Hisitōlia ʻo e Siasí
Tūʻuta ʻa e Kau Faifekaú ʻi Siapaní


“Tūʻuta ʻa e Kau Faifekaú ʻi Siapaní,” Ngaahi Hisitōlia Fakaemāmani Lahí: Siapani (2019)

“Tūʻuta ʻa e Kau Faifekaú ʻi Siapaní,” Ngaahi Hisitōlia Fakaemāmani Lahí: Siapani

Tūʻuta ʻa e Kau Faifekaú ʻi Siapaní

ʻI he pongipongi ʻo e ʻaho 12 ʻo ʻAokosi 1901, naʻe hū atu ʻa e Uaifi ʻo e ʻEmipola ʻo ʻInitiá ki he taulanga ʻo Iokohamá mo e fuofua kulupu ʻo e kau faifekau ʻo e Siasí ke ʻaʻahi ki Siapaní. Naʻe ʻiloa ia ko e “Kuateti Faka-Siapaní” (Kau Hiva ʻe Toko Fā), naʻe ʻikai ke mateuteu ʻa Hiipa J. Kalānite (naʻá ne toki hoko ko e mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá), Lui A. Kelesi, Holesi S. ʻEnisaini, mo ʻAlamā O. Teila ki he ngaahi faingataʻa te nau fehangahangai mo iá. Naʻe ʻikai ha taha ʻi he toko faá naʻe lava ʻo lea faka-Siapani pe ʻilo lahi ki he kakai Siapaní. Naʻe vave ʻenau fetaulaki mo e ngaahi lipooti loi ʻi he ngaahi nusipepa fakalotofonuá pea naʻe fakamamaʻo meiate kinautolu ʻa e kau faifekau faka-Kalisitiane kehe mei he Hihifó.

Naʻe hoko ʻa e ngaahi faikehekehe ʻi he ʻulungaanga fakafonuá ko ha ʻā vahevahe mahuʻinga ki he tupulaki ʻo e ngāue fakafaifekaú ʻi Siapaní. Naʻe lau ʻa e tui faka-Kalisitiané ko ha fokotuʻutuʻu ʻo ha ngaahi fakakaukau naʻe hū mai mei he feituʻu faka-Hihifó. Naʻe faʻa pehē ko ha founga ia ke maʻu lahi ange ai ʻa e koloá mo e tuʻumālié kae ʻikai ko ha founga fakalotu kuo tupulaki kakato. Naʻe fakatupu ʻe he fuofua kakai ke papitaisó ha ngaahi faingataʻa ki he kau faifekaú, pea tupu ai ʻenau veiveiua ke papitaiso ʻa kinautolu naʻa nau fakatotolo ki he Siasí. Naʻe tupulaki māmālie ʻa e ngāué ʻi Siapani ʻi hono fakaafeʻi ʻe he kau faifekaú ʻa kinautolu naʻa nau fakahaaʻi ʻenau saiʻia ʻi he Siasí ke fakalōloa ʻa e taimi ʻo e fakatotoló ke siviʻi ʻenau fakamātoató.

