Konafesi Aoao
E Tofu i Tatou ma se Tala
Konafesi Aoao ia Aperila 2022


E Tofu i Tatou ma se Tala

Faamolemole sau e sue lou aiga, ou augatupulaga uma, ma aumai i latou i le aiga.

Uo, uso e ma tuafafine, e tofu i tatou ma se tala. A tatou iloa lo tatou talafaasolopito, ua tatou fesootai, ua avea o ni ō, ma se itutino.

O lo’u igoa o Gerrit Walter Gong. O Gerrit o se igoa Take, o Walter (o le igoa o lo’u tama) o se igoa Amerika, ma o Gong o le igoa Saina.

Ua fuafaatatauina e le au atamamai ua tusa ma le 70–110 piliona tagata ua ola i le lalolagi. Atonu e na o le toatasi lava na faaigoa ia Gerrit Walter Gong.

E tofu i tatou ma se tala. Ou te fiafia pe a “pa’ū mai le timu ma agi mai foi le matagi.”1 Matou te taumalua ma penekuini o le Anetatika. Ou te foa’i i tamaiti matuaoti i Kuatemala, tamaiti feoa’isolo i Kemupotia, o fafine Masai i paka o Aferika o latou ulua’i atapu’e o i latou lava.

Ou te faatalitali i le falemai a o fananau taitasi mai le ma fanau—e faa-tasi ona fai mai le fomai ou te fesoasoani atu.

Ou te faatuatuaina le Atua. Ou te talitonu “ua [tatou] i ai, ina ia [tatou] maua le olioli,”2 e i ai taimi ma vaitau mo mea uma i lalo o le lagi.3

Pe o e silafia lou tala? E te silafia le uiga o lou igoa? Na faatupulaia le faitau aofai o le lalolagi mai le 1.1 piliona tagata i le 1820 i le toetoe atoa le 7.8 piliona i le 2020.4 O le tausaga e 1820 e foliga o se taimi o se suiga tele i le talafaasolopito. E toatele na fananau ina ua mavae le 1820 o loo i ai ni manatuaga ola ma faamaumauga e faailoa ai le tele o tupulaga faaleaiga. Pe mafai ona e mafaufau i se manatuaga faapitoa, manaia o se matua o matua po o se isi tagata o le aiga?

Po o le a lava le faitau aofai o tagata na soifua ai i le lalolagi, e ma’oti, e faitaulia, e taitasi tagata i se taimi. O oe ma a’u, e tofu taua i ta’ua.

Ma faamolemole ia mafaufau i le mea lenei: pe tatou te iloaina pe leai, ua fanauina i tatou taitoatasi e se tina ma se tama. Ma na tofu fananau mai foi tina ma tamā taitasi i se tina ma se tamā.5 E ala i le fanau mai po o se gafa vaetama, tatou te fesootai uma lava i le aiga o le tagata ma le aiga o le Atua.

O le tama o lo’u tamamatua na fanau i le 837 T.L.M., o Dragon Gong Muamua, o le tamā o lo’u tamamatua lona 30, na amataina lo matou nuu faaleaiga i Saina i saute. O le uluai taimi na ou asiasi ai i le nuu o Gong, sa fai mai tagata, “Wenhan huilaile” (“Ua toe foi mai Gerrit”).

I le itu o le aiga o lo’u tina, o le gafa ola o lo matou aiga e aofia ai le faitau afe o igoa faaleaiga, ma le isi mau igoa e ao ona maua.6 E tofu i tatou ma isi aiga e tatau ona fesootai i ai. Afai e te manatu ua faamae’a uma e le uso o le tina o lou tina le gafa atoa o lou aiga, faamolemole sue ou tausoga ma tausoga o tausoga. Faafesootai igoa o lou aiga o ola o e manatua ma le 10 piliona o igoa e mafai ona saili i le FamilySearch o lea ua i ai i le taimi nei le aofaga ma le 1.3 piliona o tagata i lona Gafa o le Aiga.7

