2010
Ngaahi Tāpuaki ʻo e Temipalé
2010


Ngaahi Tāpuaki ʻo e Temipalé

ʻOku ʻomi ʻe he temipalé ha taumuʻa ki heʻetau moʻuí. ʻOkú ne ʻomi ʻa e melinó ki hotau laumālié—ʻo ʻikai ko e melino ʻoku ʻomai ʻe he tangatá ka ko e melino kuo talaʻofa ʻaki ʻe he ʻAlo ʻo e ʻOtuá ʻi Heʻene folofola ʻo pehē, “ ʻOku ou tuku ʻa e melinó kiate kimoutolu, ko ʻeku melinó ʻoku ou tuku kiate kimoutolú.”

ʻE lava ke tau ongoʻi ofi ki he ʻEikí ʻi he temipalé

ʻOku ou pehē ʻoku ʻikai ha toe feituʻu ʻi he māmaní te u ongoʻi ofi ange ai ki he ʻEikí ka ʻi ha taha ʻo Hono ngaahi temipale māʻoniʻoni. Te u fakanounouʻi ha foʻi maau:

Ko e hā hono mamaʻo ʻo hēvaní?

ʻOku ʻikai ke fuʻu mamaʻo.

ʻI he ngaahi temipale ʻo e ʻOtuá,

ʻOku tau ʻi he feituʻu pē ko iá.

Naʻe folofola e ʻEikí ʻo pehē:

“ ʻOua ʻe fokotuʻu maʻamoutolu ʻa e koloa ʻi māmaní, ʻa ia ʻoku kai ai ʻe he ané mo e ʻumeʻumeá, pea ʻoku haeʻi ʻe he kau kaihaʻá ʻo kaihaʻasi:

“Kae fokotuʻu maʻamoutolu ʻa e koloa ʻi he langí, ʻa ia ʻe ʻikai kai ai ʻe he ané pe ko e ʻumeʻumeá, pea ʻe ʻikai haeʻi ia ʻe ha kaihaʻá ke kaihaʻasi:

“He ko e potu ʻoku ʻi ai hoʻomou koloá, pea ʻe ʻi ai foki mo homou lotó.”1

Ki he kāingalotu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ko e temipalé ʻa e feituʻu toputapu taha ʻi he māmaní. Ko e fale ia ʻo e ʻEikí, pea hangē ko ia ʻoku tohi ʻi he tafaʻaki ki tuʻa ʻo e temipalé, ko e temipalé ʻoku “māʻoniʻoni ki he ʻEikí.”

ʻOku langaki hake mo hakeakiʻi kitautolu ʻe he temipalé

ʻOku akoʻi ʻi he temipalé ʻa e palani fisifisimuʻa ʻa e ʻOtuá. ʻOku fakahoko e ngaahi fuakava taʻengatá ʻi he temipalé. ʻOku langaki hake mo hakeakiʻi kitautolu ʻe he temipalé, pea hoko ko e fakaʻilonga ke tau mamata kotoa ki ai, pea ʻokú ne fakahinohino kitautolu ki he nāunau fakasilesitialé. Ko e fale ia ʻo e ʻOtuá. ʻOku langaki moʻui mo fakalaumālie ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku hoko ʻi loto he temipalé.

Ko e temipalé ʻoku maʻá e ngaahi fāmilí pea ko e taha ia ʻo e ngaahi koloa maʻongoʻonga taha ʻoku tau maʻu ʻi he māmaní. Naʻe folofola mahino ʻaupito ʻa e ʻEikí kiate kitautolu ngaahi tamaí, ʻi Heʻene pehē ʻoku ʻi ai hotau fatongia ke ʻofa ʻi hotau ngaahi uaifí ʻaki ʻa e kotoa hotau lotó pea tokonaki maʻanautolu mo ʻetau fānaú. Kuó Ne fakahā mai ko e ngāue maʻongoʻonga taha ʻe lava ʻe kitautolu mātuʻá ʻo fakahokó ʻoku fai ia ʻi hotau ngaahi ʻapí, pea ʻe lava pē ke hoko hotau ngaahi ʻapí ko e hēvani, tautautefito ʻeni kapau ʻoku silaʻi ʻetau malí ʻi he fale ʻo e ʻOtuá.

