2011
Valaauina e le Atua
Iulai 2011


Auaunaga i le Ekalesia

Valaauina e le Atua

Sa vave ona ou iloaina le uiga o le “valaauina e le Atua, i le valoaga, ma le faaee atu o lima, o e o i ai le pule” (Mataupu Faavae o le Faatuatua 1:5).

E le’i leva ona ma siitia atu ma lo’u toalua i se aai fou ma sa ma naunau lava e auai atu i la maua uarota fou. Na iloa mulimuli ane ua sui tuaoi o le uarota, ma sa vaelua ai le uarota.

Ina ua tuua le lotu i le ma Aso Sa lona lua, sa faatulaga e le failautusi o le uarota se taimi matou te feiloai ai ma le epikopo fou i le afiafi o le Aso Lua. Ina ua maea se feiloaiga puupuu, sa talosagaina e le epikopo le faatagaga a lo’u toalua ina ia valaauina au e avea ma se peresitene o le Peraimeri o le uarota fou. Ona ia tuuina mai lea o le valaauga ia te au. Sa ou te’i, peitai sa aoaoina a’u e aua nei teteeina se valaauga, o lea sa ou ioe ai o le a ou faia le mea sili ou te mafaia.

Sa tuu mai e le epikopo ia te a’u se lisi o igoa ma talosaga mai ma te feiloai i le isi lua o aso e sosoo ai ma tuu atu igoa ua filifilia mo ni o’u fesoasoani ma se failautusi. Sa ou lagona le lofituina. Ina ua ma taunuu i le fale, sa ou lokaina a’u lava i totonu o le faletaele ma ou tagi ai. Ona sasaa atu lea o lo’u loto i le Tama Faalelagi, ma faailoa atu o’u popolega e uiga i lo’u valaauga fou. Ou te le’i iloaina se tasi i le uarota fou, ma sa ou manaomia Lana fesoasoani. Ina ua uma la’u tatalo, na faatumulia lo’u loto i le filemu.

O le taeao na sosoo ai, sa ou tatalo ona fai ai lea o a’u galuega masani i le fale. Sa i luga o le laulau o le umukuka le lisi o igoa na tuu mai e le epikopo ia te au, ma e le umi lava ona ou tilotilo i ai i taimi uma ou te pasia ai. Ina ua uma ona ou tilotilo i le lisi mo ni nai taimi, e lua lava ni igoa na foliga e tutu matilatila mai. Sa ou uuina le lisi ma faitau ia igoa. A o ou faaleoina ia igoa, sa siomia a’u e se lagona mafanafana. Ou te le’i lagonaina muamua le malosi o le Agaga Paia.

Sa vave loa ona ou alu atu i le Tama Faalelagi i le tatalo, ma loimata e tafe ifo i o’u alafau a o o’u toe ta’uina ia igoa. Ou te le’i iloa ma se mea e uiga i nei tamaitai, ae sa ou iloa i totonu o lo’u loto e tatau ona avea i laua ma o’u fesoasoani.

I se taimi mulimuli ane i lena taeao, sa ou toe mafaufau ai i le lisi o igoa. O taimi uma lava ou te manatunatu ai i le lisi, e tasi lava le igoa e oo mai i lo’u mafaufau. Sa avea o ia ma a’u failautusi.

Sa ma feiloai ma le epikopo i le aso na sosoo ai ma tuu atu ia te ia ia igoa o o’u fesoasoani ma le failautusi. Sa faate’ia a’u ona, o tamaitai foi ia na manatu le epikopo o le a fetaui lelei i le Peraimeri. Ina ua ou taunuu atu i le lotu i le Aso Sa, sa ma tutu i fafo o le falelotu ma le fesoasoani muamua o le au epikopo, ma faasino mai o’u fesoasoani ma le failautusi a o latou taunuu atu. A o ou vaai atu i nei uso, sa ou lagona e pei lava ua leva ona ou iloaina i latou. Sa toe faamautu mai e le Agaga ia te a’u o nei tamaitai ua valaauina e le Atua.

Sa ou iloaina e mafai ona matou galulue faatasi i le tautuaina o le Alii—ma na matou faia. E ui ou te le’i masani i nei uso, ae na fetaui tonu lava i latou mo o latou valaauga. Sa silafia e le Alii i latou sa Ia finagalo e valaauina. O se aafiaga tuputupu pea lenei mo a’u le iloaina lelei o le uiga o le valaauina e le Atua e ala i valoaga.

Ata na saunia e Ruth Sipus