2013
Sa Ou I Ai i le Aiga
Oketopa 2013


Sa Ou I Ai i le Aiga

Steven Sainsbury, Kalefonia, ISA

O se vaega o se galuega fesoasoani, sa ou malaga ai i Rwanda faatasi ma nai isi fomai tipitipi e fesoasoani i manaoga faafomai. Ina ua mavae le lua vaiaso, i le lata i le faaiuga o la’u malaga, na oo mai se lagona o le misia o le aiga. Na ou misia lo’u aiga, o lo’u moega mafanafana, ma lo’u fale.

I lo’u aso Sa mulimuli i Aferika, sa mafai ona ou faafoeina ou taimi faatulagaina ina ia mafai ona ou auai i le lotu. E ui e lei aloaia ona iloa le Ekalesia i Rwanda, ae sa mafai ona ou maua le taimi o se sauniga ma faasinoga i luga o le uepisaite a le Ekalesia.

Ma o ni faatonuga ina a ese fo’i: “Savali agai i lalo o le auala maamaa e faafeagai ma le fale o le Matagaluega. Vaavaai mo se faitotoa o matala. Ona savali lea i lalo o le faasitepu.”

Ao ou mulimuli atu i nei faatonuga, sa amata ona ou lagona lelei atu le tali o se pese masani. Sa ou agai atu i lalo o le faasitepu, ma sa oo mai i o’u taliga ia upu “Le Faavae Malosi” (Viiga, nu. 45). Na pau mai le faasitepu i se tamai fale, lea na tutu ai le toatele o tagata laufofoga fiafia i talaane o le faitotoa. E ui i le tulaga o au o se tagata ese i le aulotu, ae sa ou lagonaina vave le sootaga. Na toatele uso ma tuafafine Rwand na o mai ma faatalofa mai ia te au, ma a’o latou faia, na masii ese atu mai lou tua se avega o le tuua toatasi—ua ou i ai i le aiga!

O le ulufale atu i le falelotu, sa ou auai ai i se sauniga masani e tolu itula lea e leai se eseesega mai sauniga i lau uarota masani i Kalefonia. O E na umia le Perisitua Arona na tufaina le faamanatuga, o lauga na taulai atu i le Faaola, ma na oo lava i lesona o le Aoga Sa sa tutusa lava ma le lesona lea sa aoaoina i lau uarota i lena vaiaso.

O le mea aupito sili ona taua, na faatumulia ia sauniga i le Agaga o le Alii. E manino lava, na silasila mai fofoga alofa o le Alii i luga o nei tagata lelei o loo taumafai e fai le mea sili latou te mafaia e auauna atu ai ia te Ia. Sa ou iloa ai i le tausaga na muamua atu, sa na o se vaega toalaiti o tagata Rwanda na auai i sauniga iinei. Ae na ou faitauina na silia ma le 100 tagata na auai, o le afa o i latou o tamaiti laumata ataata.

O lea la ua tatala Rwanda i le galuega faafaifeautalai, ou te masalo o le a matuai faamanuiaina ia faifeautalai a’o molimau atu le Agaga i le numera faatoateleina o tagata sailiili o Rwanda, o le Ekalesia toefuataiina o le malo lea o le Atua mo le lalolagi atoa—mo konetineta uma, mo tagata uma, ma mo fanau uma a le Atua. Ou te matuai faafetai mo le Ekalesia, e tusa po o i ai i le talafatai tutotonu o Kalefonia po o lalo o se ala maamaa i Aferika tutotonu.