2013
O Le Siufofoga o le Alii
Ianuari 2013


Savali a le Au Peresitene Sili

O Le Siufofoga o le Alii

Ata
Peresitene Henry B. Eyring

Ua valaaulia e le Mataupu Faavae ma Feagaiga tagata uma i soo se mea ia faafofoga i le siufofoga o le Alii o Iesu Keriso (tagai i le MF&F 1:2, 4, 11, 34; 25:16). Ua faatumulia i Ana savali, lapataiga, ma fautuaga faamalosiau o loo tuuina mai i faaaliga i perofeta filifilia. I nei faaaliga ua mafai ai ona tatou vaai i le ala e mafai ai e le Atua ona tali mai i a tatou tatalo o le faatuatua i savali o faatonuga, filemu, ma lapataiga.

I a tatou tatalo tatou te saili ai ia iloa po o le a le mea e finagalo le Atua tatou te faia, o le a le mea e tatau ona tatou faia ia maua ai le filemu ma le fiafia i lenei olaga ma le olaga a sau, ma pe o le a foi le mea o faatali mai mo i tatou. Ua tumu le Mataupu Faavae ma Feagaiga i tali i na fesili o loo fesiligia e tagata masani ma perofeta i le tatalo faatauvaa. E mafai ona avea o se taiala taua e aoao ai i tatou i le ala e maua ai tali i fesili e uiga i lo tatou soifua manuia faaletino ma le faaolataga e faavavau.

O le lotomaulalo ma le faatuatua i le Alii o Iesu Keriso, o ki ia. Na maua e Oliva Kaotui se tali mai le Alii e tusa ai ma lona manao e fesoasoani i le faaliliuga o le Tusi a Mamona: “Ia manatua a aunoa ma le faatuatua e le mafai ona e faia se mea; o lea ia ole mai ai i le faatuatua. Aua ne’i manatu faatauvaa i nei mea; aua le ole mai mo mea e le tatau ona e ole mai ai” (MF&F 8:10).

E sautualasi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga, ona manaomia e le Alii le faatuatua ma le lotomaulalo a’o le i tuuina mai e Ia Lana fesoasoani. O se tasi mafuaaga mo lena mea ona atonu e le oo mai Ana tali i le ala tatou te manatu ai. E le faigofie foi i taimi uma ona taliaina.

O loo faapupula mai i le talafaasolopito o le Ekalesia ma aafiaga o o tatou augatama le moni o lenei mea. Sa tatalo le tamā o lo’u tamāmatua o Henry Eyring ia iloa po o le a le mea e tatau ona ia fai ina ua faalogo o ia i le talalelei toefuataiina ua aoao mai i le 1855. Na oo mai le tali i se miti.

Na miti o ia sa faanofo o ia i se laulau faatasi ai ma Elder Erastus Snow o le Korama a Aposetolo e Toasefululua ma se faifeau e igoa ia William Brown. Sa aoao mai e Elder Snow ia mataupu faavae o le talalelei mo se taimi pe tusa ma le itula. Ona saunoa atu lea o Elder Snow, “I le suafa o Iesu Keriso ou te poloaiina oe ina ia e papatiso ma o le alii lea [Elder Brown] … o le a papatisoina oe.”1 E faafetai lo’u aiga ona sa i ai ia Henry Eyring le faatuatua ma le lotomaulalo e papatisoina ai i le 7:30 i le taeao i se vailepa o timuga i St. Louis, Misuri, ISA, e Elder Brown.

E lei oo mai le tali i lana tatalo i se siufofoga na faalogoina mai le Alii. Na oo mai i se faaaliga ma se miti i le po, e faapei foi ona faia ia Liae (tagai i le 1 Nifae 8:2).

Na aoao mai i tatou e le Alii e mafai foi ona oo mai tali o ni lagona. I le Mataupu Faavae ma Feagaiga, na Ia aoao atu ia Oliva Kaotui, “Faauta, o le a Ou tau atu ia te oe i lou mafaufau ma lou loto, e ala i le Agaga Paia, lea o le a oo atu i ou luga ma lea o le a mau i lou loto” (MF&F 8:2).

Na Ia uunaia foi Oliva faapea: “Ou te lei tautala atu ea le filemu i lou mafaufau e uiga i le mataupu? O le a se molimau sili atu e mafai ona e maua mai lo lena mai le Atua?” (MF&F 6:23).

O le Mataupu Faavae ma Feagaiga, talafaasolopito o le Ekalesia, ma le talafaasolopito na tausia e Henry Eyring i lana misiona ina ua faatoa uma ona papatisoina o ia, ua aoaoina ai a’u e faapea o tali e mafai ona lagonaina o ni lapataiga po o le filemu.

I le masina o Aperila 1857, na auai atu ai Elder Parley P. Pratt o le Korama a Aposetolo e Toasefululua i se konafesi i le mea lea ua ta’ua nei o Oklahoma, ISA. Na tusi faamaumauina e Henry Eyring faapea “na faatumulia le mafaufau o [Elder Pratt] i mafaufauga lofituina … , ua le mafai ona iloatino le lumanai po o se ala e sola ese mai ai.”2 Na tusi faamaumauina e Henry le tala faanoanoa i le taimi lava na faatoa maea ai ona tagatavaleina le Aposetolo. Na alu lava Elder Pratt i lana malaga e ui i lagona o le tulaga matautia, e faapei foi ona faia e le Perofeta o Iosefa Samita ina ua alu i Karefasi.

O la’u molimau e tali mai lava le Alii i taimi uma i le tatalo faamaulalo o le faatuatua. Ua aoao mai e le Mataupu Faavae ma Feagaiga ma mea tatou te oo i ai, le ala tatou te iloaina ai na tali ma taliaina i le faatuatua, pe o se faatonuga, faamautinoaga o le upumoni, po o se lapataiga. Ou te tatalo ia tatou faalogologo ma iloa i taimi uma le siufofoga alofa o le Alii.

Faamatalaga

  1. “The Journal of Henry Eyring: 1835–1902” (unpublished manuscript in author’s possession).

  2. “The Journal of Henry Eyring: 1835–1902.”

Aoao Atu mai Lenei Savali

1. Faitau faatasi ia parakalafa e uiga i le tatalo i lenei savali. A o outou faitauina, fai i tagata o le aiga e faalogologo ma le toto’a pe faapefea ona tali mai le Atua i tatalo. Mafaufau e molimau atu i le taua o le tatalo.

2. Ua tumu le Mataupu Faavae ma Feagaiga i tali i fesili e fesiligia e tagata i le tatalo. O le a le mea e tupu pe a na faapea e le tusi faamaumauina lava tali (faaaliga) i a latou fesili? Uunaia le aiga e aoao ia iloa ma mulimuli i uunaiga a le Agaga. Atonu e mananao e tusi faamaumau o latou mafaufauga e tusa ai ma tatalo, i a latou api o talaaga.

Tauagavale: I lenei api o talaaga, na tusia ai e Henry Eyring (ata i le itu agavale) mea na tutupu ina ua mavae le tagatavaleina o Elder Parley P. Pratt (ata i lalo ifo o le ata o Henry Eyring). O le itulau agavale o le api talaaga o loo ta’ua ai le tagatavaleina. I lalo ifo o le api talaaga o se voluma i le 1890 o le Mataupu Faavae ma Feagaiga.

Ata o Parley P. Pratt mai le faaaloaloga a le Faletusi o le Talafaasolopito o le Ekalesia; api talaaga ma le ata o Henry Eyring mai le faaaloaloga a le Faletusi o le Utah Marriott Special Collections; ata o isi mea na pueina e David Stoker