Konafesi Aoao
Matagofie e Sui A’i Le Lefulefu: O Le Ala o le Faamagalo Atu ma le Faamagalo Mai
Konafesi aoao ia Oketopa 2022


Matagofie e Sui A’i Le Lefulefu: O Le Ala o le Faamagalo Atu ma le Faamagalo Mai

O le ola ai i se auala e te tuuina atu ai le matagofie e sui a’i le lefulefu o lou olaga o se faatinoga o le faatuatua lea e mulimuli i le Faaola.

O le tusi a Samuelu 1 o loo aofia ai se tala e tau lē iloa e uiga ia Tavita, le tupu o Isaraelu i le lumanai, ma se fafine e igoa ia Apikaila.

Ina ua mavae le maliu o Samuelu, sa tuua e Tavita ma ana taulelea le Tupu o Saulo, o lē sa saili e fasioti Tavita. Sa latou tuuina atu le vaavaaiga o lafu ma auauna a se tagata mauoa e igoa ia Napalu, o se tagata e finauvale. Sa auina atu e Tavita le toa 10 o ona taulelea e ofo alofa atu ia Napalu ma talosagaina ni meaai ma mea sa matua manaomia.

Sa tali atu Napalu ma le ita tele i le talosaga a Tavita ma auina ese atu ona tagata e aunoa ma se mea.

I le tiga ai, sa saunia e Tavita ana taulelea ma latou o atu e faasagatau ia Napalu ma lona aiga, ma faapea, “Ua taui mai e ia ia te a’u le lelei i le leaga.”1 Sa faamatala e se auauna ia Apikaila, le ava a Napalu, e uiga i le faiga faalēalofa e lana tane o tagata o Tavita. Sa vave ona ao e Apikaila o meaai ma mea sa manaomia ma alu e faasalavei.

Ina ua fetaiai Apikaila ma ia, sa “faapau fao o ia i luma o Tavita, ma ifo toele.

“Ua faapau i ona vae ma fai mai, Le alii e, ia ia te au lenei agasala. …

“O le mea lea, … ua taofi Ieova ia te oe ina ne’i e alu atu e sasaa le toto, ma taui atu ai e lou lima. …

“… O lea foi, o le alofa lenei ua au mai e lau auauna fafine i lo’u alii, ia avatu ia i taulelea. …

“Ou te tatalo atu ia e faamagalo le agasala a lau auauna fafine. …

“Ona fai atu lea o Tavita ia Apikaila, Faafetai ia Ieova le Atua o Isaraelu, o le na auina mai oe i le aso nei e faafetaiai ia te au:

“Faafetai foi i lou mafaufau, ma faafetai ia te oe, ina ua e taofi ia te au i lenei aso, ina ne’i ou alu e sasaa le toto, ma taui le leaga e lo’u lava lima. …

“Ona talia lea e Tavita nai lona lima o mea ua ia au mai ia te ia; ua fai atu foi ia te ia, Alu ae ia oe ma le manuia i lou fale; faauta, ua ou faalogo i lau upu, ma ou alofa ia te oe.”2

Sa la taufai tuua ma le filemu.

I lea tala, e mafai ona vaai ia Apikaila o se ituaiga mamana po o se faatusa o Iesu Keriso.3 O Lana taulaga togiola, e mafai ai e Ia ona faate’a i tatou mai le agasala ma avega mamafa o se loto ita ma aumaia meaai tatou te manaomia.4

E pei lava ona naunau ia Apikaila e tauave le agasala a Napalu i ona lava luga, sa faapena foi le Faaola—i se ala e faigata ona malamalama i ai—na Ia tauave ai i Ona luga a tatou agasala ma agasala a i latou e faatiga ma faatausuai ia i tatou.5 i Ketesemane ma luga o le satauro, sa Ia tauave ai nei agasala. Sa Ia faia se ala mo i tatou e faamaamulu ese ai se loto tauimasui. O lena “ala” o le faamagalo atu—lea e mafai ona avea o se tasi o mea sili ona faigata tatou te faia, ma o se tasi o mea sili faalelagi tatou te mauaina. I luga o le ala o le faamagalo atu, o le mana togiola o Iesu Keriso e mafai ona tafe mai i o tatou olaga ma amata ai ona faamaloloina tiga loloto ma le agaga.

Na aoao mai Peresitene Russell M. Nelson e faapea ua ofoina mai e le Faaola le gafatia e faamagalo atu ai:

“E ala i Lana Togiola le i’u, e mafai ai ona e faamagalo atu ia i latou o ē faatiga ia te oe ma ē atonu latou te lē taliaina lava le tiutetauave mo lo latou agaleaga ia te oe.