Naʻe fakamatala ʻa ʻEletā Mātiu Kauli kuo mamaʻo atú, ʻa ia ne hoko ko ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ki ha meʻa naʻe hoko he hoʻatā Tokonaki ʻe taha ʻi heʻena fetakinima atu mo hono kiʻi mokopuna fefiné ʻo ʻeva ʻi hono ʻaho fāʻeleʻí—ʻo ʻikai ki he feituʻu tauhiʻanga ʻo e fanga manú pe sio heleʻuhila ka ki he kelekele ʻoku tuʻu ai e temipalé. Naʻe fakangofua kinaua ʻe he tokotaha tauhi ʻapí ke na ō atu ki he ongo matapā lalahi ʻo e temipalé. Naʻá ne fokotuʻu ange ki he kiʻi taʻahiné ke ne ala ki he holisi fefeká pea ki he fuʻu matapaá. Naʻá ne toki pehē ange kiate ia ʻi ha leʻo ʻofa, “Manatuʻi naʻá ke ala ki he temipalé he ʻahó ni. ʻE ʻi ai e ʻaho te ke hū ai ki loto.” Naʻe ʻikai ko ha lole pe ʻaisi kilimi ʻene meʻaʻofa ki he kiʻi taʻahiné ka ko haʻane ʻai ke ne aʻusia ha meʻa mahuʻinga ange mo taʻengata—ko ha houngaʻia ʻi he fale ʻo e ʻEikí. Kuó ne ala ki he temipalé pea kuo ueʻi ia ʻe he temipalé.

ʻOku ʻomi ʻe he temipalé ʻa e melinó ki hotau laumālié

ʻI heʻetau ala mo ʻofa ʻi he temipalé, ʻe hā mei heʻetau moʻuí ʻa ʻetau tuí. ʻI heʻetau ō ki he fale māʻoniʻoní pea mo manatuʻi e ngaahi fuakava naʻa tau fai ʻi lotó, ʻe lava ke tau mafeia ʻa e faingataʻa kotoa pē mo lavaʻi ʻa e ʻahiʻahi takitaha. ʻOku ʻomi ʻe he temipalé ʻa e taumuʻa ki heʻetau moʻuí. ʻOkú ne ʻomi ʻa e melinó ki hotau laumālié—ʻo ʻikai ko e melino ʻoku ʻomi ʻe he tangatá ka ko e melino ko ia kuo talaʻofa mai ʻe he ʻAlo ʻo e ʻOtuá ʻi Heʻene folofola ʻo pehē, “ ʻOku ou tuku ʻa e melinó kiate kimoutolu, ko ʻeku melinó ʻoku ou foaki kiate kimoutolu: ʻoku ʻikai hangē ko e foaki ʻa māmaní, ʻa ʻeku foaki kiate kimoutolú. ʻOua naʻa mamahi homou lotó, pea ʻoua naʻa manavahē ia.”2

ʻOku maʻu ʻe he Kāingalotú ha tui ʻoku lahi. ʻOku tuku mai ʻe he ʻEikí ha ngaahi faingamālie ke ʻiloʻi ai pe te tau muimui ʻi Heʻene ngaahi fekaú, pe te tau muimui ʻi he hala naʻe muimui ai ʻa Sīsū ʻo Nasaletí, pe te tau ʻofa ʻi he ʻEikí ʻaki hotau laumālié, iví, lotó mo e mālohí kotoa, pea ʻofa ʻi hotau kaungāʻapí ʻo hangē pē ko kitautolú.3

ʻOku ou tui ki he lea fakatātā ʻoku pehē “Falala ki [he ʻEikí] ʻaki ho lotó kotoa; pea ʻoua naʻá ke faʻaki ki ho poto ʻoʻoú.”4

Kuo pehē maʻu ai pē; pea ʻe pehē maʻu ai pē. Kapau te tau fai hotau tufakangá pea falala kakato ki he ʻEikí, te tau fakafonu Hono ngaahi temipalé, ʻo ʻikai ngata pē ʻi hono fakahoko ʻo e ngaahi ouau maʻatautolú, ka tau maʻu foki mo e faingamālie ke fai e ngāue maʻá e niʻihi kehé. Te tau tūʻulutui ʻi he ngaahi ʻōlita toputapú ʻi hono fai ʻo e ngaahi sila ʻokú ne fakatahaʻi ʻa e ngaahi husepānití mo e ngaahi uaifí pea mo e fānaú ki hono kotoa ʻo e nofo taʻengatá. ʻE lava ke ngāue fakafofonga e kau talavou mo e kau finemui taʻu 12 moʻui tāú maʻanautolu kuo pekia ka naʻe teʻeki ke nau maʻu e ngaahi tāpuaki ʻo e papitaisó. Ko e meʻa ʻeni ʻoku finangalo ki ai ʻetau Tamai Hēvaní ke tau faí.

Naʻe hoko ha mana

ʻI he ngaahi taʻu lahi kuo hilí, naʻe uiuiʻi ai ha pēteliake anga fakatōkilalo mo faivelenga, ko Misa Pesi K. Fetisā (Percy K. Fetzer), ke ne foaki e ngaahi tāpuaki fakapēteliake ki he kāingalotu ʻo e Siasí naʻe nofo ʻi Lūsia kominiusí.

