Seminare
2 Nifae 9:27–49: “O le Mafaufau-Faaleagaga o le Ola lea e Faavavau”


“2 Nifae 9:27–49: ‘O le Mafaufau-Faaleagaga o le Ola Lea e Faavavau,’” Tusi Lesona a Tagata o le Vasega o le Tusi a Mamona (2024)

“2 Nifae 9:27–49,” Tusi Lesona a Tagata o le Vasega o le Tusi a Mamona

2 Nifae 9:27–49

“O le Mafaufau-Faaleagaga o le Ola lea e Faavavau”

Ata
tamaitai talavou o loo ataata ma savavali

E faafia ona e mafaufau po o fea o le a taitai atu ai oe e au amioga ma uiga faaalia? Ina ua uma ona tautino atu e i ai ia Iesu Keriso le mana e laveai ai tagata uma mai aafiaga o le Pa’ū, sa lapatai atu Iakopo e faasaga i amioga ma uiga ia e taitai ese ai i tatou mai le Alii. Sa ia molimau atu ia Iesu Keriso ma mea e mafai ona tatou faia e o mai ai ia te Ia ma faaolaina ai. E mafai ona fesoasoani lenei lesona ia te oe e aloese ai mai amioga e taitai atu ai i le le fiafia ma le vavaeeseina o i latou mai ia Iesu Keriso.

Gaoioiga e Ono Mafai Ona Aoao Ai

Vavaeese mai le Atua

Mafaufau i taimi i lou olaga na e lagonaina ai le faapitoa o lou latalata atu i le Atua ma taimi na e lagonaina ai le mamao mai ia te Ia. O a nisi o faatinoga atonu na taitai atu ai i nei taunuuga?

  • O le a se mea na e mauaina?

  • O le a sou manatu i le mea na fesoasoani ia Iakopo e lagona ai le ala na ia faamatalaina i le 2 Nifae 9:49?

Mafaufau i lou lava olaga ma pe o le a le latalata o loo e lagonaina i le taimi nei i le Atua. A o e suesue atili i le lauga a Iakopo i le 2 Nifae 9, vaavaai mo aoaoga e mafai ona fesoasoani e te latalata atili atu ai i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso.

“Ua’i mai o’u taliga i a’u upu”

Ina ua uma ona aoao atu e uiga i le matafaioi a Iesu Keriso i le fesoasoani ia i tatou e faatoilalo le agasala ma le oti (tagai i le 2 Nifae 9:1–26), sa lapataia e Iakopo sa Nifae mai uiga ma amioga o le a taitai ese ai i latou mai le Faaola.

Faitau le 2 Nifae 9:27–38, ma vaavaai mo uiga ma amioga na lapatai mai ai Iakopo e faasaga i ai. Atonu e te mafaufau e fai se lisi o na mea a o e faitauina.

Mafaufau pe na faapefea ona faatatau amioga taitasi na lapatai mai ai Iakopo i tupulaga talavou i aso nei. Mo se faataitaiga, e ui o le toatele o talavou e le auai i le fasioti tagata, ae o le fuaiupu 35 e mafai ona fesoasoani ia te oe e manatua ai ia aloese mai mafaufauga, lagona, ma amioga saua (tagai Mataio 5:21–22, 38–42).

Ata
aikona, faamaumau
  1. Tali fesili nei:

  • O a nisi o faataitaiga o auala e fesootai ai aoaoga a Iakopo i tupulaga talavou i aso nei?

  • E mafai faapefea e uiga ma amioga o loo lisi mai e Iakopo ona aafia ai lo tatou sootaga ma le Atua?

O se tagata e faaalia amioga ma uiga faaalia na lapatai mai ai Iakopo e faasaga i ai e mafai ona faamatalaina o se “mafaufau-faaletino” (2 Nifae 9:39).

Faitau le 2 Nifae 9:39, ma vaavaai mo mea na aoao mai e Iakopo e uiga i aafiaga o le mafaufau faaletino ma le mafaufau faaleagaga.

  • O le a se mea na e mauaina?

  • O le a sou manatu i le uiga o le loto i la le agaga?

Mai lenei fuaiupu, ua tatou aoao ai o le mafaufau faaletino e taitai atu ai i le oti faaleagaga. O le mafaufau faaleagaga e taitai atu ai i le ola e faavavau.

Ata
aikona, tusi faamaumau
  1. Tali mai le fesili lenei:

  • O a nisi o faatinoga i aso taitasi e mafai ona e faia e faatumauina ai le taulai atu faaleagaga o lou mafaufau ia Iesu Keriso?

Ina ia vaai i se faataitaiga o se tasi na liliuese mai uiga ma amioga faaletino ma sa faamanuiaina e ala ia Iesu Keriso, mafaufau e matamata i le “Lona Alofa Tunoa: E Mafai Ona Suia e ala ia Keriso” (3:29), o loo maua i le ChurchofJesusChrist.org.

  • O a ni ou manatu po o ni lagona e uiga i le saunoaga a Peresitene Nelson?

O Mai i le Paia e Toatasi o Isaraelu

Toe mafaufau i amioga o le mafaufau faaletino na lisiina e Iakopo i le 2 Nifae 9:27–38. O fea o faamatalaga nei e iva e aupito sili ona anoa ia te oe? Pe o i ai ni suiga e mafai ona e faia o le a fesoasoani e te latalata atili atu ai i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso? Mafaufau po o a laasaga e mafai ona e faia.

A o e mafaufau i ou lava tulaga, faitau upu a Iakopo i le 2 Nifae 9:40–45. Vaavaai mo ana aoaoga, aemaise lava i latou e uiga i le Faaola, e ono fesoasoani ia te oe i lou tulaga o i ai nei.

  • O a upu ma fasifuaitau na e mauaina e sili ona anoa? Aisea?

  • E mafai faapefea e le manatuaina “o le silisili ese o le Paia e Toatasi o Isaraelu” (fuaiupu 40) ona fesoasoani ia te oe ia mafaufau atili ai faaleagaga?

Faaalu sina taimi e tomanatu ai i mea ua e aoaoina ma lagonaina e ala i au suesuega i le asō. Tusi i lau api talaaga mo suesuega soo se manatu ma ni uunaiga na e maua, e aofia ai soo se faatinoga na e lagonaina le uunaiga e fai. Manatua o le a faamanuiaina oe e le Alii a o e faia ni taumafaiga e faalatalata atili atu ai ia te Ia.