2009
Naʻe ʻIkai Ngalo Au ʻi he Fakamoʻuí
Sune 2009


Naʻe ʻIkai Ngalo Au ʻi he Fakamoʻuí

ʻI heʻeku kei siʻí, naʻe akoʻi au ʻe heʻeku faʻeé he founga ʻo e lotú, peá u ʻalu mo ia ki he lotú ʻi he Sāpate kotoa pē. Naʻe kau hoku tuofefiné mo hoku tokouá ʻi he kuaea ʻa e siasi pē homau koló ʻi Hetifootisaea ʻi ʻIngilaní, pea naʻe fakanatula pē ke u muimui ʻi heʻene sīpingá ʻo kau atu ki ai.

Koeʻuhí ne u kei taʻu valu pē, naʻe ʻikai fie maʻu ia ke u ʻalu ki he misa he ngaahi hengihengi Sāpaté. Te u mohe pē au peá u toki ʻā hake ʻo lele pasikala ki he taimi houalotu lahí.

Lolotonga e faʻahitaʻu momoko ʻo e 1952, ne tō he kelekele ʻi tuʻá ha sinou foʻou feʻunga mo e fute ʻe taha pea hahau momoko mo e tafaʻaki ki loto ʻo e matapā sioʻata ʻi hoku lokí, ko ia ne u taʻotaʻo ʻi hoku mohengá mo fakapapauʻi he ʻikai te u ʻalu ki he lotú he Sāpate ko iá.

Ne ui ange ʻeku faʻeé ke u tuʻu ki ʻolunga ka u ʻai ʻe au ke pehē pē naʻá ku kei mohe. Naʻá ku fanongo ki heʻene kamata kaka hake he sitepú. Ne u kaila atu, “Sai pē ia. Ko ʻeni ʻoku ou tuʻu hake.”

Ka naʻá ku ngulungulu lalo pē, “Ko e hā hono ʻaonga? ʻOku ʻikai ha taha ia ʻoku hingoa ko Sīsū Kalaisi.” Naʻe ongo mai ki hoku ʻatamaí ha leʻo he taimi pē ko iá ʻo pehē mai, “ ʻOku ʻi ai, pea te ke ngāue maʻaku ʻi ha ʻaho.” Hangē pē ia ha leʻo moʻoní, ha talanoa ange haku kaungāmeʻa kiate aú. Neongo ia, ne fakalau mai e taʻú pea ngalo ʻiate au ʻa e meʻa naʻe hokó.

Ne u tupu hake ʻo kau ki he Tautahi Fakatuʻí, pea hili ha taʻu ʻe hiva mei ai ne u kamata ngāue ki ha kautaha maluʻi vela. ʻI he tuku ʻa e ngāué he efiafi ʻe taha, ne u fanongo ki ha tukituki he matapaá. ʻI heʻeku fakaava haké, naʻe fakafeʻiloaki mai ha ongo faifekau sisitā. Naʻá ku helaʻia, likoliko, mo fiekaia, ko ia naʻá ku fokotuʻu ange ke na toki foki mai ʻanaiange pe ha toe taimi kehe.

Ne u ʻohovale he ʻosi pē ʻa e houa ʻe taha mei ai kuó na foki ange. Naʻá ku fakaafeʻi kinaua ki loto. ʻI he kamata pē ʻena fakamatalá kuó u ʻiloʻi naʻe ʻi ai ha meʻa makehe fekauʻaki mo ʻena pōpoakí. Naʻe ʻi ai ha ongo makehe ʻi hoku ʻapí, pea naʻá ku ʻiloʻi ko e haʻu ia mei he ongo sisitā ko ʻení.

Naʻá na fai kiate au e lēsoni ʻuluakí he pō ko iá mo e lēsoni uá he pō hono hokó. Hili ko iá ne ʻalu ange leva ha ongo ʻeletā ʻi he pō kotoa pē kae ʻoua kuo fai kotoa mai e ngaahi lēsoní. Ne u kamata lau e Tohi ʻa Molomoná mo lotu. Ko e meʻa fakalaumālie taha ia kuó u aʻusia ʻi heʻeku moʻuí ʻa ʻeku tūʻulutui ʻo lotú, ko e fuofua taimi ia ke u lotu ai ʻi ha taʻu ʻe 20.

Ne u tukupā ke papitaiso hili ha uike ʻe taha mei he ʻosi hono akoʻi kiate au e ngaahi lēsoní. Hili hoku papitaisó, naʻe hilifaki ʻe ʻEletā Losi mo ʻEletā Falekā hona nimá ʻi hoku ʻulú ke foaki kiate au ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻI he tau hifo pē hona nimá ki hoku ʻulú, kuó u manatu ki he meʻa ne u aʻusia mo e Laumālié he taʻu ʻe 20 kuo hilí. Naʻe ʻi ai ha meʻa mahuʻinga naʻe fakatolonga pē ʻi hoku lotó—ka ne taʻomia ia ʻi heʻeku ngaahi fehālaaki kotoa ʻi he moʻuí—pea kuo toe fakatahaʻi fakalaumālie ia mo ʻeku manatú. Ne u ongoʻi lōmekina ke fakakaukau atu ki heʻeku mahuʻinga fau ki he Fakamoʻuí ʻo ʻikai ngalo au ʻiate Iá.

ʻOku hounga kiate au ʻa e kau faifekau naʻa nau akoʻi ʻa e ongoongoleleí kiate aú mo e kāingalotu ʻo hoku fuofua uōtí ne nau tokoniʻi aú. Kae fungani tahá ʻa ʻeku fakamālō ki hoku Fakamoʻuí, ʻa ia ne ʻi ai ha taimi naʻá ku taʻetui ai ʻokú Ne moʻui ka ʻoku ou ngāue Maʻana he taimí ni ʻi he loto houngaʻia.

Naʻe ongo mai ki hoku ʻatamaí ha leʻo ʻo pehē, “ ʻOku ʻi ai ʻa e tokotaha ʻoku hingoa ko Sīsū Kalaisi.”