2010–2019
O Fetuunaiga e Faamalosia ai le Autalavou
konafesi aoao ia Oketopa 2019


O Fetuunaiga e Faamalosia ai le Autalavou

O le a toatele atu alii talavou ma tamaitai talavou e taulimaina ma le manuia lenei lu’i ma tumau ai i luga o le ala o feagaiga ona o lenei taulaiga sa’olele atoa i a tatou talavou.

Faafetai lava, Peresitene Nelson pele, mo lena taiala fiafia faafaaaliga e faatatau i molimau i papatisoga ma le taitaiga ua e talosagaina i matou ia tausoa faatasi e fesoasoani ai e faamalosia le autalavou ma atiae lo latou gafatia paia.

Ae ou te le’i faasoa atua na fetuunaiga, matou te faailoa atu lo matou agaga faafetai faamaoni mo le auala tulagaese ua tali mai ai tagata o le ekalesia i atinaega i le Toefuataiga faifai pea o le talalelei. E pei ona fautua mai e Peresitene Nelson i le tausaga ua te’a, ua inu a outou vaitamini!1

Ua outou suesue ma le olioli le Sau, Mulimuli Mai ia te Au i le aiga.2 Ua outou tali mai foi i fetuunaiga i le lotu. Ua fai faatasi e uso o le korama a toeaina ma tuafafine o le Aualofa le galuega o le faaolataga.3

Ua taumasuasua lo matou lotofaafetai.4 Matou te faafetai faapitoa o loo faaauau pea ona tumau le malolosi ma le faatuatua o a tatou talavou.

O loo ola o tatou talavou i se taimi faafiafiaina ae luitauina foi. O filifiliga o loo avanoa ua matua faateleina le ogaoga. O se faataitaiga se tasi: ua maua i telefonipoto faaonapo nei le avanoa i faamatalaga e maoae le taua ma siitiaina, e aofia ai talafaasolopito o aiga ma tusitusiga paia. I le isi itu, o loo i ai le faavalevalea, ola le mama, ma mea leaga sa le’i maua i le tuanai.

Ata
Mataupu aoaoina ua faatotonugalemu i le aiga
Ata
Gaoioiga a le autalavou

Ina ia fesoasoani i a tatou talavou ia faia filifiliga sa’o mai nei mea uma, ua saunia ai e le Ekalesia ni ta’imua anoa ma atoatoa se tolu. Muamua, ua faamalosia ma faalauteleina mataupu aoaoina i le aiga. Lua, o se polokalama mo tamaiti ma le autalavou ua aofia ai ni gaoioiga faafiafiaina ma atinaega faaletagata lava ia lea na faato’a faailoa atu i le Aso Sa ua te’a e Peresitene Russell M. Nelson, Peresitene M. Russell Ballard, ma Taitai Aoao. O se ta’imua lona tolu o ni suiga faalefaalapotopotoga ina ia avea le autalavou o se taulaiga sili atu ona taua a ō tatou epikopo ma isi taitai. O lenei taulaiga e tatau ona mamana faaleagaga ma fesoasoani ai i a tatou talavou ia avea ma autau talavou lea na talosagaina i latou e Peresitene Nelson e avea ai.

O Mamanu Fesootai

O nei taumafaiga, faatasi ma mea na sa faasilasila atu i le aluga o nai tausaga ua te’a, e le o ni suiga e fai eseese. O fetuunaiga taitasi o se vaega taua o se mamanu fesootai e faamanuia ai le Au Paia ma saunia ai i latou e feiloai ma le Atua.

O le tasi vaega o le mamanu e fesootai ma le tupulaga faia’e. Ua talosagaina tatou talavou ia faia atili o latou lava tiutetauave faaletagata lava ia a o talavou—e aunoa ma le faia e matua ma taitai o mea e mafai e le autalavou ona faia mo i latou lava.5

Faasilasilaga

O le asō matou te faasilasila atu ai suiga i faalapotopotoga mo le autalavou i le uarota ma le siteki. E pei ona faamalamalama atu e Peresitene Nelson, o le a talanoaina e Sister Bonnie H. Cordon suiga mo tamaitai talavou i le afiafi nei. O le tasi faamoemoega mo suiga o le a ou talanoaina nei o le faamalosia lea o ē umia le Perisitua Arona, o korama, ma au peresitene o korama. O nei suiga e ogatusa ma a tatou faiga masani i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 107:15, e faitauina, “O le au epikopo o le au peresitene o lenei perisitua [Arona], ma e umia ki po o le pule o lea lava perisitua.”

