2017
Ko e Tuʻunga Fakalangi ʻo e Faitotonú
August 2017


Ko e Tuʻunga Fakalangi ʻo e Faitotonú

Mei ha lea ʻi ha fakatahaʻanga lotu, “Honesty—The Heart of Spirituality,” naʻe fai ʻi he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí ʻi he ʻaho 13 ʻo Sepitema, 2011. Ke maʻu e kakato ʻo e leá ʻi he lea faka-Pilitāniá, ʻalu ki he speeches.byu.edu.

Ko e faitotonú ko e uho ia ʻo e tuʻunga fakalaumālié, ki ha ākonga ʻa Kalaisi.

ʻĪmisi
man choosing between two paths

Tā fakatātā ʻa Simone Shin

Ko e ʻOtua ko ʻetau Tamaí mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí, ko e ongo tangata kakato, haohaoa, pea faitotonu mo moʻoni kakato. Ko e ngaahi foha mo e ʻofefine kitautolu ʻo e ʻOtuá. Ko ʻetau taumuʻa folaú ke hoko ʻo hangē ko Iá. ʻOku tau feinga ke faitotonu mo moʻoni kakato hangē ko ʻetau Tamaí mo Hono ʻAló. ʻOku fakamatalaʻi ʻe he faitotonú ʻa e ʻulungaanga ʻo e ʻOtuá (vakai, ʻĪsaia 65:16), pea ʻoku hoko ai ʻa e faitotonú ko e uho ʻo ʻetau tupulaki fakalaumālié mo e ngaahi meʻafoaki fakalaumālié.

Naʻe fakahā ʻe Sīsū, “Ko au ko e hala, mo e moʻoni, pea mo e moʻui” (Sione 14:6; vakai foki, Sione 18:37; T&F 84:45; 93:36).

Naʻe fehuʻi ʻe he ʻEikí ki he tokoua ʻo Sēletí, “ʻOkú ke tui ki he ngaahi lea ʻa ia te u lea ʻakí?”

Pea tali ʻe he tokoua ʻo Sēletí, “ʻIo, ʻEiki, ʻoku ou ʻilo ʻokú ke folofola ʻaki ʻa e moʻoní, he ko e ʻOtua koe ʻo e moʻoní, pea ʻoku ʻikai te ke loi” (ʻEta 3:11, 12).

Pea ko e folofola hangatonu ʻeni ʻa e Fakamoʻuí: “Ko au ‘a e Laumālie ʻo e moʻoní” (T&F 93:26; vakai foki, veesi 24). “ʻOku ou tala ʻa e moʻoní kiate kimoutolu” (Sione 16:7; vakai foki, veesi 13).

ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻoku fakamatalaʻi ʻa Sētane ko e tamai ʻo e ngaahi loí: “Pea naʻá ne hoko ko Sētane, ʻio, ko e tēvoló, ko e tamai ʻa e ngaahi loi kotoa pē, ke kākaaʻi mo fakakuihi ʻa e tangatá, pea ke tataki pōpula ʻa kinautolu ʻi heʻene faʻitelihá, ʻio ʻa kinautolu kotoa pē ʻe ʻikai tokanga ki hoku leʻó” (Mōsese 4:4).

Naʻe pehē ʻe Sīsū, “Ko e tēvoló … naʻe ʻikai nofo maʻu ʻi he moʻoní, he ʻoku ʻikai ha moʻoni ʻiate ia. ʻO ka lea ʻaki ʻe ia ʻa e loí, ʻokú ne lea ʻaki ʻene meʻa ʻaʻana: he ko e loi ia” (Sione 8:44; vakai foki, T&F 93:39).

