Tusi Lesona ma le Taimi o Fetufaaiga a le Peraimeri
Aperila: Na Toefuatai mai e Iesu Keriso Lana Ekalesia i Aso e Gata Ai


Aperila

Na Toefuatai mai e Iesu Keriso Lana Ekalesia i Aso e Gata Ai

“Ua ou auina atu le atoatoa o la’u talalelei e ala i le lima o la’u auauna o Iosefa” (MF&F 35:17).

Ia faaopoopo ni ou manatu i manatu ua tuuina atu iinei. I vaiaso taitasi, fuafua ni auala e (1) faailoa atu ai le aoaoga faavae, (2) fesoasoani i tamaiti ia malamalama i ai, ma le (3) fesoasoani ia i latou ina ia faaaogaina i o latou olaga.Fesili ifo ia te oe lava, “O le a se mea o le a fai e tamaiti e aoao ai, ma e mafai faapefea ona ou fesoasoani ia latou lagonaina le Agaga?”

Vaiaso 1: Na leiloloa upumoni o le talalelei, ina ua mavae le maliu o Iesu Keriso ma Ana Aposetolo.

Faailoa atu le aoaoga faavae (talatalanoa): Fai atu i tamaiti e ta’u mai nisi o mea na aoao mai e Iesu Keriso ao i ai o Ia i le lalolagi. Faaali atu se ata o Keriso o faauuina le au Aposetolo. Faamatala atu ina ua mavae le maliu o Keriso ma ua toetu, sa aoao atu e Ana Aposetolo le talalelei, ae o le toatele o tagata sa le’i faalogo ia i latou; e le’i leva, ae maliliu le au Aposetolo, ma sa le’i toe aoaoina ai nisi o upumoni taua o le talalelei. Tusi i luga o le laupapa le faaupuga “Na leiloloa upumoni o le talalelei, ina ua mavae le maliu o Iesu Keriso ma Ana Aposetolo,” ma fai atu i tamaiti tou te faitaua faatasi.

Ata
tusiina ata e tamaiti

O le tusiina o ata e mafai ai e tamaiti ona faailoa mai o latou malamalama i mataupu faavae o le talalelei. E fiafia tamaiti e vaai o faaaoga a latou lava ata o ni fesoasoani vaaia.

Uunaia le [agaga] malamalama (tusiina o ata): Tusi i luga o le laupapa nisi o mataupu faavae o le talalelei na leiloloa pe na suia i le taimi o le Liliuese (mo se faataitaiga, papatisoga, perisitua, malumalu, perofeta soifua, ma le faamanatuga). Vaevae tamaiti i ni vaega toalaiti. Tuu atu i vaega taitasi se fasi pepa o loo tusia ai se mataupu faavae se tasi o le talalelei, ma fai atu i tamaiti e tusi se ata e faatatau i lena mataupu faavae. Valaaulia se tamaitiiti mai vaega taitasi e faapipii a latou ata i luga o le laupapa. Faamatala atu a o i ai Keriso i le lalolagi, sa Ia aoaoina mai uma nei upumoni taua o le talalelei. Fai i tamaiti e moeiini o latou mata. Tuu uma i lalo ata ma nana. Ona fai atu lea i tamaiti e pupula o latou mata. Faamalamalama atu na leiloloa upumoni o le talalelei ina ua mavae le maliu o Iesu Keriso ma Ana Aposetolo. Ta’u atu i tamaiti na toefuatai mai le talalelei e ala mai ia Iosefa Samita. Toe faapipii ata, ma molimau atu o loo i ai i Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai upumoni uma ia na leiloloa. (Teu ata e faaaoga i le vaiaso 4.)

Vaiaso 2: Na Faaali mai le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso ia Iosefa Samita.

Faailoa atu le aoaoga faavae (vaaia o se ata): Ufiufi se ata o le Uluai Faaaliga i ni tamai fasi pepa se tele. Valaaulia tamaiti e aveese auauai fasi pepa. Fai atu i tamaiti e sii lemu i luga o latou lima pe a latou iloaina le ata. A maea ona aveese uma fasi pepa, fai atu i tamaiti e ta’u atu ia te oe po o le a le mea o loo tupu i le ata.

Uunaia le [agaga] malamalama (faitauina o tusitusiga paia): Faaali atu i tamaiti po o fea o tusitusiga paia lea e mafai ona tatou faitau ai i le faamatalaga a Iosefa Samita e uiga i le mea na tupu ia te ia i le Togavao Paia (Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:14–19). Faitau pe fai atu i nisi o tamaiti e faitau mai ni fuaiupu o loo faamatala mai ai le mea na tupu. Atonu e te manao e fai atu i tamaiti laiti e fai ni taga faigofie, e pei o le tutu ma aapa i luga o latou lima e pei o ni laau pe piilima foi o latou lima e pei o loo tatalo. Fai atu i tamaiti po o a ni o latou lagona pe ana mafai ona latou vaai i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso o faaali atu ma talanoa ia Iosefa Samita. Talatalanoa i le taua o lenei mea na tupu.

