Seminelí
Ko e Ako ʻi he Tuí: Ko e Fatongia ʻo e Tokotaha Akó


“Ko e Ako ʻi he Tuí: Ko e Fatongia ʻo e Tokotaha Akó,” Tohi ʻa Molomoná - Tohi Lēsoni ʻa e Tokotaha Akó (2024)

“Ko e Ako ʻi he Tuí,” Tohi ʻa Molomoná - Tohi Lēsoni ʻa e Tokotaha Akó

Ngaahi Naunau Fakafeʻiloakí

Ko e Ako ʻi he Tuí

Ko e Fatongia ʻo e Tokotaha Akó

ʻĪmisi
Semineli ʻa e Lepapilika Tominikeni Seni Hōsei ti ʻOkoa´

ʻOku ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ʻiate koe pea ʻokú Na fie akoʻi kiate koe ʻa e ongoongoleleí ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Ko e hā te ke lava ʻo fai ke maʻu lahi ange ai ʻa e meʻa ʻokú Na finangalo ke akoʻi atu kiate koé? ʻE lava ke tokoniʻi koe ʻe he lēsoni ko ʻení ke ke ako lahi ange mei hoʻo aʻusia ʻi he seminelí ʻaki haʻo maʻu ha mahino ki he ʻuhinga ʻo e ako ʻi he tui kia Sīsū Kalaisí.

ʻOku hoifua ʻa e ʻEikí ki he ngāué

Mamata ʻi he foʻi vitiō “Ko ha Uiuiʻi Fakaʻeiʻeiki Makehe,” ʻoku maʻu ʻi he ChurchofJesusChrist.org, mei he taimi kouti 2:16 ki he 3:49, pe lau ʻa e fakamatala ʻi laló. Fakakaukau ki ha ngaahi tūkunga ʻe lava ke fakaʻaongaʻi ai ʻa e fakamatala ko ʻení.

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni:

ʻOku hōifua e ʻEikí ki he ngāué koeʻuhi ʻoku ʻomi ʻe he ngāué ʻa e ngaahi pale ʻe ʻikai lava ʻo maʻu ka ne taʻeʻoua ia. (Russell M. Nelson, ʻi he Joy D. Jones, “Ko ha Uiuiʻi Fakaʻeiʻeiki Makehe,” Ensign pe Liahona,, Mē 2020, 16)

  • Te tau fakaʻaongaʻi fēfē ʻa e lea ʻa Palesiteni Nalesoní ʻi heʻetau moʻuí? Hangē ko ʻení, ʻe ʻaonga fēfē nai ia ki he ngāue fakafaifekaú, ngāue fakaetauhí, pe akó?

  • ʻOkú ke pehē ʻe lava fēfē ke fakaʻaongaʻi ia ʻi hono ako e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he seminelí he taʻu ní?

Fakakaukau ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení ke tokoni atu ʻi hoʻo fakafuofuaʻi hoʻo ako e ongoongoleleí:

  • Ko e hā ha ngaahi ngāue ʻokú ke lolotonga fai ke ako e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí? Kuó ke fakaafeʻi fēfē ʻa e ʻOtuá ke ne akoʻi koé?

  • ʻOkú ke ongoʻi nai ʻokú ke maʻu e ngaahi ola ʻokú ke fiemaʻú? Ko e hā hono ʻuhinga?

ʻI hoʻo ako e lēsoni ko ʻení, fakakaukau ki he ngaahi founga ʻokú ke fie ako mo tupulaki ai he taʻú ni ʻi he seminelí. Fekumi ki he fakahinohino ʻa e Tamai Hēvaní ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní ke tokoni atu ke ke ʻiloʻi e founga ke fakaʻaongaʻi ai e lēsoni ko ʻení ʻi hoʻo moʻuí.

Ngaahi Ako ki he Tohi ʻa Molomoná

Lau ha potufolofola taukei fakatokāteline ʻe ua pe lahi ange, ʻo kumi ki he founga ʻoku fakahoko ai ʻe heʻetau ngaahi ngāué mo e holí ha fatongia pea mo e founga ʻoku fakahoko ai ʻe he ʻOtuá ha fatongia ʻi heʻetau ako e ongoongoleleí.

  • Ko e hā naʻá ke maʻu ʻe lava ʻo tokoni atu ke ke ako lahi ange mei he ʻOtuá lolotonga e seminelí?