Ata
Laau ola ma aa ma lala

Fesilisili i uo po o aiga e tusi se ata o se laau ola. E pei ona aoao mai Peresitene Russell M. Nelson: o laau ola e i ai a’a ma lālā.8 Pe o oe o le muamua po o le lona 10 o tupulaga o iloa, faafesootai ananafi mo a taeao. Faafesootai ia a’a ma lālā i le laau ola a lou aiga.9

O le fesili, “O fea e te sau ai?” fesili i le tupuaga, mea na fanau ai, atunuu po o le nuu moni. I le lalolagi atoa, e 25 pasene o i tatou e tau o tatou nuu moni i Saina, 23 pasene i Initia, 17pasene i isi vaega o Asia ma le Pasefika, 18 pasene i Europa, 10 pasene i Aferika, ma le 7 pasene i Amerika.10

O le fesili, “O fea e te sau ai?” e valaaulia ai foi i tatou ia maua lo tatou faasinomaga faalelagi ma le faamoemoega faaleagaga i le olaga.

E tofu i tatou ma se tala.

E i ai se aiga ou te iloa na fesootai tupulaga e lima faaleaiga ina ua latou asiasi atu i lo latou nuu tuai i Uinipeka, Kanata. Sa faamatala iina e le tamamatua i atalii o lana fanau e uiga i le aso na aumaia ai e faifeautalai (na te faaigoaina i la’ua o agelu mai le lagi) le talalelei toefuataiina a Iesu Keriso, ma suia ai lo latou aiga e faavavau.

O se tina ou te iloa na valaaulia lana fanau ma o latou tausoga e fesili i lo latou tina o le tinamatua e uiga i ona aafiaga a o laitiiti. O mea na fiafia i ai le tina o Tinamatua ma lesona o le olaga ua avea nei ma tusi faapelepele faaleaiga ua soofaatasi ai augatupulaga.

E i ai se alii talavou ou te iloa o loo tuufaatasia se “Apitalaaga a Tama.” I le tele o tausaga ua mavae, sa so’a ai e se taavale lona tamā ma maliu ai. Taimi nei, ina ia iloa lona tamā, o loo teuina ai e lenei alii talavou lototoa ia manatuaga mai lona laitiiti ma tala mai aiga ma uo.

Pe a fesili pe o gafea e agatonu i le olaga, o le toatele o tagata e faatulagaina muamua le aiga.11 E aofia ai aiga o loo soifua ma e ua maliliu. Ioe, a tatou oti, e le muta ai lo tatou i ai. Tatou te ola pea i le isi itu o le veli.

E pei lava o la e soifua mai, e tatau ai ona manatua pea o tatou tuaa.12 Tatou te manatua lo tatou tupuaga e ala i talaaga tuugutu, o faamaumauga faaleituaiga ma tala faaleaiga, o maafaamanatu po o nofoaga e manatua ai, ata o faatasiga, meataumafa, po o aitema e faamanatu mai ai a tatou pele.

Mafaufau i le mea e te nofo ai—pe le matagofie ea le manatua e lou atunuu ma lou nuu ma faamamaluina tuaa, aiga, ma isi o e sa tautua ma ositaulaga? Mo se faataitaiga, i le taimi e manatua ai le seleselega o le tautotogo i Moulton Saute, Devonshire, i Egelani, ma te fiafia lava ma Sister Gong e su’e le tama’i falesa ma le nuu sa nonofo ai o ma augatupulaga o le au Bawden. Tatou te faamamaluina o tatou tuaa e ala i le tatalaina o le lagi e ala i galuega i le malumalu ma talafaasolopito o aiga13 ma e ala i le avea ma sooga mausali14 i le filifili o o tatou augatupulaga.15

I le vaitau lenei o le “Ou te filifilia a’u,” e penefiti sosaiete pe a fesootai augatupulaga i ala ‘anoa. Tatou te manaomia a’a ina ia ola mafalā ai—sootaga moni, auaunaga anoa, le ola moni nai lo ata faafoliga o faasalalauga faaagafesootai.