Naʻe valokiʻi maʻu pē ʻe he Fakamoʻuí ʻa kinautolu naʻa nau talaki fakahāhā ha meʻa kehe kae fai e meʻa kehe ʻi honau lotó (vakai, Mātiu 23:27). Naʻá ne fakahīkihikiʻi ʻa kinautolu naʻa nau moʻui taʻe ha kākaá (vakai, T&F 124:15). ʻOku mou lava ʻo fakatokangaʻi ʻa e faikehekehé? ʻI he tafaʻaki ʻe taha ‘oku ‘i ai ʻa e loí, kākaá, mālualoí mo e fakapoʻulí. ʻI he tafaʻaki leva ʻe tahá ‘oku ‘i ai ʻa e moʻoní, māmá, faitotonú, mo e angatonú. ʻOku fakamahino lelei ʻe he ʻEikí ʻa e fakafaikehekehé.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni:

“Kuo ʻosi atu e taimi ia naʻe meimei fenāpasi lelei ai e tuʻunga moʻui ʻa e Siasí pea mo e sosaietí, ka kuó na faikehekehe lahi ʻeni kinaua pea ʻoku fakaʻau pē ke toe lahi ange. …

“Naʻe fakamatalaʻi ʻe he Fakamoʻui e faʻahinga ʻo e tangatá Ia ko ha taha ʻi māmani kae ʻikai ʻo māmani [vakai, Sione 17:14; T&F 49:5]. ʻE lava foki ke tau ʻi he māmaní kae ʻikai ʻo māmani ʻa kitautolu, ʻi heʻetau fakasītuʻaʻi ʻa e ngaahi fakakaukau mo e akonaki halá ka tau faipau ki he fekau ʻa e ʻOtuá.”1

ʻĪmisi
man with world

ʻE talamai ʻe he māmaní kiate kitautolu ʻoku faingataʻa ke fakamatalaʻi ʻa e moʻoní mo e faitotonú. ʻOku fakakata ʻaki ʻe he māmaní e fanga kiʻi loi īkí pea tukunoaʻi vave pē ʻa e meʻa ʻoku ui ko e loi “fāi-noá”. ʻOku hā nenefu ʻa e faikehekehe ʻo e tonú mei he halá, pea ʻoku fakasiʻia ʻa e nunuʻa ʻo e taʻefaitotonú.

Koeʻuhí ke maʻu maʻu ai pē ʻa e Laumālie ʻo e Moʻoní—ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní—kuo pau ke tau fakafonu ʻetau moʻuí ʻaki ʻa e moʻoní mo e faitotonú. ʻOku ʻā hotau mata fakalaumālié ki he fakamaama lahi angé, ʻi heʻetau fakaʻau ke faitotonu kakato angé.

ʻE lava ʻo mahinongofua kiate koe e founga hono hiki hake ʻe he ivi fakalaumālie ko ʻení hoʻomou ako ʻi he loki akó. Ka te mou lava ʻapē ke ʻilo e kaunga ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ki he ngaahi fili mahuʻinga ki he founga hoʻo ngāue ʻaki ho taimí, mo kinautolu ʻokú ke fakamoleki ai ho taimí, mo e founga hoʻo fakatupulaki hoʻo moʻuí?

Tukupā ke Faitotonu Fakataautaha

He ʻikai ke ke lava ʻo fakamavahevaheʻi ʻa e fakakoloa fakalaumālie ʻo e moʻoni ʻokú ke fie maʻú mo ʻete hoko ko ha tangata faitotonu mo moʻoni. ʻOku fekauʻaki ʻa e moʻoni ʻokú ke kumí mo e tuʻunga ʻokú ke ʻi aí. ʻOku taʻefeliliuaki ʻa e fehokotaki ʻa e māmá, ngaahi tali fakalaumālié, mo e fakahinohino fakalangí mo hoʻo faitotonú mo e moʻoní. Ko e konga lahi hoʻo fiemālie tuʻuloa ʻi he moʻuí, ʻe hoko ia ʻi hoʻo toutou hiki hake hoʻo tukupā ke faitotonu fakatāutahá.

Naʻe vahevahe ʻe Uloi D. ʻAtekini ʻa e talanoa ko ʻení:

“Naʻe nofo ha kau ako tokolahi ʻi he ʻosi [hoku] ʻuluaki taʻú, [pea] fakaʻau ke toe feʻauʻauhi ange ʻeku ngaahi kalasi ako toketā nifó. Naʻe ngāue mālohi ʻa e taha kotoa ke kau ʻi he kau tuʻukimuʻa ʻi he kalasí. ʻI he fakaʻau ke lahi ange ʻa e feʻauʻauhí, naʻe fakakaukau ha kau ako ia ʻe niʻihi ko e founga ke nau ikuna aí ko e kākā. Naʻe uesia lahi au ʻe he meʻá ni. …

“… Naʻá ku ʻiloʻi he ʻikai ke u lava ʻo kākā. Naʻá ku loto ke u tuʻu fakataha mo e ʻOtuá ʻo laka ange ʻi heʻeku fie maʻu ke u hoko ko e toketā nifó.