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ha ola kapau naʻe ʻamanaki ha taha ʻe foaki ange ʻe he ʻOtuá ha ʻilo kiate ia ka naʻe ʻikai ke ne feinga? Pe kapau naʻá ne feinga ka naʻe ʻikai ke ne fekumi ki he tokoni ʻa e ʻOtuá? Ko e hā hono ʻuhingá?

Fakatefito ʻi he meʻa kuó ke ako he ʻaho ní, fakamatalaʻi fakanounou ʻi ha sētesi pē ʻe taha ʻa e meʻa ʻoku mahino kiate koe fekauʻaki mo hono ako ʻo e ongoongoleleí.

 

   

  •  

Lau ʻa e lea ko ʻeni ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní, ʻo kumi ki he meʻa ʻe tokoni ke fakapapauʻi pe ʻe liliu hoʻo moʻuí ʻe he seminelí.

Ko e lahi ange hoʻo muimui ki he sīpinga ʻa Sīsū Kalaisí, ko e lahi ange ia hoʻo lavameʻá.

Ko e hā leva te ne tokoniʻi koe ke ke hoko ko ha ākonga faivelenga pehē ʻa Sīsū Kalaisí? Ko e taha ʻo e ngaahi talí ko e seminelí mo e ʻinisititiutí—ʻo ʻikai ko e maʻu kalasí pē ka ko e kau faivelenga ki he kalasí mo muimui faivelenga ʻi ha faʻahinga ngāue pē ne vahe atu. …

ʻE hoko ʻa e ʻosi mei he seminelí mo e ʻinisititiutí ke fakalahi ai hoʻo malava ke lavameʻa ʻi he ngaahi meʻa mahuʻinga taha te ke fakahoko ʻi hoʻo moʻuí. ʻE ʻoʻou ʻa e fiefia moʻoní! (Russell M. Nelson, “A Personal Invitation to Participate in Seminary and Institute,” Feb. 2019, ChurchofJesusChrist.org)

  • Ko e hā ha meʻa naʻe makehe kiate koe mei he fakamatala ʻa Palesiteni Nalesoní? Ko e hā hono ʻuhingá?

  • Te ke tokanga fēfē ki he muimui kia Sīsū Kalaisí lolotonga hoʻo aʻusia ʻi he seminelí?

  • ʻOkú ke pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā ʻa e “kau mālohi” ʻi he seminelí?

Founga ke ako lahi taha ai mei he seminelí

ʻĪmisi
fakaʻilonga, lekooti
  1. Lekooti hoʻo faleʻi ki he tūkunga ko ʻení.

    ʻĪmisi
    Niʻihi ʻoku kau mai ki he kalasi seminelí

    Fakakaukauloto ko e fuofua taimi ʻeni ke ʻalu ai ʻa e talavou ʻi he fakatātā ko ʻení ki he seminelí. ʻOkú ne fie ako mo tupulaki fakalaumālie ka ʻoku ʻikai ke ne fakapapauʻi ʻa e founga ke fakahoko ai iá. Lekooti ʻa e faleʻi te ke ʻoange kiate iá ʻo makatuʻunga ʻi he meʻa kuó ke ako he ʻaho ní mo e meʻa kuó ke aʻusia he kuohilí ʻi he seminelí mo e lotú.

    Fakapapauʻi ke fakakau atu ‘a e

    • meʻa te ne lava ʻo fai kimuʻa, lolotonga, mo e hili ʻa e kalasí ke fakatupulaki ʻene ako fakalaumālié

    • founga te ne lava ai ʻo tokanga taha ki he muimui ki he Fakamoʻuí mo fakaafeʻi e Laumālie Māʻoniʻoní ke akoʻi iá

Fokotuʻu ha taumuʻa ke ako ki he lahi tahá mei hoʻo aʻusia ʻi he seminelí he taʻu ní. Ke fai ʻení, te ke lava ʻo tali ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e hā ʻa e meʻa ʻokú ke fakaʻamu ke ke maʻu pe ako mei he seminelí he taʻu ní?

  • Ko e hā ʻokú ke loto fiemālie ke fai ke fakahaaʻi ki he ʻEikí ʻokú ke fie ako meiate Ia pea hoko ʻo hangē ko Iá?