2010
Maʻá e Fānaú: Ko Ho Hala ki he Temipalé
2010


Ko Ho Hala ki he Temipalé

Maʻá e Fānaú

ʻOkú ke ʻiloʻi e temipale ʻoku ofi taha atu kiate koé? Tā ha fakatātā ʻo e temipale ko iá, pea tautau ia ʻi ha feituʻu ʻe lava ke ke sio ki ai ʻi he ʻaho kotoa pē.

Ko e temipalé ko e fale ia ʻo e ʻEikí. Ko ha feituʻu ia ʻoku tau ako ai ʻo kau ki he Tamai Hēvaní, fakahoko ai ha ngaahi fuakava (pe palōmesi) mo Ia, mo maʻu ai ha ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga. ʻOku tau fai ha ngāue mahuʻinga maʻatautolu pē ʻi he temipalé, pea maʻá e kau mēmipa ʻo e fāmilí kuo pekiá. ʻOku kau he ngāue ʻoku fakahoko ʻi he temipalé ʻa e papitaiso maʻá e kau pekiá, ʻenitaumení, mo e silá. ʻOku ui kinautolu ko e ngaahi ouau ʻo e temipalé.

Ko e Meʻa ʻOku Hoko ʻi loto he Temipalé

Papitaiso maʻá e Kakai Pekiá

ʻI he taimi ʻokú ke taʻu valu aí, ʻe lava ke papitaiso koe mo hilifakinima ko e mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. ʻOku tokolahi hoʻo ngaahi kui kuo pekia ʻoku teʻeki ke papitaiso mo hilifakinima kinautolu. Neongo ʻoku mate honau sinó, ka ʻoku kei moʻui honau ngaahi laumālié ʻi he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié, ʻa ia ʻe lava ke akoʻi ai kiate kinautolu ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

ʻI he taimi ʻokú ke taʻu 12 aí, ʻe lava ke ke ʻalu ki he temipalé ʻo tokoniʻi e kakai ko ʻení ʻaki hano papitaiso mo hilifakinima koe ʻi honau hingoá. Te nau lava leva ʻo fili pe oku nau fie tali ʻa e papitaisó mo e hilifakinimá pe ʻikai. Te ke tui ʻa e teunga hina ʻi he taimi ʻoku papitaiso ai koe maʻá e kakai pekiá, ʻo hangē pē ko ia ʻokú ke fai ʻi hono papitaiso koé.

Kole ki hoʻo mātuʻá ke tokoni atu ke hiki ha lisi ʻo e kau mēmipa ʻo e fāmilí kuo pekia teʻeki ai ke papitaito kinautolu ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. ʻAi ke ke ʻiloʻi pe kuo ʻosi ʻalu ha taha ki he temipalé ʻo papitaiso maʻanautolu.

Ko e ʻEnitaumení

Ko e taha ʻo e ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga ʻo e temipalé ko e ʻenitaumení. Ko e ʻuhinga ʻo e ʻEnitaumení ko e “meʻaʻofa.” ʻI hoʻo maʻu ho ʻenitaumení, ʻe lahi ange hoʻo ʻilo ki he palani ʻo e fakamoʻuí peá ke fai ha ngaahi fuakava. Ko e ngaahi fuakavá ko ha ngaahi palōmesi ʻoku tau fai mo e Tamai Hēvaní. ʻI hoʻo tauhi e ngaahi fuakava ko iá, ʻokú ke teuteu ai ke ke nofo fakataha mo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ʻi ha ʻaho.

ʻOku ʻi loto he temipalé ha loki fakaʻofoʻofa mo nonga ʻa ia ʻoku ui ko e loki silesitialé. ʻOku tau ongoʻi ofi ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ʻi he loki silesitialé, pea ʻoku tau ongoʻi ha kiʻi konga siʻi ʻo e ongo ʻoku maʻu he nofo mo Kinaua ʻi he puleʻanga fakasilesitialé.