O le fesootai ma o tatou tuaa e mafai ona suia ai o tatou olaga i ni auala e ofo ai. Mai faigata ma mea na latou ausia, tatou te maua ai le faatuatua ma le malosi.16 Mai lo latou alolofa ma osigataulaga, tatou te aoao ai e faamagalo atu ma fetuleni i luma. E oo ina malolosi a tatou fanau e maufetuunai. Tatou te maua le puipuiga ma le mana. E faateleina le vavalalata o noataga ma aiga, lotofaafetai, ma vavega. O ia noataga e mafai ona aumaia ai le fesoasoani mai le isi itu o le veli.

E faapei lava ona maua olioliga i totonu o aiga, e faapena i faanoanoaga. E leai se tagata e atoatoa, po o se aiga foi. A oo ina le mafai e i latou e tatau ona alolofa, faafailele, ma puipuia i tatou, tatou te lagona le tuulafoaiina, maasiasi, ma le tiga. E mafai ona avea le aiga o se atigipūpū. Ae, faatasi ai ma le fesoasoani a le lagi, e mafai ai ona tatou malamalama i o tatou aiga ma faatupu le filemu e le tasi ma le isi.17

O nisi taimi o le tuuto atu ma le lē maluelue e faatumau sootaga faaleaiga e fesoasoani tatou te ausia ai mea faigata. I nisi tulaga, e avea ai le nuu ma aiga. Sa maua e tamaitai talavou ofoofogia, o lona aiga e fesiita’i soo, se aiga alofa i le Lotu i soo se mea e i ai o ia, e faafailele ma maua ai sona nofoaga. O sulitoto ma aiga e mamanu ai tosinaga ae e le filima’otia ai i tatou.

E finagalo le Atua ia fiafia ma faavavau o tatou aiga. E umi tele le faavavau pe a tatou faia ia lē fiafia le tasi ma le isi. E puupuu tele le fiafia pe a taofia sootaga faapelepele i lenei olaga. E ala i feagaiga paia, ua ofoina mai ai e Iesu Keriso Lona alofa, mana, ma le alofa tunoa e suia i tatou i18 ma faamaloloina a tatou sootaga. O auaunaga lē faapito i le malumalu mo e pele ua avea ai le Togiola a lo tatou Faaola ma mea moni mo i latou faapea i tatou. Ina ua faapaiaina, e mafai ai ona tatou toe foi i le aiga i le afioaga o le Atua o ni aiga ua faatasia e faavavau.19

O a tatou tala taitasi o se malaga o loo faagasolo pea i luma, a o tatou mauaina, fatufatu, ma avea ai ma ni ō i avanoa tatou te lē mafaufauina.

Na saunoa mai le Perofeta o Iosefa Samita, “Atonu e foliga i ni isi o se mataupu faavae faasausili tele ua tatou tautala i ai—o se mana lea e faamaumau pe fusia ai i le lalolagi ma fusia ai i le lagi.”20 O agafesootai tatou te fatuina iinei, e mafai ona i ai faatasi ma le mamalu e faavavau iina.21 E moni, “o i tatou e aunoa ma [tagata o o tatou aiga] e lē mafai ona faaatoatoaina; pe mafai foi ona faaatoatoaina i latou e aunoa ma i tatou,” o lona uiga, i “se tuufaatasiga atoa ma o’oo’o ma atoatoa.”22

O le a se mea e mafai ona tatou faia nei?

Muamua, vaai faalemafaufau i lou ata e sau ma mou atu i le va o ni faaata se lua o le faavavau. I se tasi itu, manatu faapea o oe o se afafine, afafine o se atalii, afafine o se atalii o se atalii; i se isi itu, ataata ia te oe lava faapea o se uso o lou tina, tina, po o se tina matua. E maeu le vave mou atu o le taimi! I taimi taitasi ma le matafaioi, matau po o ai la tou te faatasi. Ao mai o latou atapu’e, ma tala; fai ia mo’i o latou manatuaga. Tusifaamaumau o latou igoa, aafiaga, aso iloga. O i latou o lou aiga—o lou aiga ua i ai ma le aiga e te manao ai.