“Naʻe foaki mai kiate au ha tatau ʻo ha sivi ne ʻamanaki ke fakahoko ʻi ha kalasi mahuʻinga, [he lolotonga] hoku fuofua taʻú. Ko hono ʻai mahinó, naʻe ʻi ai ha niʻihi ʻo hoku kaungā akó ne nau tomuʻa maʻu ʻa e ngaahi fehuʻi ʻo e siví. Naʻe ʻikai ke u tali ʻeni. Ko e taimi naʻe fakafoki ai e sivi kuo ʻosi fakatonutonú, naʻe māʻolunga ʻaupito e ʻavalisi ʻo e kalasí naʻe lavá, kae māʻulalo ʻeku māká ʻi hono fakafehoanakí. Naʻe kole mai e palōfesá ke ma talanoa.

Naʻá ne pehē, “‘Uloi, ʻoku faʻa sai hoʻo siví. Ko e hā e meʻa ne hokó?’

Ne u tala ange ki heʻeku palōfesá, “‘Tangataʻeiki, kapau te ke ʻomi ha sivi ne teʻeki ke ke ʻomi kimuʻa, ʻi he sivi hokó, ʻoku ou tui te ke ʻilo teu fakahoko lelei ia.’ Naʻe ʻikai ha toe tali.

ʻĪmisi
pencil and test

“Naʻa mau toe sivi ʻi he kalasi tatau pē. Ko e taimi naʻe tufa mai ai ʻa e siví, naʻe ongona ha ngulungulu. Ko ha sivi ia kuo teʻeki ai tufa mai ʻe he faiakó kimuʻa. ʻI he taimi naʻe tufa mai ai ʻemau sivi kuo ʻosi fakamāká, naʻá ku maʻu ʻa e taha ʻo e ngaahi maaka māʻolunga taha ʻi he kalasí. Talu mei ai, mo e foʻou ʻa e ngaahi siví kotoa.”2

Koeʻuhí ko e kau ākonga kitautolu ʻa Kalaisi, ʻoku tupulekina e tuʻunga moʻui fakalangi ʻo e faitotonú ʻiate kitautolu. Ko e naʻinaʻi ʻa e Tuʻi ko Penisimaní ʻi he Tohi ʻa Molomoná, ke “[liʻaki] ʻa e tangata fakakakanó” (Mōsaia 3:19) ko ha konga ia ʻo ha ui ke tau toe moʻui faitotonu mo moʻoni ange.

Naʻe faleʻi ʻe he ʻAposetolo ko Paulá ʻa e kakai ʻEfesoó, ke “Siʻaki … e tangata motuʻá, ʻa ia ʻoku fakalieliá … pea ke fakafoʻou kimoutolu ʻi he tefito ʻo homou lotó.” Hili ia pea fai ʻe Paula ha faleʻi pau ʻi he hoko ko ha “tangata foʻou” pe ko ha “fefine foʻoú”: ko e meʻa ʻuluaki naʻá ne talaange ke nau faí ko hono “[siʻaki] ʻa e loí, kae takitaha lea ʻaki ʻa e moʻoní” (vakai, ʻEfesō 4:22–25; vakai foki, Kolose 3:9; 3 Nīfai 30:2).

