Konafesi Aoao
Alofa, Faasoa Atu, Valaaulia
Konafesi Aoao ia Aperila 2022


Alofa, Faasoa Atu, Valaaulia

A o tatou alolofa, faasoa atu, ma valaaulia, ua tatou saofagā i lena galuega tele ma le mamalu lea e saunia ai le lalolagi mo le toe foi mai o lona Mesia.

Mafaufau faatasi ma a‘u, mo sina taimi, o tutu i luga o se mauga i Kalilaia, ma molimauina le ofoofogia ma le mamalu o le Faaola toetu o loo asiasi atu i Ona soo. E maeu le maofa o le mafaufau i le faalogo patino atu i nei upu, lea na Ia faasoa atu ia te i latou, o Lana poloaiga paia ia “outou o atu e fai nuu uma lava ma soo, ma papatiso atu ia te i latou i le suafa o le Tama, ma le Atalii, ma le Agaga Paia.”1 E mautinoa lava, o nei upu o le a faamanaina, musuia, ma uunaia ai i tatou taitoatasi, e pei ona faia e Ana Aposetolo. O le mea moni, sa latou tuuto atu o latou olaga atoa i le faia o lena mea.

O le mea e mataina ai, sa le na o Aposetolo na teulotoina afioga a Iesu. O tagata o le Ekalesia anamua, mai tagata sili ona fou e oo atu i tagata ua lava le tomai, sa auai i le galuega sili a le Faaola, ma faasoa atu le tala fiafia o le talalelei ia i latou sa latou feiloai i ai ma iloa. O le naunautaiga e faasoa atu a latou molimau ia Iesu Keriso na fesoasoani e faatupulaia tele ai Lana Ekalesia faatoa faavae.2

O i tatou foi, i le avea ai ma soo o Keriso, ua valaaulia e uai atu i Lana poloaiga i aso nei, e peiseai o tatou i ai iina i lena mauga i Kalilaia i Lona muai folafolaina mai. Na toe amata lenei poloaiga i le 1830, ina ua vaetofia e Iosefa Samita lona uso o Samuelu e avea ma uluai faifeautalai o le Ekalesia a Iesu Keriso.3 Talu mai lena taimi, ua silia ma le 1.5 miliona faifeautalai ua femalagaa’i i le lalolagi atoa e aoao atu atunuu uma ma papatisoina i latou o e taliaina le tala fiafia o le talalelei toefuataiina.

O la tatou aoaoga faavae autu lenei. O lo tatou manaoga faamemelo.

Mai a tatou fanau laiti e oo mai i se aupito matua o i tatou, tatou te moomoo mo le taimi e mafai ai ona tatou faalogo i le valaau a le Faaola ma faasoa atu le talalelei i atunuu o le lalolagi. Ou te mautinoa sa lagonaina e outou alii talavou ma tamaitai talavou se luitau malosi faapena mai lo tatou perofeta ananafi a o ia valaaulia outou e sauni mo le galuega faafaifeautalai faamisiona e pei lava ona sa faia e le Faaola i Ana Aposetolo.

E pei o le au tamomoe i poloka amata, tatou te faatalitali ma le naunautai mo le valaaulia aloaia, ia faamaea i le saini a le perofeta, e faailo mai ai le amataga o le tuuga! O lenei manaoga e mamalu ma musuia; peitai, se’i o tatou mafaufau i lenei fesili: aisea tatou te le amataina uma ai i le taimi nei?

E mafai ona e fesili, “E mafai faapefea ona avea au ma se faifeautalai e aunoa ma se pine o le igoa?” Pe tatou te ta‘uina ia i tatou lava, “Ua vaetofia faifeautalai faamisiona e faia lenei galuega. Ou te fia fesoasoani ae masalo i se taimi mulimuli ane pe a tauto’afilemu teisi le olaga.”

Uso e ma tuafafine, e sili atu ona faigofie nai lo lena! O le mea e faafetai ai, e mafai ona faataunuuina le poloaiga sili a le Faaola e ala i mataupu faavae faigofie, faigofie ona malamalama i ai na aoao mai ia i tatou mai lava i le laitiiti: alofa, faasoa atu, ma valaaulia.

