe hoʻo fakalaulauloto ki he meʻa ʻoku fakafofongaʻi ʻe he ngaahi fakataipe ko ʻení ke ke ʻiloʻi ha ʻuhinga fakataautaha mei he folofolá.

Lau ʻa e 2 Nīfai 12:1–3, ʻo kumi ʻa e tefitoʻi fakaʻilonga naʻe fakaʻaongaʻi ʻe ʻĪsaia ke akoʻi ʻaki ʻa e meʻa ʻe “hoko ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí” (2 Nīfai 12:2).

  • ʻOkú ke pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā ʻa e “moʻunga ʻo e fale ʻo e ʻEikí”? Ko e hā hono ʻuhingá?

ʻE lava ke ʻaonga ke fakalaulauloto pe kuo mahuʻinga ha fakataipe, ʻi he tūkunga ko ʻení ko ha moʻunga, ʻi he ngaahi folofola kehé. Hangē ko ʻení, naʻe ʻalu ʻa Mōsese mo e kau palōfita kehé ki ha moʻunga ke ʻiloʻi ʻa e ʻEikí mo maʻu ha fakahinohino meiate Ia (vakai, ʻEkesōtosi 320). ʻI he taimi ʻe niʻihi, kuo fakaʻaongaʻi e ngaahi moʻungá ki ha taumuʻa tatau pē mo e ngaahi temipalé.

  • ʻE tatau fēfē nai ha moʻunga mo ha temipale?

ʻI hono ʻilo e fakataipé, toe lau e ngaahi veesi ko ʻení pea fekumi ki he meʻa ʻoku fai ʻe he ʻEikí maʻatautolu ʻi Hono falé.

ʻĪmisi
fakaʻilonga, lekooti
  1. Tali e ongo fehuʻi ko ‘ení:

  • Kuo tokoniʻi fēfē koe ʻe he moihū ʻi he temipalé (pe teuteu ke hū ki he temipalé) ke ke ako ai ki he ngaahi founga ʻa e ʻEikí pe ʻaʻeva ʻi Hono ngaahi halá?

  • ʻE lava fēfē ke tokoniʻi kitautolu ʻe he temipalé ʻi heʻetau fehangahangai mo e ngaahi faingataʻa ʻo e ngaahi ʻaho fakaʻosí?

Ko ha ʻao mo ha afi

Naʻe fakahoko ʻe ʻĪsaia ha kikite ʻe taha. Lau ʻa e 2 Nīfai 14:5–6, ʻo kumi e meʻa ʻe fai ʻe he ʻOtuá maʻa Hono kakaí. ʻE lava ke ʻaonga ʻa e fakamatala ko ʻení kiate koe:

  •  

  • Ko e ngaahi fakatahaʻanga ʻo e Moʻunga ko Saioné ʻa e feituʻu ʻoku fakataha ki ai ʻa e kakai ʻo e ʻEikí, hangē ko e koló, uōtí, mo e ngaahi siteikí.

  • Ko e tāpanekalé ʻi he kuonga ʻo e Fuakava Motuʻá naʻe fakatefito ʻene ʻuhingá ki ha tēniti ʻoku lava ʻo hiki takai holo ʻa ia naʻe hoko ko e temipale maʻá e kakai ʻIsilelí ʻi ha taʻu ʻe laungeau. ʻE lava ke fakafofongaʻi ʻe he meʻá ni ʻa e temipalé pe ko ha feituʻu ʻo e moihū he ʻaho ní.

  •  .

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku fakataipe ʻe he ʻao ʻi he ʻahó mo e afi ulo ngingila ʻi he poʻulí?

  • Naʻe mahuʻinga fēfē ʻa e ʻaó mo e afí kia Mōsese mo e fānau ʻa ʻIsilelí? (vakai, ʻEkesōtosi 13:21).

  • ʻI he mahino ko iá, ʻokú ke pehē ko e hā naʻe talaʻofa ʻe he ʻEikí te Ne fai maʻa Hono kakaí ʻi he 2 Nīfai 14:5–6?

Naʻe ʻomi ʻe ʻEletā Lōnolo A. Lasipeni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ha palōmesi tatau:

ʻE lava ke hoko ʻetau ngaahi fakamoʻoni ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, hotau ngaahi ʻapí, hotau fāmilí, mo ʻetau mēmipasipi ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ko hotau kolotau fakataautaha ʻo e maluʻanga ʻokú ne ʻātakaiʻi kitautolu pea maluʻi kitautolu mei he mālohi ʻo e tokotaha angakoví. (Ronald A. Rasband, “Fokotuʻu ha Hūfangaʻanga Fakalaumālie mo Malu,” Ensign pe Liahona, Mē 2019, 110)

ʻĪmisi
fakaʻilonga, lekooti
  1. Tali e ongo fehuʻi ko ‘ení:

  • Kuo hoko fēfē ho ʻapí, uōtí, pe koló pe temipalé ko ha feituʻu ʻo e maluʻanga mo e hūfangaʻanga fakalaumālie kiate koe?

  • ʻE tokoni fēfē e ngaahi palōmesi ko ʻení ke tau fehangahangai mo e ngaahi pole ʻo e kuonga fakaʻosí?

Ngaahi lea ʻa ʻĪsaiá ʻi hoʻo moʻuí

Tuku ha taimi ke tali ai e fehuʻi ʻe tolu naʻá ke fakalaulauloto ki ai ʻi he kamataʻanga ʻo e lēsoní. Fakakaukau ke hiki ʻi hoʻo tohinoa akó ʻa e meʻa naʻá ke ako fekauʻaki mo e ʻEikí pea mo e founga ʻe lava ke tokoniʻi ai koe ʻe he ngaahi kikite ko ʻení. Te ke lava ʻo fakakau ai ha ʻulungaanga pe tōʻonga fakakaukau ʻokú ke fie fakaʻehiʻehi mei ai, kae pehē ki ha ngaahi founga te ke ala fekumi ai ki ha tokoni fakalaumālie mei he ʻEikí ʻi homou ʻapí, uōtí, koló pe ʻi he temipalé.