ʻOku ou saiʻia he ʻuhinga ko ʻeni ʻo e faitotonú: “Ko e faitotonú ke fai moʻoni mo angatonu kakato.” Ko e faitotonú foki ko “[hono] maʻu ha loto-toʻa ke fakahoko ʻa [hoʻo] ngaahi tōʻongá ke fenāpasi mo [hoʻo] ʻiloʻi ko ia ʻo e ngaahi meʻa ʻoku totonú mei he meʻa ʻoku halá.”3

Naʻe fakamatala ʻa Palesiteni Sēmisi E. Fausi (1920–2007), ko e Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻi ha taimi ʻe taha fekauʻaki mo ʻene tohi kole hū ki he ʻApiako Teuteu ʻŌfisa he Vaʻa Tauʻuta ʻa e ʻIunaiteti Siteití. Naʻá ne pehē:

“Naʻe fekauʻi au ke u ʻalu ki he poate fakaʻekeʻeké. Naʻe ʻikai ke lahi haʻaku ngaahi tohi fakamoʻoni ako, ka naʻá ku ʻosi ako he taʻu ʻe ua ʻi he ʻunivēsití mo ʻosi ngāue fakafaifekau maʻá e Siasí ʻi ʻAmelika Tonga.

“Naʻe fakaʻohovale kiate au ʻa e ngaahi fehuʻi naʻe fai mai ʻe he kau ʻōfisa ʻi he poate fakaʻekeʻeké. Naʻe hangē naʻe fakamamafa kotoa ʻa e ngaahi fehuʻí ki he meʻa naʻá ku tui ki aí. ‘ʻOkú ke ifi tapaka?’ ‘ʻOkú ke inu kava mālohi?’ ‘‘Ko e hā haʻo fakakaukau ki he niʻihi ʻoku nau ifi tapaka pe inu kava mālohí?’ Naʻe ʻikai faingataʻa ʻeku tali ʻa e ngaahi fehuʻi ko iá.

“ʻOkú ke lotu?’ ‘ʻOkú ke tui ʻoku totonu ke lotu ha ʻōfisa?’ Ko e ʻōfisa ko ia naʻá ne fai mai ʻa e ngaahi fehuʻí, ko ha ʻōfisa ngali anga faingataʻa. Naʻe ʻikai hangē ha ʻōfisa naʻe faʻa lotú. … Naʻá ku fakaʻamu lahi ke u hoko ko ha ʻōfisa. …

“Naʻá ku pehē ai ke ʻoua te u toe afe. Naʻá ku fakahā ange ʻoku ou lotu pea ʻoku ou tui ʻoku totonu ke feinga ʻa e kau ʻōfisá ke nau maʻu ha fakahinohino fakalangi ʻo hangē ko ia ne fai ʻe ha kau seniale tuʻukimuʻa ʻe niʻihi. …

“Naʻe fai mai mo ha ngaahi fehuʻi mālie ʻe niʻihi. ‘ʻOku totonu nai ke fakangaloku ʻa e ngaahi tuʻutuʻuni fakaeangamaʻá ʻi he lolotonga ʻo e taú? ʻOku ʻikai nai fakatonuhiaʻi ʻe he faingataʻa ʻo e taú ʻa e kau tangatá ʻi heʻenau fai ʻa e ngaahi meʻa naʻe ʻikai ke nau mei fai ʻi he taimi ʻoku nau ʻi ʻapi ai ʻi he ngaahi tūkunga angamahení?’

“… Naʻá ku mahalo ko e kau tangata ko ia naʻa nau fai mai ʻa e fehuʻi ko ʻení, naʻe ʻikai ke nau moʻui ʻaki e ngaahi tuʻunga moʻui naʻe akonekina ʻaki aú. Naʻe haʻu ki heʻeku fakakaukaú, mahalo te u lava ʻo talaange ʻoku ʻi ai ʻeku ngaahi tui, ka naʻe ʻikai ke u loto ke fakamālohiʻi ia ki ha niʻihi kehe. Ka naʻe hangē naʻe malama ʻi heʻeku fakakaukaú ʻa e ngaahi fofonga ʻo ha kakai tokolahi naʻá ku akoʻi ki ai e fono ʻo e angamaʻá ʻi heʻeku hoko ko e faifekaú. Naʻe iku ai ke u talaange, ‘ʻOku ʻikai ke u tui ʻoku fetōʻaki ʻa e tuʻunga ʻo e angamaʻá.’