Alofa

O le mea muamua e mafai ona tatou faia o le alofa e pei ona alofa mai Keriso.

Ua mamafatu o tatou loto i mafatiaga ma feeseeseaiga faaletagata ua tatou vaaia i le lalolagi atoa i nei taimi faigata. Peitai, e mafai foi ona musuia i tatou e ala i le sasaa mai o le mutimuti alofa ma le alofa lea na faaalia e tagata i soo se mea e ala i a latou taumafaiga e aapa atu i e ua le taualoa—i latou ua faaaunuua mai o latou aiga, vavaeese mai o latou aiga, po o le oo foi i isi ituaiga o faanoanoaga ma le faavauvau.

Talu ai nei, na lipotia mai ai e talafou le ala na tuua ai e se vaega o tina i Polani, ona o le popole mo le sosola ese mai o aiga atuatuvale, ni taavale pepe ua faatotogaina atoatoa i luga o se tulaga o nofoaafi ua laina lelei, ua saunia ma faatalitali mo tina ma tamaiti sulufai o le a manaomia ia mea e kolosi ai lena tuaoi a o latou o ese mai le nofoaafi. E moni lava, e soisoi mai lo tatou Tama Faalelagi i faatinoga o le alofa mama lē manatu faapito e pei o nei, aua a o tatou tauaveina avega a le tasi ma le isi, ua tatou “faataunuuina le tulafono a Keriso.”4

Soo se taimi lava tatou te faaalia ai le alofa faaKeriso i o tatou tuaoi, ua tatou e talai atu le talalelei—e tusa lava pe tatou te le faaleoina se upu se tasi.

O le alofa mo isi o le faailoaga mamana lea o le poloaiga sili lona lua ia alofa atu i o tatou tuaoi;5 o loo faaalia ai le faagasologa o le faaatoatoaina a le Agaga Paia o loo galue i totonu o o tatou lava agaga. O le faaalia o le alofa o Keriso i isi, e mafai ai ona tatou faamatua’ia i latou o e vaai ia tatou galuega lelei e “vivii atu [i lo tatou] Tama o i le lagi.”6

Tatou te faia lenei mea ma le le faamoemoe i se taui.

Ioe, o lo tatou faamoemoe o lo latou taliaina o lo tatou alofa ma la tatou savali, e ui o le ala latou te tali mai ai e le oo i ai lo tatou malosi.

O mea tatou te faia ma po o ai i tatou o le mea moni lena.

E ala i le alofa faaKeriso mo isi, tatou te talai atu ai le mamalu, o mea e patino i le talalelei a Keriso e suia ai le olaga, ma tatou te auai ma le maoae i le faataunuuina o Lana poloaiga sili.

Faasoa Atu

O le mea lona lua e mafai ona tatou faia o le faasoa atu.

I le popofou o le faama‘i oti o le KOVITI-19, sa lagona ai e Uso Wisan mai Taialani le uunaiga e faasoa atu ona lagona ma uunaiga i mea sa ia aoaoina i lana suesuega o le Tusi a Mamona i lana faitotoa o faasalalauga faaagafesootai. I se tasi o ana faamatalaga patino faapitoa, sa ia faasoa mai ai se tala i ni faifeautalai se toalua o le Tusi a Mamona, o Amoleka ma Alema.

O lona uso, o Winai, e ui ina sa mautu i ona talitonuga faalelotu, ae sa ootia i le faamatalaga ma tali atu, masa fesili faafuasei, “E mafai ona ou maua lena tusi i le gagana Taialani?”

Sa faatulagaina ma le atamai e Wisan se kopi o le Tusi a Mamona ina ia tiliva atu e ni tamaitai faifeautalai se toalua, o e na amata ona aoaoina lona uso.

Sa auai Wisan i lesona faatekinolosi lea na ia faasoa atu ai ona lagona e uiga i le Tusi a Mamona. Sa aoao Winai e tatalo ma suesue ma se agaga e saili le upumoni, e talia ma opogi le upumoni. I totonu o nai masina, na papatisoina ai Winai!