O se tasi o tiute o le epikopo o loo i tusitusiga paia o le pulefaamalumalu lea i ositaulaga ma ia fono faatasi ma i latou, aoao i latou i tiute o lo latou tofi.6 E faaopoopo atu i ai, o le fesoasoani muamua i le au epikopo o le a i ai le tiutetauave patino mo a’oa’o ma o le fesoasoani lua mo tiakono.

O le mea lea, ina ia ogatusa ma lenei faaaliga i le Mataupu Faavae ma Feagaiga, o au peresitene o Alii Talavou i le uarota o le a faamutaina nei. Ua tele mea lelei na faia e nei uso faamaoni, ma e matou te faailoa atu le agaga faafetai ia i latou.

O le matou faamoemoe o le a tuu atu e au epikopo se faamamafa tele ma se taulaiga i tiutetauave o le perisitua o alii talavou ma fesoasoani ia i latou i o latou tiute faalekorama. O faufautua agavaa matutua mo Alii Talavou o le a valaauina e fesoasoani i au peresitene o korama o le Perisitua Arona ma le au epikopo i o latou tiute.7 Matou te talitonu o le a toatele atu alii talavou ma tamaitai talavou e taulimaina ma le manuia lenei lu’i ma tumau ai i luga o le ala o feagaiga ona o lenei taulaiga sa’olele atoa i a tatou talavou.

I le mamanu musuia a le Alii, ua i ai i le epikopo le tiutetauave mo tagata uma i le uarota. Na te faamanuiaina matua o le autalavou faapea ai foi ma le autalavou. Sa iloa e le tasi epikopo a o ia fautuaina se alii talavou sa tauivi ma ponokalafi, sa na o le pau le mea e mafai ona ia fesoasoani ai i le alii talavou i lona salamo pe afai lea na te fesoasoani i matua ia tali atu ma le alofa ma le agaga malamalama. O le faamalologa o le alii talavou o se faamalologa foi lea mo lona aiga ma sa mafai e ala i le galue o le epikopo e fai ma sui o le aiga atoa. Ua avea nei le alii talavou ma se e umia ma le agavaa le Perisitua Mekisateko ma se faifeautalai faamisiona.

E pei ona fautua mai lenei tala, o nei fetuunaiga o le a:

  • Fesoasoani i epikopo ma o latou fesoasoani ia taulai atu i o latou tiutetauave taua i le autalavou ma tamaiti o le Peraimeri.

  • Tuu le mana ma tiute o le Perisitua Arona i le totonugalemu o le olaga patino ma sini a alii talavou uma.

O nei foi fetuunaiga e:

  • Faamamafa ai tiutetauave o au peresitene o korama o le Perisitua Arona ma a latou laina tuusao e lipoti atu ai i le au epikopo.

  • Faaosofia ai taitai matutua e fesoasoani ma faufautua i au peresitene o korama a le Perisitua Arona i le faalauteleina o le mana ma le pule o lo latou tofi.

Ia manatua, o nei fetuunaiga e lē faaitiitia ai le tiutetauave o le au epikopo mo tamaitai talavou. E pei ona faato’a aoao mai Peresitene Nelson, “O [le] tiutetauave muamua lava ma le sili [a le epikopo] o le tausia lea o alii talavou ma tamaitai talavou o lana uarota.”8

O le a faapefea ona faataunuuina e a tatou epikopo pele ma galulue malolosi lenei tiutetauave? E pei ona outou manatuaina, i le 2018 sa toe fetuunaia korama o le Perisitua Mekisateko ina ia galulue vavalalata atili ai ma Aualofa ina ia mafai ai e korama a toeaina ma Aualofa, i lalo o le taitaiga a le epikopo, ona tauave faatasi tiutetauave taua ia na alu muamua ai le tele o lona taimi. O nei tiutetauave ua aofia ai le galuega faafaifeautalai ma le galuega o malumalu ma talafaasolopito o aiga i le uarota9—faapea ai foi ma le tele o auaunaga i tagata o le uarota.