“Naʻá ku foki mei he fakaʻekeʻeké mo ʻeku tui, kuo pau ke ʻomi ʻe he kau ʻōfisa anga faingataʻa ko ʻení … ha maaka maʻulalo ʻaupito kiate au. Naʻe ʻosi ha ngaahi ʻaho siʻi pea ko e taimi naʻe ʻomi ai ʻa e ngaahi māká, naʻá ku ʻohovale ʻi heʻeku lavá. Naʻá ku kau ʻi he fuofua kulupu ke hū ki he ʻApiako Teuteu ʻŌfisá!”

Pea toki pehē ʻe Palesiteni Fausi, ʻi heʻene ʻiloʻi ʻe lava ʻe he fanga kiʻi fili īkí ʻo fakahoko ha ngaahi ola kāfakafá, “Ko e taha ʻeni ʻo e ngaahi taimi mahuʻinga ʻo ʻeku moʻuí.”4

ʻOku tākiekina ʻe he ngaahi tefitoʻi moʻoni taʻengata ʻo e faitotonú, angatonú, mo e moʻoní ʻa ʻetau aʻusia ʻi he moʻui fakamatelié mo tokoni ke fakapapauʻi hotau ikuʻanga taʻengatá. Ko e faitotonú, ko e uho ia ʻo e tuʻunga fakalaumālié ki ha ākonga ʻa Kalaisi.

Tauhi Hoʻo Leá

ʻOku kātoi ʻe he faitotonú e konga kotoa hoʻo moʻui fakaʻahó, kae tuku muʻa ke u lave ki ha ngaahi sīpinga mahino ʻe niʻihi. ʻI heʻeku kei akó, ʻoku ou manatu ki hono vahevahe ʻa e lea ko ʻeni ʻa Kala G. Meisá, ʻe he palesiteni ʻo e ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongi he taimi ko iá, ko Tāleni H. ʻOakesi, ʻa ia ʻokú ne hoko he taimí ni ko e mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “ʻE hoku ngaahi kaungāmeʻa kei talavou, kuo fehuʻi mai pe ko e hā ʻeku ʻuhinga ki he tauhi pau hoʻo leá. Te u talaatu kiate kimoutolu. Tuku au ʻi ha pilīsone holisi malu—ko ha ngaahi ʻā maka māʻolunga, matolu ʻaupito, ʻoku keli loloto ki he kelekelé—ʻoku ʻi ai pē faingamālie ʻi ha faʻahinga founga, te u ala lava ai ʻo hola. Ka ke fokotuʻu au ai pea tā ha laini takai ʻiate au pea ʻai ke u fakapapau ke ʻoua naʻá ku teitei kolosi ai. ʻE lava ʻapē ke u mavahe mei he fuopotopoto ko iá? ʻIkai, ʻikai ʻaupito! Te u ʻuluaki mate au!”5

ʻĪmisi
man standing in circle

ʻOku ʻi ai ha ngaahi taimi ʻoku tau tauhi ai e ngaahi tukupaá koeʻuhí he kuo tau loto ke tauhi kinautolu. ʻE ʻi ai ha ngaahi tūkunga ʻi hoʻomou moʻuí ʻe fakataueleʻi ai kimoutolu ke maumauʻi ha aleapau kuo mou fakahoko. Te ke kamata fai ʻa e aleapaú koeʻuhí he ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻokú ke fakaʻamu ke maʻu ai. Hili iá, koeʻuhí ko ha liliu ʻi he ngaahi tūkungá, he ʻikai ke ke toe loto koe ke tauhi ʻa e ngaahi tuʻunga ʻo e aleapaú. Ako he taimí ni, ko e taimi ʻokú ke lea ʻaki ai ha meʻá, ko ha taimi ʻokú ke palōmesi ai, ko e taimi ʻoku fakamoʻoni ai ho hingoá, ʻoku haʻi koe ʻe hoʻo faitotonu fakafoʻituituí mo ho ngeiá ki hoʻo leá, ki hoʻo tukupaá, mo hoʻo aleapaú.