Ne ʻalu atu ʻa Misa Fetisā ki Pōlani ʻi he ngaahi ʻaho faingataʻa ko ʻení. Naʻe tāpuni e kau ʻā fonuá, pea naʻe ʻikai ngofua ke mavahe mei ai ha taha. Naʻe feʻiloaki ʻa Misa Fetisā mo e Kāingalotu Siamane naʻe ʻikai ke nau lava ʻo mavahe mei ai he taimi ne toe fokotuʻu ai e ngatangataʻanga ʻo e fonuá hili e Tau Lahi hono II ʻa Māmaní pea hoko e fonua ne nau nofo aí ko e konga ʻo Pōlani.

Ko homau taki he lotolotonga ʻo e Kāingalotu Siamane ko iá ko Misa ʻĒliki P. Koniesi, ʻa ia naʻe nofo ai mo hono uaifí mo e fānaú. Naʻe foaki ʻe Misa Fetisā e ngaahi tāpuaki fakapēteliake ʻo Misa mo Sisitā Koniesi mo e fānau lalahi angé.

ʻI he foki ʻa Misa Fetisā ki he ʻIunaiteti Siteití, naʻá ne tā mai ʻo kole pe ʻe lava ʻo haʻu ke ma talanoa. ʻI heʻene ʻi hoku ʻōfisí, naʻe kamata ke ne tangi. Naʻá ne pehē mai, “ ʻE Misa Monisoni, ʻi heʻeku hilifaki hoku ongo nimá ʻi he ʻulu ʻo kinautolu ʻi he fāmili Koniesí, ne u fai ha ngaahi talaʻofa he ʻikai lava ke fakahoko. Ne u palōmesi kia Misa mo Sisitā Koniesi te nau toe lava ʻo foki ki honau fonua tupuʻanga ko Siamané, he ʻikai ke fakapōpulaʻi kinautolu ʻe he ngaahi tuʻutuʻuni fakamālohi ʻa e ngaahi fonua ʻoku nau kapa honau fonuá, pea ʻe silaʻi fakataha honau fāmilí ʻi he fale ʻo e ʻEikí. Ne u palōmesi ange ki hona fohá ʻe ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau, peá u palōmesi ki hona ʻofefiné ʻe mali ʻi he temipale māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá. ʻOkú ta ʻiloʻi pē he ʻikai ke nau maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ko iá koeʻuhí ko e tāpuani ʻa e kau ʻā fonuá. Ko e hā ʻeni kuó u faí?”

Ne u pehē ange, “ ʻE Misa Fetisā, ʻoku ou ʻiloʻi lelei koe pea ʻoku ou ʻilo ai kuó ke fai pē ʻa ia kuo finangalo ʻetau Tamai Hēvaní ke ke faí.” Naʻá ma tūʻulutui fakatoloua hifo ʻi hoku veʻe tesí ʻo ʻohake homa lotó ki heʻema Tamai Hēvaní, ʻo fakahā ange ʻa e ngaahi palōmesi ko ia ne fai ki ha fāmili moʻui mateaki fekauʻaki mo e temipale ʻo e ʻOtuá pea mo ha ngaahi tāpuaki kehe kuo ʻikai ke nau maʻú. Ko Ia tokotaha pē te Ne lava ʻo fakahoko ʻa e mana naʻá ma fie maʻú.

Ne hoko ʻa e maná. Naʻe fakamoʻoniʻi ha aleapau ʻi he vahaʻa ʻo e kau taki ʻo e puleʻanga Pōlaní mo e kau taki ʻo e Lepupelika Fetulolo ʻo Siamané ʻo fakangofua ai ʻa e kakai Siamane naʻe taʻofi ʻi he feituʻu ko iá ke nau hiki ki Siamane Hihifo. Naʻe hiki ʻa Misa mo Sisitā Koniesi mo ʻena fānaú ki Siamane Hihifo, pea naʻe hoko ʻa Misa Koniesi ko e pīsope ʻo e uooti naʻa nau nofo aí.

Ne ō atu kātoa e fāmili Koniesí ki he temipale māʻoniʻoni ʻi Suisalaní. Pea ko hai e palesiteni temipale naʻá ne talitali fiefia kinautolu ʻi ha suti hinehiná? Ko Peesi Fetisā pē—ʻa e pēteliake naʻá ne fai e palōmesí kiate kinautolú. ʻI heʻene hoko ko e palesiteni ʻo e Temipale Peeni Suisalaní, naʻá ne talitali lelei kinautolu ki he fale ʻo e ʻEikí, ki hono fakahoko ʻo e palōmesi ko iá, ʻo ne silaʻi fakataha ʻa e husepānití mo e uaifí pea mo e fānaú ki heʻena mātuʻá.