Ata
O ni tiutetauave o le epikopo

E le mafai e le epikopo ona faasafua atu nisi tiutetauave, e pei o le faamalosia o le autalavou, avea ma faamasino sili, tausiga o e le tagolima, ma le vaavaaiga o mea tautupe ma mataupu faaletino. Peitai, ua itiiti nei mea i lo mea atonu na tatou malamalama i ai i le tuanai. E pei ona faamalamalama mai e Elder Jeffrey R. Holland i le tausaga ua te’a ina ua faasilasila mai fetuunaiga i korama o le Perisitua Mekisateko: “Ioe, e tumau pea le epikopo o le faitaulaga sili pulefaamalumalu o le uarota. O lenei fetuunaiga fou [o korama a toeaina ma Aualofa] e tatau ona tuu o ia ia pulefaamalumalu i le galuega a le Perisitua Mekisateko ma le Aualofa e aunoa ma le manaomia o ia e faia le galuega a se tasi o na tino.10

Mo se faataitaiga, o se peresitene o le Aualofa ma se peresitene o le korama a toeaina, pe a tofia ai, e mafai ona faia se matafaioi tele atu i fefautuaaiga ma tagata matutua—e pei foi ona mafai e se peresitene o Tamaitai Talavou ona fefautuaai ma tamaitai talavou. E ui o le epikopo e mafai ona auauna atu o se faamasino sili, ae ua āia foi isi taitai nei i faaaliga mai le lagi e fesoasoani ai i luitau e le o tau manaomia ai se faamasino sili po o aafia ai se sauaga o soo se ituaiga.11

E le faapea la ua le mafai pe le tatau i se tamaitai talavou ona talanoa atu i le epikopo po o ona matua. O le latou taulaiga o le autalavou! Ae e le faapea ai e sili atu ona faafetaia e se taitai o Tamaitai Talavou ia manaoga o se tamaitai talavou patino. E tutusa lava le popole o le au epikopo mo tamaitai talavou e pei foi mo alii talavou, ae tatou te iloaina le malosiaga e sau mai le mauaina o ni taitai malolosi, punouai, ma taulai o Tamaitai Talavou o e alolofa ma faufautua, ae latou te le faia fua matafaioi a au peresitene o vasega ae fesoasoani atu i talavou ia manuia [le faataunuuina] o na matafaioi.

O le a faasoa atu e Sister Cordon nisi suiga faafiafiaina mo tamaitai talavou i le po nei. Peitai, ou te faasilasila atu o peresitene o Tamaitai Talavou a uarota o le a lipoti sa’o atu nei ma fefautuaai faatasi ma le epikopo o le uarota. I le tuanai, o lenei tofiga sa mafai ona faamatuu atu i se fesoasoani [o se epikopo], ae mo le agai i luma, o tamaitai talavou o le a avea ma tiutetauave tuusao a lē o umia ki e pulefaamalumalu ai mo le uarota. O le a faaauau pea ona lipoti sa’o atu le peresitene o le Aualofa i le epikopo.12

I tulaga aoao ma le siteki, o le a faaauau pea ona i ai a tatou au peresitene o Alii talavou. I luga i le siteki, o se fautua maualuga o le a avea ma peresitene o Alii Talavou13 ma e faatasi ai ma fautua maualuga ua tofia i Tamaitai Talavou ma le Peraimeri, o le a avea ai ma vaega o le komiti o le Perisitua Arona–Tamaitai Talavou a le siteki. O nei uso o le a galulue faatasi ma le au peresitene o Tamaitai Talavou o le siteki i lenei komiti. Faatasi ai ma se fesoasoani i le peresitene o le siteki e fai ma taitaifono, o le a faateleina le taua o lenei komiti ona o le tele o polokalama ma gaoioiga i le ta’imua fou a Tamaiti ma le Autalavou o le a faia i tulaga faalesiteki.

