2017
Ko e Loto ʻo e Uitoú
November 2017


Ko e Loto ʻo e Uitoú

Tau fai ʻa ia ʻoku fie maʻu ke fai ke maʻu ai e loto ʻo e uitoú, ʻo fiefia moʻoni ʻi he ngaahi tāpuaki te ne feau e ngaahi “fie maʻu” ʻe hoko maí.

Ne u maʻu ha tāpuaki lahi ke ngāue he konga lahi ʻo ʻeku moʻuí, pea mo e Kāingalotu ʻo e Pasifikí. ʻOku ou ongoʻi māfana, houngaʻia mo fiefia ʻi he tui, ʻofa, mo e feilaulau fakaofo ʻa e Kāingalotu fai mateaki ko ʻení. ʻOku tatau pē ʻenau ngaahi talanoá mo kimoutolu.

Naʻe mahino kiate au e faitatau ʻa e Kāingalotú ni mo e uitou naʻe fakatokangaʻi ʻe he Fakamoʻuí lolotonga ʻEne “nofo … ʻo ne vakai ki he lī ʻe he kakaí ʻenau paʻangá ki he tukuʻanga koloá: pea ko e tokolahi naʻe koloaʻiá ne nau lī ki ai ʻa e meʻa lahi.

“Pea haʻu ʻa e fefine masiva kuo mate hono ʻunohó, ʻo ne lī ki ai ʻa e kihiʻi paʻanga ʻe ua. …

“Peá ne ui ʻene kau ākongá, mo ne pehē kiate kinautolu, Ko e moʻoni ʻoku ou talaatu kiate kimoutolu, ko e fefine paeá ni kuó ne lī ki ai ʻa e meʻa lahi hake ʻiate kinautolu fulipē, kuo nau lī ki he tukuʻanga koloá.

“He … naʻa nau lī kotoa pē ki ai mei heʻenau koloa lahí; ka ko ia, ʻi heʻene masivá, kuó ne lī ki ai ʻa ia kotoa pē ne ne maʻú, ʻio, ʻa ʻene moʻuí kotoa pē.”1

Neongo ko ʻene paʻanga ʻe uá ko ha foaki ʻoku siʻisiʻi, ka naʻe fuʻu mahuʻinga ki he Fakamoʻuí ʻene foakí, he naʻá ne foaki ʻene meʻa kotoa pē. Ne ʻafioʻi lelei ʻe he Fakamoʻuí e uitoú he momeniti ko iá, he naʻe tala ʻa hono lotó ʻe heʻene meʻaʻofa kiate Iá. Naʻe loloto mo lelei ʻene ʻofá mo e tuí ʻo ne foaki kotoa ʻi heʻene ʻiloʻi lelei ʻe feau ʻene “fie maʻú.”

Kuó u mamata ʻi he faʻahinga loto tatau mei he Kāingalotu ʻo e Pasifikí.ʻI ha kiʻi kolo siʻisiʻi ʻi he taha ʻo e ʻotu motú ni, ne tali ʻe ha tangata matuʻotuʻa mo hono uaifí e fakaafe ʻa e kau faifekaú, ke kole fakamaatoato ki he ʻEikí pe ʻoku moʻoni e lēsoni naʻe akoʻí. Naʻá na fakakaukauʻi foki mo e ola ʻo e tukupā ʻe fie maʻu ke na faí kapau ko e tali te na maʻú ʻe hoko ai haʻana tali ʻa e ongoongolelei kuo toe fakafoki maí. Naʻá na ʻaukai mo lotu ke ʻiloʻi ʻa e moʻoni ʻo e Siasí pea mo e Tohi ʻa Molomoná. Ko e tali ki heʻena lotú ne hoko mai ia ʻi ha founga fakaofo mo mahino lelei: “ʻIo! ʻOku moʻoni ia!”