ʻOku tau fakafetaʻi lahi ʻi hoʻo “tui ʻoku totonu ke faitotonú” (Ngaahi Tefito ʻo e Tuí 1:13), ʻi hoʻo lea ʻaki e moʻoní, pea he ʻikai te ke fakakāinga ʻi ha sivi, hiki tatau ha pepa, pe kākaaʻi ha tahá. ʻOku folofola mai ʻa e ʻEikí kiate kitautolu:

“Pea ko e moʻoní, ‘a e ʻiloʻi ‘o e ngaahi meʻa ʻo hangē ko honau anga ʻoku ʻi aí, pea naʻa nau ʻi aí, pea te nau hoko ki aí;

“Pea ʻilonga ha meʻa ʻoku lahi hake pe siʻi hifo ʻi heni, ko e laumālie ia ʻo e tokotaha angakoví ʻa ia ko ha tokotaha loi talu mei he kamataʻangá” (T&F 93:24–25).

ʻOku faʻa hoko mai hotau ngaahi ʻahiʻahí ʻo “meimei”—ʻi he fanga kiʻi fakatauele iiki fekauʻaki mo e faitotonu kakató. ʻI hoku ʻuluaki taʻu he ʻunivēsití, naʻá ku tauhi ha fakamatala ʻi ʻolunga ʻi hoku tesí naʻe faʻa fakaʻaongaʻi ʻe Palesiteni Tēvita O. Makei (1873–1970). ʻOku pehē: “Ko e feingatau lahi taha ʻoku hoko he māmaní ʻoku fai ia ʻi he ngaahi loki lōngonoa ʻo e lotó.”6

ʻOkú ke pehē ʻoku ongoʻi fēfē ʻa e ʻEikí ʻi he taimi ʻoku tau fai ai e ngaahi fili faingataʻa ʻo e faitotonú? ʻOku ʻi ai ha mālohi fakalaumālie lahi ʻi he tuʻu maʻu he moʻoní mo e faitotonú, ʻi he taimi ʻe hangē ai ʻoku fakamamahi e ola hoʻo faitotonú. Te mou fehangahangai kotoa mo ha fili pehē. ʻE siviʻi hoʻo angatonú ʻi he ngaahi momeniti mahuʻinga ko ʻení. ʻI hoʻo fili ʻa e faitotonú mo e moʻoní—tatau ai pē pe ʻoku fenāpasi ʻa e tūkungá mo e meʻa ʻokú ke fakaʻamu ki aí—te ke ʻiloʻi ʻoku hoko ʻa e ngaahi vaaʻi hala mahuʻinga ko ʻení ko e ngaahi poutuliki mahuʻinga ʻo e ivi ʻi hoʻo tupulaki fakalaumālié.

“Ke Mou Māʻoniʻoni ʻi he Fakapoʻulí”

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Pilikihami ʻIongi (1801–77), “Kuo pau ke tau ako ke tau māʻoniʻoni ʻi he fakapoʻulí.”7 Ko hono fakaʻuhinga ʻe taha ʻo e konga lea ko ʻení, kuo pau ke tau ako ke tau faitotonu ʻi he taimi ʻoku ʻikai ʻilo mai ai ʻe ha taha pe naʻa tau taʻefaitotonú. ʻOku ou fakatukupaaʻi kimoutolu ke mou “māʻoniʻoni ʻi he fakapoʻulí.” Fili ʻa e hala naʻe mei fili ʻe he Fakamoʻuí.

Naʻe tohi ʻe he punake ko ʻEtikā A. Kesí ʻo pehē:

ʻOku ʻikai ke u loto ke fakafufū

Ha ngaahi fakapulipuli lahi kau kiate au,

Pea lohiakiʻi au, lolotonga ʻeku moʻuí,

Ke u pehē he ʻikai ha toe taha te ne ʻiloʻi.8

Manatu ki he ngaahi lea fakaʻofoʻofa ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá: “Naʻá ku ʻiloʻi ia, peá u ʻiloʻi ʻoku ʻafioʻi ia ʻe he ʻOtuá, pea ʻe ʻikai te u lava ʻo fakaʻikaiʻi ia, pea ʻe ʻikai foki te u toʻa ke fai pehē; kae kehe naʻá ku ʻiloʻi kapau te u fai pehē te u fakatupu houhau ai ki he ʻOtuá, pea moʻua ki he tauteá” (Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:25).