“E masani lava ona faigofie ona faamagalo atu i le tasi o loo saili ma le faamaoni ma le lotomaualalo i lau faamagaloga. Ae o le a faamatuu atu e le Faaola ia te oe le gafatia e faamagalo atu i soo se tasi na agaleaga ia te oe i soo se auala. Ona le toe mafai lea e a latou faatinoga faatiga ona avea ma avega mamafa i lou agaga.”6

O le aumaia e Apikaila o le tele o meaai ma mea e moomia e mafai ona aoao ai i tatou faapea, ua ofoina mai e le Faaola ia i latou o e na tiga ma faamanu’alia, o meaai ma le fesoasoani tatou te manaomia e faamalolo ma faaatoatoaina ai.7 E le o tuua na o i tatou e taulima ia taunuuga o faatinoga a isi; e mafai foi ona faaatoatoaina i tatou ma tuuina mai le avanoa e faasaoina ai mai le mamafa o se loto ita ma soo se faatinoga e ono mulimuli mai.

Na fetalai le Alii, “O Aʼu, o le Alii, Ou te faamagalo i lē o le a Ou faamagaloina, ae o outou ua poloaiina ia faamagalo atu i tagata uma.”8 E finagalo le Alii ina ia tatou faamagalo atu o lo tatou lava lelei.9 Ae e le o poloai mai o Ia e faia e aunoa ma Lana fesoasoani, Lona alofa, ma Lona silafia. O a tatou feagaiga ma le Alii, e mafai ai ona tofu maua e i tatou le mana faamalosi, taitaiga, ma le fesoasoani tatou te manaomia e faamagalo atu ai ma faamagaloina ai.

Faamolemole ia silafia, o le faamagalo atu o se tasi e le faapea e te tuua oe lava i se tulaga o le a e tiga ai pea. “E mafai ona tatou galulue e faamagalo se tasi ae lagona ina pea le uunaia e le Agaga ia taumamao mai ia i latou.”10

E pei lava ona sa fesoasoani Apikaila ia Tavita ia aua nei i ai se “tiga o le finagalo”11 ma ia maua le fesoasoani sa ia manaomia, ina ia fesoasoani le Faaola ia te oe. E alofa o ia ia te oe, ma le a Ia faafetaia’ia oe i lou ala “e malolo ai i Ona apaau.”12 E finagalo o Ia ia e filemu.

Ua ou molimauina patino le vavega o le faamalologa a Keriso o lo’u loto tiga. Faatasi ai ma le faatagaga a lo’u tamā, ou te faasoa atu ai faapea na ou ola a’e i se aiga ou te le’i lagona ai i taimi uma le saogalemu ona o sauaga faalelagona ma tala. I tausaga o lo’u talavou ma lo’u talavou matua, sa ou inoino ai i lo’u tamā ma sa i ai le ita i lo’u loto mai lena tiga.

I le aluga o tausaga ma i a’u taumafaiga e saili le filemu ma le faamalologa i luga o lena ala o le faamagalo atu, sa oo ina ou iloa i se ala maoae o le Alo lava lea o le Atua na togiola mo a’u agasala, o le Togiola foi lea o le a laveaiina i latou o e na matuai faatiga ia te a’u. Sa le mafai ona ou talitonu moni i le uluai upumoni e aunoa ma le talitonu i le lona lua.

A o tuputupu a’e lo’u alofa mo le Faaola, sa faapena foi lo’u manao e suia le tiga ma le ita i Lana pulupasama faamalolo. Sa avea o se faagasologa mo le tele o tausaga, na manaomia ai le lototele, fetāla’i, tuuto, ma le aoao e faalagolago i le mana paia o le Faaola e laveai ma faamaloloina ai. O loo i ai lava sa’u galuega e fai, ae ua le toe tiga lo’u loto. Ua ou maua “se loto fou”13—o se loto ua lagonaina le alofa loloto ma le faamaoni o se Faaola patino, o le sa i o’u autafa, o lē sa taita’ia fimalie a’u ma le onosai, sa ta’ita’i a’u i se nofoaga e sili atu, o lē sa ma fetagisi faatasi, o lē sa silafia lo’u faanoanoa.

Sa auina mai e le Alii ia te a’u ni faamanuiaga e aveesea ai aafiaga lē lelei e pei ona sa aumaia e Apikaila o mea sa moomia e Tavita. Sa Ia auina mai faiaoga i lo’u olaga. Ma o le mea aupito ona pele ma sili ona suia ai o mea uma, o le ma sootaga lea ma lo’u Tama Faalelagi. Na ala mai ia te Ia, na ou iloa ai ma le agaga faafetai le alofa toafimalie, puipuia, ma taiala o se Tama atoatoa.

Na saunoa Elder Richard G. Scott: “E le mafai ona e soloiesea mea ua uma ona faia, a e mafai ona e faamagalo atu.14 O le faamagalo atu e faamalolo ai manu’a tuga ma matautia, aua na te faatagaina le alofa o le Atua ina ia faamamaina lou loto ma le mafaufau mai le oona o le ita. E faamamaina ai lou loto mai le manao e taui ma sui. E faaavanoaina ai le nofoaga mo le alofa faamamaina, faamalolo, toefuataiina o le Alii.”15

Sa maua foi e lo’u tama i le olaga nei se suiga ofoofogia o le loto i tausaga talu ai nei ma sa liliu atu i le Alii—o se mea semanu ou te le vaaia i lenei olaga. O se isi molimau lea ia te a’u o le mana atoa ma le mafai ona suia ai o Iesu Keriso.