Hili ʻena maʻu ʻa e fakamoʻoni ko ʻení, naʻá na fili ke papitaiso. Ko ha fili ne kanoni ʻaki ha ngaahi faingataʻa. Naʻe hoko ʻena filí mo hona papitaisó, ko ha faingataʻa lahi ki heʻena moʻuí. Naʻe mole ʻena ngāué, toʻo atu hona tuʻunga fakasōsialé, mavahe e kaungāmeʻa mahuʻingá, mo e poupou, ʻofa, mo e fakaʻapaʻapa ʻa e fāmilí. Naʻá na lue ki he lotú ʻi he Sāpate kotoa, pea mata ʻita mai e ngaahi kaungāmeʻá mo e kaungāʻapí ʻo nau lue he kauhala ʻe tahá ʻi heʻenau fetaulakí.

Ne ʻeke ki he tangata leleí ni lolotonga ʻa e ngaahi tūkunga faingataʻa ko ʻení pe ʻoku fēfē ʻene ongoʻi ʻo kau ki heʻena fili ke kau ki he Siasí.Ko ʻene tali faingofua mo taʻeueʻiá, “ʻOku moʻoni ia, ʻikai ko ia? Naʻe mahino lelei ʻema filí.”

Naʻe maʻu ʻe he ongo papi ului foʻou ko ʻení ʻa e loto ʻo e uitoú. Hangē ko e uitoú, naʻá na “lī e meʻa kotoa” naʻe lava ke na foakí, ʻo foaki ʻa e kotoa neongo ʻena ʻiloʻi siʻena “fie maʻú.” Naʻe maʻamaʻa ʻena kavengá ʻi he taimi faingataʻa ko iá, koeʻuhi ko ʻena loto tuí mo e tui mālohí. Ne tokoniʻi mo ʻākilotoa kinaua ʻe he kāingalotu fie tokoni mo poupou lelei ʻo e Siasí, pea fakamālohia fakataautaha kinaua ʻi heʻena ngāue ʻi hona uiuiʻi faka-Siasí.

Hili hono luva ʻena meʻa “kotoa peé,” naʻe hoko mai ʻa e ʻaho fakafiefia tahá ʻi heʻena sila ʻi he temipalé ko ha fāmili taʻengata. Pea hangē ko ia naʻá Ne fai ki he kau ului ʻi he tataki ʻa ʻAlamaá, “naʻe fakamālohia ʻa kinautolu ʻe he ʻEikí koeʻuhi ke nau lava ʻo fua faingofua ʻa ʻenau ngaahi kavengá, pea nau fakaongoongo ʻi he fiefia mo e faʻa kātaki ki he finangalo kotoa pē ʻo e ʻEikí.2 Ne fakafōtunga mahino mai e loto ʻo e uitoú ʻi he ongo mātuʻa lelei ko ʻení.

Te u talanoa atu ki ha aʻusia ʻe taha naʻe mahino lelei ai e loto ʻo e uitoú. Naʻa mau ngāue fakataha ʻi Haʻamoa mo e kosilio fakakoló ke maʻu ʻe he kau faifekaú ha faingamālie ki hono malangaʻi ʻo e ongoongoleleí. ʻI he ngaahi taʻu kuohilí, naʻá ku pōtalanoa mo e houʻeiki ʻo ha kolo ne taʻu lahi hono tapui e kau faifekaú ke nau malangaʻaki e ongoongoleleí. Naʻe fai ʻema pōtalanoá hili ha taimi nounou mei hono fakaʻatā ʻe he ʻeiki lahi ko ʻení e Siasí ki he koló, mo fakangofua ʻetau kau faifekaú ke akoʻi ʻa e niʻihi ʻoku fie ʻilo ki he ongoongoleleí mo hono tokāteliné.

Hili ha ngaahi taʻu lahi pea toki hoko ʻa e foʻi liliu ko ʻení, ne u fie ʻilo leva ki he meʻa naʻe tupunga ai hono fai ʻe he ʻeiki lahi ko ʻení e tuʻutuʻuni ko ʻení. Naʻá ku fehuʻi ange ʻo kau ki he meʻá ni, pea tali mai ʻe he houʻeikí ʻo pehē, “ʻE lava ha tangata ke nofo ʻi he poʻulí ʻi ha vahaʻataimi, ka ʻe ʻi ai pē ʻa e taimi ʻe fakaʻānaua ai ke haʻu ki he māmá.”