Na saunoa mulimuli ane Wisan, “Ua ia i tatou se tiutetauave e avea ma se meafaigaluega i aao o le Atua, ma e tatau ona tatou saunia i taimi uma mo Ia e faia Lana galuega i Lana ala e ala mai ia i tatou.” Na oo mai le la vavega faaleaiga ona sa na ona faasoa atu lava e Wisan le talalelei i se auala masani ma faalenatura.

Tatou te fefaasoaai uma mea i isi. Tatou te faia soo. Tatou te faasoa atu po o a ata tifaga ma meaai tatou te fiafia i ai, o mea malie tatou te vaai i ai, nofoaga tatou te asiasi i ai, ata tatou te talisapaia, upusii ua musuia ai i tatou.

E mafai faapefea ona tatou faaopoopo atu i le lisi o mea ua uma ona tatou faasoa atu mea tatou te fiafia i ai e uiga i le talalelei a Iesu Keriso?

Na faamalamalama mai e Elder Dieter F. Uchtdorf: “Afai e fesili se tasi e uiga i le faaiuga o lou vaiaso, aua le faatuai ona talanoa i ai e uiga i mea e te lagonaina i le lotu. Faamatala i ai le fanau iti o ē tutū i luma o se faapotopotoga ma pepese ma le naunautai i le auala o loo latou taumafai ai ia pei o Iesu. Talanoa e uiga i le vaega o talavou o ē faaalu le taimi e fesoasoani ai i tagata āumatuā i nofoaga mo tagata matutua e tuufaatasi ni talaaga faaletagata lava ia.”7

O le fefaasoaai e le faatatau i le “faatauina atu” o le talalelei. E te le tau tusia se lauga pe faasa‘o ni manatu sese o se tasi.

A oo mai i le galuega faafaifeautalai, e le manaomia oe e le Atua e avea ma Ana leoleo; peitai, na te talosagaina oe e avea ma Ana tagata e faasoa atua.

E ala i le faasoa atu o o tatou aafiaga lelei i le talalelei i isi, tatou te auai ai i le faataunuuina o le poloaiga sili a le Faaola.

Valaaulia

O le mea lona tolu e mafai ona e faia o le valaaulia.

O Sister Mayra o se tagata faatoa liliu mai mai Ekuatoa. O lona olioli i le talalelei na vave ona faateleina ina ua uma lona papatisoga a o ia valaauliaina uo ma e pele ia te ia e ala i tala o faasalalauga faaagafesootai. O le toatele o tagata o le aiga ma uo o e na vaai i mea na ia tuuina i luga o upega tafailagi, sa tali mai i ni fesili. Sa fesootai Mayra ma i latou, e masani ona valaaulia i latou i lona fale e feiloai faatasi ma faifeautalai.

Sa papatisoina matua o Mayra, o ona tei, o le uso o lona tina, ona tausoga e toalua, ma nisi o ana uo ona sa ia valaaulia ma le lototele i latou e “o mai ma vaai,” “o mai ma auauna atu,” ma “o mai ma auai.” E ala i ana valaaulia masani ma faalenatura, ua silia ma le 20 tagata ua taliaina lana valaaulia e avea ma tagata papatiso o le Ekalesia a Iesu Keriso. Na oo mai lenei mea ona sa na ona valaaulia lava e Sister Mayra isi ia lagonaina le olioli sa ia lagonaina o se tagata o le Ekalesia.

Ata
O Sister Mayra ma i latou sa ia valaaulia e lagonaina le olioli o le talalelei

E faitau fia selau valaaulia e mafai ona tatou tuuina atu i isi. E mafai ona tatou valaaulia isi e “o mai ma vaai” i se sauniga faamanatuga, se gaoioiga a le uarota, se vitio i luga o le initoneti e faamatala ai le talalelei a Iesu Keriso. O le “O mai ma vaai” e mafai ona avea o se valaaulia e faitau le Tusi a Mamona pe asiasi i se malumalu fou i le taimi o maimoaga a o lei faapaiaina. O nisi taimi o le valaaulia o se mea tatou te tuuina atu i totonu—o se valaaulia ia i tatou lava, e tuuina mai ai ia i tatou le mataalia ma le vaaiga mamao o avanoa o loo siomia ai i tatou, e faatino ai.