ʻĪmisi
man in vice

ʻOku ʻi ai e teke mālohi ke lavameʻa, ke maʻu e maaka maʻolungá, ke kumi ha ngāue, ke kumi ha ngaahi kaungāmeʻa, ke fakatōliʻa kinautolu ʻoku mou feohí, ke ʻosi mei he akó. ʻOua naʻá ke tuku ke maumauʻi ʻe he ngaahi teke ko ʻení ho ʻulungaanga faitotonú. Faitotonu ʻi he taimi ʻe hangē ai ʻe fakafepakiʻi koe ʻe he ngaahi olá. Lotua ke ke faitotonu lahi ange, fakakaukau ki he ngaahi meʻa ʻe ala fie maʻu ai koe ʻe he ʻEikí ke ke faitotonu lahi angé, peá ke lototoʻa ke ke fakahoko ʻa e ngaahi meʻa ʻoku fie maʻú ke hiki hake ai ho laumālié ki ha tuʻunga māʻolunga ange ʻo e holi ke faitotonu kakató.

Kuo naʻinaʻi mai ʻa Palesiteni Monisoni, “ʻOfa ke tau hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga ʻo e faitotonú mo e angatonú ʻi ha feituʻu pē te tau ʻalu ki ai pe ha meʻa pē te tau fai.”9 Te ke lava ʻo fakapipiki ʻa e faleʻi ko ʻeni ʻa e palōfita ʻa e ʻEikí ʻi ha feituʻu te ke lava ʻo toutou sio ki ai.

Kuo faleʻi mai ʻe ʻEletā ʻOakesi, “ʻOku ʻikai totonu ke tau fakaʻatā kitautolu. ʻOku totonu ke puleʻi kitautolu ʻe he ngaahi fie maʻu ʻo e moʻoní.”10 ʻAi ke ke tuʻumaʻu ai. Naʻe pehē ʻe he Fakamoʻuí, “Kapau ʻe muimui ha taha ʻiate au, tuku ke ne liʻaki ʻe ia ia, pea toʻo hake ʻene ʻakau mafasiá ʻo muimui ʻiate au” (Mātiu 16:24).

Te u fakaʻosi ʻaki e meʻa ne u kamata ʻakí. ʻOku hoko ʻa e ʻOtua ko ʻetau Tamaí mo Hono ʻAló ko ha ongo tangata mātuʻaki haohaoa, mo faitotonu kakato. ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku moʻui ʻa ʻetau Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo ʻOfaʻangá. ʻOkú Na ʻafioʻi fakatāutaha koe. ʻOkú Na ʻofeina koe. Ko ho ikuʻanga ʻi hoʻo hoko ko e foha pe ʻofefine ʻo e ʻOtuá ke ke hoko ʻo tatau mo Kinauá. Ko e kau ākonga kitautolu ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. ʻAi ke tau lototoʻa ke muimui ʻiate Ia.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Thomas S. Monson, “Mālohi ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí,” Liahona, Mē 2011, 66, 67.

  2. Roy D. Atkin, “I Wouldn’t Cheat,” New Era, Oct. 2006, 22–23.

  3. Fakalakalaka Fakatāutaha ʻa e Kau Finemuí (kiʻi tohi tufa, 2009), 61.

  4. James E. Faust, “Honesty—A Moral Compass,” Ensign, Nov. 1996, 42–43.

  5. ʻI he Alma P. Burton, Karl G. Maeser: Mormon Educator (1953), 71; vakai foki, Dallin H. Oaks, “Be Honest in All Behavior” (Brigham Young University devotional, Jan. 30, 1973), 4, speeches.byu.edu.

  6. Vakai, James L. Gordon, The Young Man and His Problems (1911), 130.

  7. Brigham Young’s Office Journal, Jan. 28, 1857.

  8. Edgar A. Guest, “Myself,” ʻi he The Best Loved Poems of the American People (1936), 91.

  9. Thomas S. Monson, “ʻI he Māvaé,” Liahona, Mē 2011, 114.

  10. Dallin H. Oaks, “Ko Hono Fakapalanisiʻi ʻo e Moʻoní mo e Kātakí,” Liahona, Fēpueli 2013, 32.