‘I he 1905, naʻe hoko ʻa ʻAlamā O. Teila, ʻi hono taʻu 22, ko e palesiteni ʻo e Misiona Siapaní. Naʻe fie maʻu ʻe Teila, kei talavou mo teʻeki mali, ke fakangāueʻi ha tokotaha tauhi ʻapi ke ne tokangaʻi ʻa e ʻapi fakamisioná mo feimeʻatokoni maʻá e kau faifekaú. Hili hono ʻinitaviu ha kau kole ngāue tokolahi naʻe fakangāueʻi ʻe Teila ʻa Tisune ʻIsihita Nasi, ko ha tokotaha tauhi ʻapi taukei taʻu 49, ko ha Kalisitiane, mo ha tokotaha naʻe saiʻia ʻaupito ʻi he tokāteline ʻa e Siasí, ko ha foʻi moʻoni naʻe ʻikai ke ne fakahā kia Teila. Ne kiʻi laka hake he māhina ʻe tahá hili ʻa e kamata ngāue ʻa Nasi ʻi he ʻapi fakamisioná, naʻá ne kole ange ke papitaiso ia. ʻI he tokanga ʻa e kau faifekaú ki he ngaahi founga ke fakalotolahíʻi ai ʻa Nasí, naʻa nau kole ai kiate ia ke tatali kae ʻoua kuo nau akoʻi lahi ange ia ki he ngaahi tokāteline ʻo e ongoongoleleí. Ka ne neongo iá, naʻe ʻosi fakapapau pē ʻa Nasi ia ʻe papitaiso ia. Naʻá ne fakahoko ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē naʻe fie maʻú ke fakamoʻoniʻi ʻene holi moʻoni ke kau ki he Siasí, ʻo aʻu ki heʻene mavahe mei hono siasi kimuʻá.

Naʻe papitaiso ʻa Nasi ʻi he ʻaho 26 ʻo Sepitema 1905, pea naʻá ne hoko ko e taha ʻo e kāingalotu fakamātoato taha mo ʻilo lahi taha ki he Siasí ʻi Siapaní. Naʻá ne faʻa akoʻi ʻa e ngaahi kalasi Lautohi Faka-Sāpaté, tokoni ʻi he liliu ʻo e Tohi ʻa Molomoná, pea ngāue ko ha faʻē hono ua ki he kau faifekau kei talavou naʻe lolotonga ngāue ʻi he fonuá. Hili ha ngaahi taʻu lahi ʻo e ngāue ʻa Nasi ʻi he Siasí, naʻá ne fakahaaʻi ha loto-vēkeveke ke ʻalu ki he temipalé mo kau ʻi he ngaahi ouau ʻi aí.

ʻI he 1922, naʻe kole ʻe he kau faifekau naʻa nau lolotonga ngāue ʻi he Misiona Siapaní ha ngaahi tokoni fakapaʻanga mei he kau faifekau kimuʻá ʻa ia naʻa nau ʻilo ʻa Nasí. Makatuʻunga ʻi he paʻanga naʻe tānakí, naʻe mālōlō ʻa Nasi ki Hauaiʻi, pea ʻi he ʻaho 5 ʻo Sune 1923, naʻá ne hoko ko e fuofua tokotaha papi ului Siapani ia ke hū ʻi he temipale ʻi Laʻié pea kau atu ʻi he ngaahi ouau ʻo e temipalé. Lolotonga ʻa e ngaahi taʻu fakaʻosi ʻo e moʻui ʻa Nasí, naʻá ne hoko ko ha meʻangāue ki hono malangaʻi ʻo e ongoongoleleí ki he kau ngāue fakapuleʻanga Siapani ʻi Hauaiʻí.

Neongo ʻa e ngaahi ʻā vahevahe ʻo e leá mo e anga fakafonuá, ka naʻe hokohoko atu pē ʻa e kau faifekaú ke akoʻi ʻa e ongoongoleleí ʻi Siapani. Mei he 1901 ki he 1924, naʻe uiuiʻi ʻa e kau faifekau tokolahi mei ʻAmelika Noate, ko e tokolahi tahá mei ʻIutā mo ʻAitahō, ki Siapani. Neongo ʻa e ngaahi ngāue ʻa e kau faifekaú, ka, naʻe tuai ʻa e tupulaki ʻa e ngāué. ʻI he 1924, ko e kakai Siapani pē ʻe toko 176 kuo kau ki he Siasí. Naʻe ʻi ai ha niʻihi, ko e kau papi ului mateaki hangē ko Nasí; ko e tokolahi naʻa nau fiefia pē ʻi ha ngaahi vahaʻataimi nounou ʻo ʻenau kau ʻi he Siasí.