Naʻe hā mai e loto ʻo e uitoú ʻi hono hanga ʻe he ʻeiki lahí ʻo fakaʻatā e koló—ko ha loto ʻoku molū ʻi he taimi ʻoku hā mai ai ʻa e māfaná mo e maama ʻo e moʻoní. Naʻe loto e takí ni ke fai ha meʻa ʻoku fehangahangai mo e tukufakaholó, fepaki mo e faingataʻa lahi, pea tuʻu maʻu mo taʻeueʻia ke faitāpuekina ai ha niʻihi kehe. Ko ha taki ʻeni naʻe tukutaha hono lotó ʻi he lelei mo e fiefia ʻa hono kakaí, kae ʻikai ko e tukufakaholó, anga fakafonuá, mo e mafai fakatāutahá. Naʻá ne fai e meʻá ni neongo ʻa e fakafepakí koeʻuhi ko e ako ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoní: “ʻI heʻetau muimui he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí, te tau maʻu ʻa e faingamālie ke hoko ko ha maama ʻi he moʻui ʻa e kakaí.”3

Fakaʻosí, tuku muʻa ke u vahevahe fakaʻosi atu ha aʻusia mei he Kāingalotu ʻo e Pasifikí ʻe tolonga mo tuʻuloa fakalaumālie ʻi hoku lotó.Naʻá ku hoko ʻi he ngaahi taʻu kuohilí ko ha tokoni pīsope kei talavou ʻi ha uooti foʻou ʻi Haʻamoa ʻAmelika. Naʻe toko 99 ʻa e kau mēmipá ʻo kau ai ha kau ngoue, kau ngāue fale kapaika, kau ngāue fakapuleʻanga, mo honau ngaahi fāmilí. ʻI hono fakahā ʻe he kau Palesitenisī ʻUluakí ʻi he 1977 ʻe langa ha temipale ʻi Haʻamoá, naʻa mau fiefia mo fakahaaʻi ha loto fakafetaʻi. ʻI he taimi ko iá, ko e ʻalu ki he temipalé mei Haʻamoa ʻAmeliká, ko e folau ki Hauaiʻi pe Nuʻu Sila. Ko ha folau naʻe mamafa pea ʻikai faʻa malava ke fuesia ʻe ha kāingalotu faivelenga ʻo e Siasí.

ʻI he vahaʻa taimi ko ʻení naʻe poupouʻi ʻa e kāingalotú ke foaki ki he paʻanga langá ke tokoni ʻi hono langa ʻo e ngaahi temipalé. ʻI he laumālie ko ʻení, ne kole ai ʻemau kau pīsopelikí ki he kau mēmipa ʻo e uōtí ke lotua e meʻa te nau lava ʻo foakí. Naʻe fokotuʻu ha ʻaho ke tānaki mai ai ʻe he ngaahi fāmilí ʻenau foakí. ʻI hono fakaava kimui e ngaahi foakí ne ongoʻi loto-fakatōkilalo mo tāpuekina ʻemau kau pīsopelikí, ʻe he tui mo e foaki lahi ko ia e kau mēmipa lelei ʻi homau uōtí.

Naʻá ku fakatumutumu, fakaʻapaʻapa lahi, mo maʻu ha loto-fakatōkilalo moʻoni he ʻoku ou ʻiloʻi lelei e tūkunga ʻo e fāmili takitaha. Ko e founga fakaeonopooni ʻeni ʻo ha foaki tauʻatāina ʻa ha uitou mei heʻene “kiʻi koloa siʻisiʻí” mo fiefia ʻi he tāpuaki ko e talaʻofa ke langa ha temipale māʻoniʻoni ʻo e ʻEikí ʻi Haʻamoá. Naʻe fakatapui ʻe he ngaahi fāmilí ni e meʻa kotoa ne nau maʻú ki he ʻEikí, ʻaki ʻenau tui heʻikai taʻe feau ʻenau ngaahi fie maʻú. Ne fakahaaʻi ʻe heʻenau meʻaʻofá ʻa e loto ʻo e uitoú. Ne foaki vēkeveke mo loto fiefia e taha kotoa pē koeʻuhi ko e lotoʻi uitou ne nau maʻú, ʻaki ʻenau tui ki ha ngaahi tāpuaki fungani maʻa honau ngaahi fāmilí, mo e kakai kotoa ʻo Haʻamoa mo Haʻamoa ʻAmelika he ngaahi toʻu tangata ka hokó. ʻOku ou ʻilo naʻe ʻafioʻi mo tali lelei ʻe he ʻEikí ʻenau foaki ʻaufuatoó, ʻenau paʻanga ʻa e uitoú.