Naʻe iku ʻo mali ʻena taʻahiné ʻi he fale ʻo e ʻEikí. Naʻe maʻu ʻe hona fohá hono uiuiʻí peá ne ngāue fakafaifekau taimi kakato.

“Tau toki feʻiloaki ʻi he temipalé!”

Ki hotau niʻihi, ʻoku tau fononga ofi atu pē ki he temipalé. Ki ha niʻihi, ʻoku mamaʻo, ʻi ai e ngaahi tahi ke folaua mo e ngaahi maile ke nau fononga ai pea nau toki hū he temipale māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá.

ʻI he ngaahi taʻu siʻi kuo hilí, ki muʻa pea ʻosi hono langa ʻo ha temipale ʻi ʻAfilika Tongá, lolotonga ʻeku kau atu ki ha konifelenisi fakavahefonua ʻi he feituʻu naʻe ʻiloa ko Salisipeuli ʻi Lotīsiá, ne u feʻiloaki ai mo e palesiteni fakavahefonuá, ko Lesinolo J. Nila. Naʻá ne fakafetaulaki mai mo hono uaifí mo ʻena fānau fefine fakaʻofoʻofá ʻi heʻeku hū atu ki falelotú. Naʻa nau fakamatalaʻi mai ʻa ʻenau tānaki paʻanga mo teuteu ki he ʻaho ʻe lava ke nau fononga atu ai ki he temipale ʻo e ʻEikí. Ka naʻe fuʻu mamaʻo ʻaupito e temipalé.

ʻI he ʻosi ʻa e fakatahaʻangá, ne fai mai ʻe heʻena fānau fefine fakaʻofoʻofa ʻe toko faá ha ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e temipalé: “ ʻOku fēfē e temipalé? Ko e meʻa pē kuo mau sio aí ko ha fakatātā.” “Ko e hā e ongo te mau maʻu ʻi heʻemau hū he temipalé?” “Ko e hā e meʻa te mau manatuʻi tahá?” Ne u maʻu e faingamālie ke talanoa mo ha fānau fefine ʻe toko fā fekauʻaki mo e fale ʻo e ʻEikí ʻi ha houa ʻe taha. ʻI heʻeku mavahe ki malaʻe vakapuná, naʻa nau taʻataʻalo mai, pea pehē mai ʻe he kiʻi taʻahine siʻisiʻi taha, “Tau toki feʻiloaki ʻi he temipalé!”

Hili ha taʻu ʻe taha mei ai, ne u maʻu e faingamālie ke talitali ʻa e fāmili Nilá ʻi he Temipale Sōlekí. ʻI ha loki faiʻanga sila naʻe nonga, ne u maʻu ai e faingamālie ke silaʻi ʻa Misa mo Sisitā Nila ke na fakataha ʻo aʻu ki he nofo taʻengatá, pea ki he nofo taimí foki. Naʻe fakaava hake leva e matapaá, pea hū ange e fānau fefine fakaʻofoʻofá kuo nau teunga hina kotoa. Naʻa nau fāʻofua ʻi heʻenau faʻeé pea pehē ki heʻenau tamaí. Naʻa nau fakatē loʻimata, pea fonu ʻi he loto fakafetaʻi. Ne mau ofi ki hēvani. Naʻe lava ke nau fepehēʻaki, “Kuo tau hoko ʻeni ko ha fāmili ki he nofo taʻengatá.”

Ko e tāpuaki fakaʻofoʻofa ʻeni ʻoku fakatatali maʻanautolu ʻoku ō mai ki he temipalé. Fakatauange ke tau moʻui taau kotoa pē, pea nima maʻa mo loto haohaoa, koeʻuhí ke aʻusia ʻe heʻetau moʻuí mo hotau ngaahi fāmilí ʻa e temipalé.

ʻOku mamaʻo fēfē ʻa hēvani? ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku ʻikai mamaʻo ia mei he ngaahi temipale māʻoniʻoní—he ko e ngaahi potu toputapu ʻeni ʻoku fetaulaki ai ʻa e langí mo māmaní mo foaki ai ʻe heʻetau Tamai Hēvaní ki Heʻene fānaú ʻa ʻEne ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga tahá.

Temipale Seni Siaosi ʻIutaá. Fakatapui he ʻaho 6 ʻo ʻEpeleli, 1877. Naʻe toe fakatapui he ʻaho 11 ʻo Nōvema, 1975.

Temipale Manila Filipainí. Fakatapui he ʻaho 25 ʻo Sepitema, 1984.

Temipale Paunitifulu ʻIutaá. Fakatapui he ʻaho 8 ʻo Sānuali, 1995.

Temipale Peeni Suisalaní. Fakatapui he ʻaho 11 ʻo Sepitema, 1955. Naʻe toe fakatapui he ʻaho 23 ʻo ʻOkatopa, 1992.

Loki faiʻanga silá, Temipale Sōlekí.