O nei fautua maualuga, i lalo o le taitaiga a le au peresitene o le siteki, e mafai ona auauna atu o se punaoa i le epikopo ma korama a le Perisitua Arona i se faiga talitutusa i le auaunaga o loo tuuina atu e fautua maualuga i korama a toeaina i uarota.

E tusa ai ma se mataupu fesootai, o le a auauna atu se isi fautua maualuga o le peresitene o le Aoga Sa a le siteki ma, pe a manaomia, e mafai ona auauna atu i le komiti o le Perisitua Arona–Tamaitai Talavou a le siteki.14

O suiga faaopoopo i faalapotopotoga o le a faamalamalama atili atu i faamatalaga o le a auina atu i taitai. O nei suiga ua aofia ai:

  • O le fonotaga a le komiti talavou a le au epikopo o le a suitulaga e se aufono a le autalavou a le uarota.

  • O le upu “Mutuale” o le a faamutaina ma ta’ua nei o “gaoioiga a Tamaitai Talavou,” “gaoioiga a korama a le Perisitua Arona,” po o “gaoioiga a le autalavou” lea o le a faia i vaiaso taitasi i nofoaga e mafai ai.

  • O le paketi a le uarota mo gaoioiga a le autalavou o le a vaevaeina i alii talavou ma tamaitai talavou e tusa ai ma le aofai o le autalavou i faalapotopotoga taitasi. O se aofaiga e lava lelei o le a tuuina atu mo gaoioiga a le Peraimeri.

  • I tulaga uma lava—uarota, siteki, ma [le ekalesia] aoao—o le a tatou faaaogaina le upu “faalapotopotoga” nai lo le upu “ausilali.” O i latou e taitai i faalapotopotoga Aoao o le Aualofa, Tamaitai Talavou, Alii Talavou, Peraimeri, ma le Aoga Sa o le a ta’ua o “Taitai Aoao.” O i latou e taitaia faalapotopotoga i le uarota ma le siteki o le a ta’ua o “taitai o uarota” ma “taitai o le siteki.”15

O fetuunaiga ua faasilasila atu i le asō e mafai ona amata i le vave e saunia ai paranesi, uarota, itu, ma siteki, ae e tatau ona oo atu i le aso 1 o Ianuari, 2020 ua faatulagaina. O nei fetuunaiga, pe a tuufaatasi ma fai faatasi ma fetuunaiga na muamua atu, o le a fai ma faatusa o se taumafaiga faaleagaga ma faalapotopotoga e ogatusa ma le aoaoga faavae e faamanuia ma faamalosia ai alii, tamaitai, autalavou, ma tamaiti uma, i le fesoasoani ai i le tasi ma le isi e mulimuli i le faataitaiga a lo tatou Faaola, o Iesu Keriso, a o tatou agai i luma i luga o le ala o feagaiga.

Uso e ma tuafafine pele, ou te folafola atu ma molimau atu o nei fetuunaiga atoatoa, i lalo o le taitaiga a se peresitene ma se perofeta musuia, o Russell M. Nelson, o le a faamanaina ma faamalosia ai tagata uma o le Ekalesia. O le a atiae e a tatou talavou le faatuatua sili atu i le Faaola, ma puipuia mai faaosoosoga a le fili, ma tutu saunia e faafetaiaia luitau o le olaga. I le suafa paia o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. Tagai ia Russell M. Nelson, i le “Latter-day Saint Prophet, Wife and Apostle Share Insights of Global Ministry,” Newsroom, Oct. 30, 2018, newsroom.ChurchofJesusChrist.org.

  2. Ma le isi, ua outou faia ni taumafaiga patino e faaaoga le igoa sa’o o le Ekalesia e pei ona aoao mai e Peresitene Russell M. Nelson ma ia manatua lo tatou Faaola i le alofa ma le faaaloalo a o outou faia lena mea.