Ko e loto ʻo e uitou naʻe foaki ʻene paʻanga ʻe uá, ko ha loto ia ke luva e meʻa kotoa ʻi hano fai ha feilaulau; matuʻuaki e faingataʻá, fakatangá, mo e fehiʻanekiná; pea fuesia ha ngaahi kavenga lahi. Ko e loto ʻo e uitoú ʻoku ongoʻingofua, ongoʻi, mo ʻiloʻi e maama ʻo e moʻoní pea te ne luva ha faʻahinga meʻa pē kae tali e moʻoni ko iá. ʻOku toe tokoni ia ki he niʻihi kehé ke nau mamata ki he maama tatau mo maʻu e meʻafua tatau ʻo e fiefia mo e nekeneka taʻengatá. Fakaʻosí, ʻoku ʻuhinga ʻa e loto ʻo e uitoú ko ha loto fiemālie ke feilaulauʻi e meʻa kotoa ki hono langa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he māmaní.

Tau kau fakataha muʻa ko ha Kāingalotu fakamāmanilahi ʻi hono fai e meʻa ʻoku fie maʻu ke maʻu ai e loto ʻo e uitoú, ʻo fiefia moʻoni ʻi he ngaahi tāpuaki te ne feau e ngaahi “fie maʻu” ʻe hoko aí. Ko ʻeku lotú ia maʻatautolu hono kotoa, ke tau lotoʻaki hono fua ʻetau ngaahi kavengá, fai e ngaahi feilaulau ʻoku fie maʻú, mo maʻu ha loto ke fai ia pea foaki.ʻOku ou palōmesi atu heʻikai tuku koe ʻe he ʻEikí ke ke masiva. ʻOku fonu ʻa e loto ʻo e uitoú ʻi he fakafetaʻi koeʻuhi ko e Fakamoʻuí “ko e tangata ʻo e ngaahi mamahí, pea maheni ai mo e loto mamahí”4 koeʻuhi ka ʻoua ʻe fie maʻu ke tau ʻahiʻahiʻi ʻa e “ipu koná.”5 Neongo hotau ngaahi vaivaí mo e tōnounoú, ka ʻoku tuʻunga ʻiate kinautolu e kei mafao mai Hono toʻukupú, ʻa ia ne kafo koeʻuhi ko kitautolu. Te Ne hiki hake kitautolu ʻo kapau ʻoku tau loto ke haʻu ki he maama ʻo ʻEne ongoongoleleí, tali Ia, pea fakaʻatā ke Ne fakakakato ʻetau “fie maʻú.”

ʻOku ou fakamoʻoni ki he ʻofa lahi te tau lava ʻo feʻinasiʻaki ai ko e kau ākonga mo e kau muimui ʻo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. ʻOku ou ʻofa mo poupouʻi ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoni, ko e palōfita ia ʻa e ʻOtuá ʻi he māmaní. Ko e Tohi ʻa Molomoná ko ha fakamoʻoni ia ʻe taha ʻo Sīsū Kalaisi ki he māmaní, pea ʻoku ou fakaafeʻi ʻa e taha kotoa ke ne lau ia mo ʻiloʻi ʻene pōpoaki maʻaú. Ko kinautolu kotoa ʻoku nau tali e fakaafe ʻa e ʻEikí ke haʻu kiate Iá, te nau ʻilo ʻa e melinó, ʻofá, mo e māmá. Ko Sīsū Kalaisi ʻa hotau Faʻifaʻitakiʻanga lahí mo e Huhuʻí. Te tau lava ke maʻu ʻa e moʻui taʻengatá ʻo fakafou pē ʻia Sīsū Kalaisi mo e mana ʻo ʻEne Fakalelei taʻefakangatangatá. Ko ʻeku fakamoʻoní ia ʻi Hono huafa toputapú, ko Sīsū Kalaisi, ʻēmeni.