Ngaahi Sila ki he Nofo Taimí mo e Nofo Taʻengatá

ʻI he taimi ʻoku mali ai ha tangata mo ha fefine ʻi he temipalé, ʻokú na tūʻulutui ʻi he ʻōlitá pea ʻoku fakamaʻu kinaua ki he nofo taimí mo hono kotoa ʻo e nofo taʻengatá. ʻOku ʻuhinga ʻeni ʻe lava ke fakatahaʻi kinautolu mo ʻenau fānaú ko ha fāmili taʻengata. Palani ke ke mali he temipalé ʻi ha ʻaho. Ko e tāpuaki maʻongoʻonga ʻeni ʻo e temipalé.

Ko e Lekomeni Temipalé

Ko ha feituʻu māʻoniʻoni ʻa e temipalé. ʻE fakapapauʻi ʻe he kau pīsopé mo e kau palesiteni fakakoló ʻoku mateuteu mo moʻui taau ʻa kinautolu ʻoku hū he temipalé. Ki muʻa peá ke ʻalu ki he temipalé, ʻe fakahoko hoʻomo ʻinitaviu makehe mo hoʻo pīsopé pe palesiteni fakakoló. Te ne fehuʻi atu pe ʻoku ʻi ai haʻo fakamoʻoni ki he Siasí, tauhi e ngaahi fekaú, poupouʻi ʻa e kau taki ʻo e Siasí, talangofua ki he Lea ʻo e Potó, totongi vahehongofulu pea faitotonu ʻi he meʻa kotoa pē ʻokú ke fai mo lea ʻaki.Te ne tokoni atu ke ke ʻiloʻi e meʻa ke fai ke ke taau ai ke hū he temipalé.

Teuteu he Taimí ni ke Hū ʻi he Temipalé

ʻOku foaki ʻe he Tamai Hēvaní ʻa e ngaahi tāpuaki lahi kiate kinautolu ʻoku moʻui anga māʻoniʻoni mo ʻalu ki he temipalé. ʻOku mahuʻinga ke ke teuteu ʻi hoʻo kei siʻí ke ke hū he temipalé.

ʻOku ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní ʻiate koe mo loto ke ke maʻu e ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé. Te Ne tāpuakiʻi koe ʻi hoʻo fakahoko e ngaahi ouau fakatemipalé maʻau mo e niʻihi kehé. Neongo he ʻikai te ke lava ʻo hū he temipalé he taimí ni, kapau ʻoku ofi atu ha temipale, te ke lava ʻo ʻaʻahi ki he kelekele ʻoku tuʻu ai e temipalé mo ongoʻi e laumālie ʻoku ʻi aí. ʻE lava foki ke ke tauhi ha fakatātā ʻo e temipalé ʻi homou ʻapí ke fakamanatu atu kiate koe hono mahuʻinga ʻo e temipalé. Moʻui angatonu ke ke taau ke hū he fale ʻo e ʻEikí.

Sio ki he sioʻata ʻi he fakatātā ko ʻení. ʻOku ʻi ai ha ngaahi sioʻata hangē ko ʻení ʻi he ngaahi loki faiʻanga sila ʻe niʻihi. Koeʻuhí ko e ngaahi sila ʻi he temipalé, ʻe lava ke hokohoko atu hotau ngaahi fāmilí ʻo taʻengata ʻo hangē ko ia ʻoku hā ʻi he sioʻata ko ʻení.

Sio ki he loki silesitiale ʻi he fakatātā ko ʻení pea ʻi he fakatātā ʻi he peesi 64. Ko e hā hoʻo ongó ʻi he taimi ʻokú ke sio ai ʻi ha loki silesitiale?

Temipale Positoni Masasūsetí. Fakatapui he ʻaho 1 ʻo ʻOkatopa, 2000.

Loki silá, Temipale ʻApā Naisīliá.

Loki silesitialé, Temipale Nukuʻalofa Tongá.