Ou te iloa e mafai e Ia ona faamalolo le tagata agasala ma i latou na agasala i ai. O Ia o le Faaola ma le Togiola o le lalolagi, o lē sa loto e ofo mai Lona soifua ina ia mafai ai ona tatou toe ola. Na Ia fetalai, “Ua i o’u luga le Agaga o le Alii, aua ua na faauu mai ia te a’u e folafola le tala lelei i e matitiva; ua auina mai a’u e ia e faamalolo i e loto momomo, e tala’i le saolotoga i le tafeaga, ma ia pupula mata o e tauaso, e tuu saoloto i e ua faasauaina.”16

Ia i latou uma o e loto momomo, faapagotaina, faasauaina, ma atonu ua faatauasoina i le tiga po o le agasala, ua Ia ofoina mai le faamalologa, faafoisia le malosi, ma le saolotoga. Ou te molimau atu e moni le faamalologa ma le faafoisia o le malosi ua Ia ofoina mai. O le taimi o lena faamalologa e eseese mo tagata taitoatasi, ma e le mafai ona tatou faamasinoina le taimi o le isi. E taua lo tatou faatagaina mo i tatou lava o le taimi e tatau ai e faamalolo ai ma ia agalelei ia i tatou lava i le faagasologa. E alofa mutimutivale pea lava le Faaola ma e gauai mai, ma e avanoa pea o Ia e tuuina mai le fesoasoani tatou te moomia.17

I luga o le ala o le faamagaloga ma le faamalologa o loo i ai se filifiliga ia le tosotosoa ni mamanu po o ni sootaga lē manuia i o tatou aiga po o isi mea. Ia i latou uma i totonu o la tatou tosinaga, e mafai ona tatou ofo atu le agalelei mo le agaleaga, alofa mo le inoino, agamalu mo le lē migao, saogalemu mo le mafatia, ma le filemu mo finauga.

O le avatu o le mea sa faafitia mai ia te oe, o se vaega mamana o le faamalologa paia e mafai ona maua e ala i le faatuatua ia Iesu Keriso. Ina ia ola i se ala e te tuuina atu, e pei ona fai mai o Isaia, o le matagofie e sui a’i le lefulefu o lou olaga18 o se faatinoga o le faatuatua lea e mulimuli i le faataitaiga aoao a se Faaola o lē sa puapuagatia i mea uma ina ia mafai ai ona Ia fesoasoani i tagata uma.

O Iosefa o Aikupito sa ola i se olaga lefulefua. Sa inosia o ia e ona uso, sa faalataina, faatauina atu e fai ma pologa, sa faafalepuipui sese, ma sa galo i se tasi sa folafola atu e fesoasoani ia te ia. Ae sa ia faalagolago i le Alii. “Sa i ai Ieova ia Iosefa”19 ma sa faapaiaina ona tofotofoga i ona lava faamanuiaga ma lona tuputupu a’e—ma le laveaiina o lona aiga ma Aikupito uma.

Ina ua feiloai Iosefa ma ona uso a ua avea o se taitai sili i Aikupito, sa iloa lona lotofaamagalo ma se vaaiga sili atu i upu alofa sa ia tautala ai:

“O lenei, aua ne’i tiga outou, pe fai ma mea leaga i o outou manatu ina ua outou faatau mai ia te a’u i le mea nei; auā na auina mai a’u e le Atua e muamua ia te outou e fai ma faaola. …

“O lenei, e le o outou na auina mai a’u iinei, a o le Atua.”20

E ala i le Faaola, na avea le soifua o Iosefa ma “matagofie ua sui a’i le lefulefu”21

Na saunoa Kevin J. Worthen, peresitene o le BYU e faapea “e mafai e [le Atua] ona faia ia oo mai le lelei … e le mai na o manuia ae e oo mai foi i toilalo ma toilalo foi o isi ia e afua ai le tiga. O le lelei lena ma le mamana o le Atua.”22

Ou te molimau atu o le faataitaiga silisili o le alofa ma le faamagalo atu o lo tatou Faaola, o Iesu Keriso, o lē na faapea atu i le tiga matuitui, “Lo’u Tama e, ia e faamagaloina atu ia te i latou, aua ua latou le iloa le mea ua latou faia.”23

Ou te iloa e finagalo lo tatou Tama o i le Lagi i le lelei ma le faamoemoe mo Ana fanau taitoatasi. I le Ieremia tatou te faitau ai, “Aua o a’u nei, ua ou iloa manatu ua outou manatu ai ia te outou, o manatu i le manuia.”24

O Iesu Keriso o lou Mesia patino, o lou Togiola ma le Faaola alofa, o lē e silafia aioiga o lou loto. E finagalo o Ia ia e maua le faamalologa ma le fiafia. E alofa o Ia ia te oe. E tutulu o Ia mo oe ma e fiafia e faaatoatoa oe. Tau ina ia tatou lototetele ma fetagofi atu i Lona aao alofa o loo faaloaloa mai pea e le aunoa25 a o tatou savalia le ala o le faamalologa o le lotofaamagalo o la’u tatalo lea i le suafa o Iesu Keriso, amene.