A o e faatino sauniga i le malumalu mo tagata o le aiga, o le agaga o Elia, “o se faaaliga mai le Agaga Paia e molimauina ai le natura paia o le aiga,”23 o le a lalaga faatasi ai loto o ou tama, tina, ma fanau i le alofa.24

Lua, ia faia ma le loto i ai ma ia tau le uuna’ia le sailiga o le talafaasolopito o le aiga. Valaau i lou tinamatua. Matua’i autilo i mata o lena pepe fou. Faaavanoa se taimi—ia iloa le faavavau—i laasaga taitasi o lau malaga. Aoao ma faailoa ma le lotofaafetai ma le faamaoni i lou tupuaga faaleaiga. Sami mea lelei e tutupu ma faataitai i ai, ma pe a manaomia, faia ma le lotomaualalo mea uma e taofia ai le pasi atu o mea faaletonu. Ia amata ia te oe mea lelei.

Tolu, asiasi i le FamilySearch.org. Sii mai i lalo polokalama feavea’i o maua. E maua fua ma e malie. Ia iloa, fesootai, ma avea ma itutino. Vaai pe o faapefea ona e fesootai i tagata i totonu o se potu, le faigofie ma le faamanuiaina o le faaopoopo o igoa i lou gafa faaleaiga o soifua, le sueina ma faamanuiaina ou a’a ma lālā.

Fa, fesoasoani e tuufaatasia aiga e faavavau. Manatua faitauga faatemokalafi o le lagi. E toatele atu isi o i le isi itu o le veli nai lo lenei itu. A o tele atu malumalu ua latalata mai ia te i tatou i le tele o nofoaga, faamolemole ia ofo atu ia i latou o loo faatalitali mo sauniga o le malumalu le avanoa e maua ai.

O le folafolaga o le Eseta ma o lena lava e le aunoa e faapea, o Iesu Keriso, e mafai ai ona avea i tatou ma a tatou tala aupito sili, ma e mafai ona fiafia ma faavavau o tatou aiga. I o tatou augatupulaga uma, e faamalolo e Iesu Keriso i e loto momomo, laveai e faapagotaina, ma tuu saoloto i e ua faasauaina.25 O feagaiga osi faatasi ma le Atua ma le tasi ma le isi26 e aofia ai le iloa o le a toetuufaatasia o tatou agaga ma tino i le toetutu ma e mafai ona faaauau a tatou sootaga sili ona pēlē i talaatu o le oti ma se atoaga o le olioli.27

E tofu i tatou ma se tala. Sau ia e iloa lau [tala]. Sau e sue lou leo, lau pese, lou to’amalie ia te Ia. O le faamoemoega tonu lava lea na foafoa ai e le Atua le lagi ma le lalolagi ma silasila atu ai ua lelei.28

Viia le le fuafuaga a le Atua mo le fiafia, le Togiola a Iesu Keriso, le toefuataiga faifai pea i Lana talalelei ma le Ekalesia. Faamolemole sau e sue lou aiga, ou augatupulaga uma, ma aumai i latou i le aiga. I le suafa paia ma le mamalu o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. “E Alofa Lo’u Tama Faalelagi ia te A’u,” Tusipese a Tamaiti,16–17

  2. 2 Nifae 2:25.

  3. Tagai Failauga 3:1.

  4. E faavae i le United Nations Secretariat, The World at Six Billion (1999), 5, table 1; “World Population by Year,” Worldometer, worldometers.info.

  5. E toatele ua faamanuiaina i le i ai o ni matua e lei fanau totinoina i latou, ae, ua tuufaatasia i latou o se aiga e ala i noataga o le alofa ma le vaetamaina ma sauniga paia o faamauga.

  6. E momoli atu la’u faafetai tele ia i latou o e o tauamatamataina ala e faatulagaina ai se faitau aofai tele o igoa o aiga i ni gafa faaleaiga.

  7. I le 2021, e 99 miliona igoa sa faaopoopo i gafa faaleaiga faitele. Ma talu ai nei, sa faamae’a ai lola faaeletonika e 2.4 miliona o ata mataninii, e aofia ai pe tusa ma le 37 piliona igoa (o loo i ai ma ni nai igoa ua ta’ifaalua). O nei faamaumauga o igoa taitasi, ua mafai nei ona saunia ina ia sailia, maua, ma faaopoopo i gafa faaleaiga o tagata.