Uunaia le faaaogaaga (fetufaai o molimau): Fai atu i tamaiti e usu le pese “The Sacred Grove” (CS, 87). Ona molimau atu lea faapea na faaali atu le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso ia Iosefa Samita. Valaaulia ni nai tamaiti e faasoa mai a latou molimau e uiga i le Uluai Faaaliga.

Vaiaso 3: Na toefuataiina mai le pule o le perisitua e ala mai i avefeau faalelagi.

Faailoa atu le aoaoga faavae (usuina o se pese): Fesili atu i tamaiti pe faapefea ona latou faasilasila atu se mea matua taua lava. Faamalamalama atu o aso anamua sa iliina ia pu usu pe a faasilasila atu se mea taua. Fai atu i tamaiti e moeiini o latou mata ma mafaufau o loo latou faalogoina ni pu ao taina e le ta piano le pese “Ua Toefuatai Mai Le Perisitua” (TT, 60). Fai i tamaiti e usu le pese ma saili po o le a se savali taua o loo faailoa mai e lenei pese. Fai atu i ni tamaiti e faamatala mai po o le a le uiga o le pese.

Uunaia le [agaga] malamalama (faalogologo i failauga faapitoa): Faaali i tamaiti ni ata o le toefuataiga o le Perisitua Arona ma le toefuataiga o le Perisitua Mekisateko. Valaaulia se tasi e umia le Perisitua Arona e faasoa faapuupuu mai se tala e uiga i le toefuataiga o le Perisitua Arona (tagai i le MF&F 13; Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:68–72). Ona valaaulia lea o se tasi e umia le Perisitua Mekisateko e faamatala i tamaiti le toefuataiga o le Perisitua Mekisateko (tagai i le MF&F 27:12–13; Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:72). Toe faaali atu ia ata, ma fai atu i tamaiti e ta’u mai igoa o tagata o loo i ai i ata.

Ata
Tagata e umia le Perisitua Mekisateko ma le Perisitua Arona

O failauga faapitoa e mafai ona maua ai ni faaaopoopoga eseese ma manaia i le Peraimeri.

Uunaia le faaaogaaga (fetufaai o molimau): Tuu atu i vasega taitasi e tusi i luga o se fasi pepa se mea se tasi ua tatou maua i le asō ona o le toefuataiga o le Perisitua Arona (mo se faataitaiga, papatisoga ma le faamanatuga) ma se mea se tasi ua tatou maua ona o le toefuataiga o le Perisitua Mekisateko (mo se faataitaiga, faamauga ma faamanuiaga o e mamai). Fai atu i nisi o tamaiti e faasoa mai mea sa latou tusia. Faaali atu lou agaga faafetai mo faamanuiaga mai lo tatou Tama Faalelagi ona o le toefuataiga o le perisitua.

Vaiaso 4: Na faaliliuina e Iosefa Samita le Tusi a Mamona ma toefuatai mai upumoni o le talalelei.

Faailoa atu le aoaoga faavae ma uunaia le [agaga] malamalama (talanoaina): Ao lei amataina le Peraimeri, tusi le fuaiupu lenei i luga o se fasi pepa “Na faaliliuina e Iosefa Samita le Tusi a Mamona ma toefuatai mai upumoni o le talalelei”, ona otioti lea o le pepa i ni fasi pepa o se paso. I tua o fasi pepa taitasi, tusi ai le igoa o se tagata po o se mea e faatatau i le faaliliuga o le Tusi a Mamona (mo se faataitaiga, Iosefa Samita, Urima ma le Tumema, agelu o Moronae, papatusi auro, mana o le Atua, ma Oliva Kaotui). Avatu i vasega taitasi se fasi pepa se tasi o le paso, ma fai atu ia i latou e talatalanoa i le auala e fesootai ai le aitema po o le tagata lea o loo tusi i tua o le pepa i le faaliliuga o le Tusi a Mamona. Valaaulia ia vasega taitasi e o mai i luma o le potu, faasoa mai mea sa latou talanoaina, ma faapipii i luga o le laupapa a latou fasi pepa o le paso. A atoa loa le paso, faitau faatasi le fuaiupu.

Ata
paso

E maua le paso i le sharingtime.lds.org

Uunaia le [agaga] malamalama (faalogologo i se failauga faapitoa): Valaaulia se tagata e umia le perisitua e fai ma Iosefa Samita ma faamatala mai le tala i le auala na ia faaliliuina ai le Tusi a Mamona. Avatu ia te ia ni ata ia na tusi e tamaiti i le vaiaso 1 ma fai atu ia te ia e faasoa mai pe na faapefea ona toefuataiina mai ia mataupu faavae o le talalelei e ala mai ia Iosefa Samita. E mafai ona ia ofuina se toniga faigofie, e pei o se fusiua e lanu uliuli le lipine. Valaaulia o ia e aveese le toniga ma tuu mai sana molimau e uiga ia Iosefa Samita.

Uunaia le faaaogaaga (fetufaai ia manatu): Fai atu i tamaiti e tutu i luga pe afai e mafai ona latou ta’u maia se igoa o se upumoni o le talalelei lea na leiloa ae ua toefuataiina mai e ala ia Iosefa Samita. Valaaulia ni nai tamaiti e faasoa mai ni o latou manatu. Faasoa atu lau molimau e uiga i le talalelei toefuataiina ma le Tusi a Mamona.