I o tatou vaitau faatekinolosi, e masani ona faasoa atu e tagata o le ekalesia savali e ala i faasalalauga faaagafesootai. E faitau fia selau, pe fia afe, o mea faagaeetia loto e te manatu e mafai ona faasoa atu. O loo ofoina atu e lenei anotusi ni valaaulia e “o mai ma vaai,” “o mai ma auauna atu,” ma “o mai ma auai.”

A o tatou valaaulia isi e aoao atili e uiga i le talalelei a Iesu Keriso, ua tatou saofagā i le valaau a le Faaola e auai i le galuega o Lana poloaiga.

Faaiuga

O‘u uso e ma tuafafine pele, ua tatou talanoa i le asō e uiga i ni mea faigofie se tolu—o mea faigofie—e mafai e soo se tasi ona fai. O mea e mafai ona e faia! Atonu ua uma ona e faia—e tusa lava pe e te le o iloaina atoatoa o loo e faia!

Ou te valaaulia outou e mafaufau i auala e mafai ai ona outou alolofa, faasoa atu, ma valaaulia. A o e faia lena mea, o le a e lagonaina se fuataga o le olioli i le iloaina o loo e uai atu i upu a lo tatou Faaola pele.

O le mea o loo ou uunaia oe e fai e le o se polokalama fou. Na e faalogo muamua i nei mataupu faavae. E le o le “isi mea telē lenei” o loo talosagaina oe e le Ekalesia e fai. O nei mea e tolu ua na o se faalautelega o le tagata ua avea ai i tatou o ni soo o Iesu Keriso.

E le manaomia se pine o le igoa po o se tusi.

E leai se valaauga aloaia e manaomia.

A o avea nei mea e tolu ma se vaega masani o le ituaiga tagata e i ai i tatou ma le auala tatou te ola ai, o le a avea ma se faailoaga otometi ma le le faamalosia o le alofa moni.

I le avea ai ma na soo o Keriso o e na faapotopoto faatasi e aoao mai ia te Ia i Kalilaia i le 2,000 tausaga ua mavae, e mafai foi e i tatou ona taliaina le poloaiga a le Faaola ma o atu i le lalolagi atoa e talai atu le talalelei.

A o tatou alolofa, faasoa atu, ma valaaulia, ua tatou saofagā i lena galuega tele ma le mamalu lea e saunia ai le lalolagi mo le toe foi mai o lona Mesia.

Ina ia tatou gauai atu i le valaau a le Faaola ma taumafai e punouai i Lana poloaiga sili o la‘u tatalo lea i le suafa o Iesu le Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. Mataio 28:19.

  2. O le a le mafuaaga o le faatupulaia o le Ekalesia anamua? Ua fautua mai se tasi tusitalafaasolopito: “O le mea muamua lava semanu e talafeagai ma se fesili matuia e uiga i le natura o le faatuatua o se fesootaiga patino ma isi tagata talitonu. … O le ola ai ma le galulue faatasi ma i latou o e na mulimuli ia Iesu, ia molimauina a latou amioga i itu vavalalata, ma ia faalogo a o latou talanoa e uiga i le talalelei i le lotolotoi o a latou gaoioiga masani i aso taitasi, o le faafetaia‘ia lea e faamaoniga o olaga ua suia. I lenei tulaga, o le mana faatosina o le faatuatuaga Kerisiano atonu e masani ona le aofia tele i tautinoga faalauaitele a ona sui sili ona lauiloa ae o le molimau filemu a tagata tapuai masani a Iesu o loo molimau atu i le faatuatuaina o a latou tautinoga e ala i lo latou amiosa‘o, tumau, ma le faamaoni i isi” (Ivor J. Davidson, The Birth of the Church: Mai ia Iesu i Constantine, T.A. 30–312 [2005], 108–9).

  3. Tagai ia Lusi Maka Samita, Talafaasolopito, 1845, itulau 169, josephsmithpapers.org.

  4. Kalatia 6:2.

  5. Tagai i le Mataio 22:39.

  6. Mataio 5:16.

  7. Dieter F. Uchtdorf, “Galuega Faafaifeautalai: Faasoaina atu o Mea o Loo i Totonu o Lou Loto,” Liahona, Me 2019, 17.