  8. Tagai i le Russell M. Nelson, “O A’a ma Lala,” Liahona, Me 2004, 27–29.

  9. Ioe, a o tatou iloa ma fau o tatou gafa faaleaiga, faamolemole ia tausisia le 100 pasene o le faaaloalogia o le auai tuma’oti ma faavolenitia o tagata o aiga, o e soifua ma e ua maliliu.

  10. David Quimette extrapolated these numbers, based on Angus Maddison, The World Economy: A Millennial Perspective (2001), 241, table B-10.

  11. Tagai i le Laura Silver and others, “What Makes Life Meaningful? Vaaiga mai 17 Advanced Economies,” Pew Research Center, Nov. 18, 2021, pewresearch.org.

  12. 1 Nifae 9:5; 1 Nifae 19:3; Upu a Mamona 1:6–7; ma le Alema 37:2 o loo talanoa e uiga i le tausia o talafaamaumau ma le manatuaina “mo se faamoemoega poto,” e aofia ai le faamanuiaina o tupulaga i le lumanai.

  13. Tagai Russell M. Nelson ma Wendy W. Nelson, “Open the Heavens through Temple and Family History Work,” Ensign, Oct. 2017, 34–39; Liahona, Oke. 2017, 14–19; tagai foi “RootsTech Family Discovery Day—Opening Session 2017” (video), ChurchofJesusChrist.org.

  14. Tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 128:18.

  15. Tagai i le Gordon B. Hinckley, “Keep the Chain Unbroken” (Brigham Young University devotional, Nov. 30, 1999), speeches.byu.edu. O loo ta’ua foi ia Peresitene Hinckley i le David A. Bednar, “A Welding Link” (worldwide devotional for young adults, Sept. 10, 2017), broadcasts.ChurchofJesusChrist.org.

  16. Mo se faataitaiga, i lo matou aiga, sa faaipoipo Enele Pauteni, mai Devonshire, Egelani, ia Sala Hauati, o le na malaga mai ma lona aiga ina ua latou auai i le Ekalesia. A o i ai Sala i Sana Lui o se talavou, sa maliliu lona tama, tina, ma nai ona tei e toalima. O Enele ma Sala e to’a 10 le fanau. Sa tausia foi e Sala fanau e toaono a Enele i lona toalua muamua, o Ana Aialani, ina ua maliu o ia. O Sala o le tina foi o fanau teine laiti e toalua ina ua maliu lana tama-teine-faaletulafono. E ui i le tele o luitau o le olaga, sa mafanafana Sala, alofa, ma mutimuti alofa ma galue malosi. Sa lauiloa lelei o ia o “Tinamatua Laitiiti.”

  17. Pe o le a le malo, a tatou faamagalo i tatou lava ma le tasi ma le isi ma le fesoasoani mai o Keriso, e avea i tatou “o fanau a le Atua” (Mataio 5:9).

  18. Tagai, mo se faataitaiga, Mosaea 3:19.

  19. Tagai i le “O Le Aiga: O Se Folafolaga i le LalolagiChurchofJesusChrist.org.

  20. Mataupu Faavae ma Feagaiga 128:9.

  21. Tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 130:2.

  22. Mataupu Faavae ma Feagaiga 128:18.

  23. Russell M. Nelson, “A New Harvest Time,” Ensign, May 1998, 34; see also Russell M. Nelson and Wendy W. Nelson,“Tatala le Lagi e ala i le Galuega o malumalu ma Talafaasolopito o aiga,” 16–18.

  24. Tagai Mosaea 18:21.

  25. Tagai i le Luka 4:18.

  26. Na ta’u mai ia te au o le upu Eperu mo le aiga—mishpachah—e sau mai se upu faapogai Eperu o le (shaphahh) o lona uiga “ia faafesootai pe fusi faatasi.” O matafaioi uma i totonu o le aiga e mamanuina ia faamalolosia ai noataga faaleaiga.

  27. Tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:15–16, 34; 93; 33; 138:17.

  28. Tagai i le Kenese 1:4, 31.