  3. “E auina atu tagata o le Ekalesia a Iesu Keriso ‘e galulue i lona tovine mo le faaolataga o agaga o tagata’ (Mataupu Faavae ma Feagaiga 138:56). O lenei galuega o le faaolataga e aofia ai le galuega faamisiona a tagata o le au paia, faatumauina o tagata liliu mai, faatoaagaina mai o tagata ua le malolosi mai, galuega o le malumalu ma talafaasolopito o aiga, ma le aoaoina atu o le talalelei. E faatonutonu e le au epikopo lenei galuega i le uarota, ae fesoasoani i ai isi sui auai o le aufono a le uarota” (Tusitaulima 2: Taitaiina o le Ekalesia, 5.0, ChurchofJesusChrist.org).

  4. I le avea ai ma taitai, matou te alolofa i tagata o Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai mo lo outou lelei ma lo outou avea ma soo. Matou te faamamalu i tagata taitoatasi, o tina, o tama, le autalavou, ma tamaiti o loo savavali i le ala o feagaiga—ma o loo faia lena mea i le tuuto ma le olioli.

  5. I le 2019, sa amata ai ona tufa e tiakono ta’i 11 tausaga le matutua le faamanatuga, ma maua e tamaitai talavou ma alii talavou ta’i 11 tausaga le matutua pepa faataga o le malumalu e tapulaa le faaaogaina. O le tausaga ua tea, sa lu’iina ai e Peresitene Nelson a tatou alii ma tamaitai talavou ia avea ma se vaega o le autau talavou e faapotopoto Isaraelu ua faataapeapeina i itu uma e lua o le veli (tagai “Faamoemoe o Isaraelu” [faigalotu mo le autalavou i le lalolagi atoa, Iuni 3, 2018], HopeofIsrael.ChurchofJesusChrist.org). Sa matua anoanoai le tali mai.

    Ua auauna atu nei faifeautalai faamisiona i se ala tulagaese i ni tausaga talavou lava. Talu mai le aso 6 Oketopa, 2012, ua agavaa alii talavou e auauna atu i le 18 tausaga ma tamaitai talavou i le 19 tausaga.

  6. “O lenei foi o le tiute o le peresitene e i luga o le Perisitua o Arona o le pulefaamalumalu i luga o ositaulaga …, ma fono faatasi ma i latou, e aoao atu ia te i latou tiute o lo latou tofi. … O lenei peresitene o se epikopo; aua o se tasi lea o tiute o lenei perisitua” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 107:87–88).

  7. O taitai matutua o le a valaauina foi o ni tagata tomai faapitoa o le korama o le Perisitua Arona e fesoasoani i polokalama ma gaoioiga ma ia auai i fonotaga a le korama ina ia mafai e le au epikopo ona asiasi soo atu i vasega ma gaoioiga a Tamaitai Talavou ma asiasi atu i lea taimi ma lea taimi i le Peraimeri. O nisi tagata tomai faapitoa e mafai ona valaauina e fesoasoani atu i se mea faapitoa e tupu, e pei o se tolauapiga; o isi e mafai ona valaauina mo se taimi umi atu e fesoasoani i faufautua o korama. O le a i ai i taimi uma ni alii matutua e le itiiti ifo ma se toalua i fonotaga taitasi a le korama, polokalama, po o se gaoioiga. E ui o le a suia matafaioi ma faalagiga, ae matou te le o faamoemoe e faaitiitia ai le aofai o alii matutua e auauna atu ma lagolagoina ia korama a le Perisitua Arona.

  8. Russell M. Nelson, “O Molimau, Korama a le Perisitua Arona, ma Vasega a Tamaitai Talavou,” Liahona, Nov. 2019, 39, faaopoopo le faamamafa; tagai foi ia Ezra Taft Benson, “I Tamaitai Talavou o le Ekalesia,” Liahona, Ian. 1987.

  9. Ua matou fautuaina foi epikopo ia tele atu se taimi e faaalu atili ma talavou nofofua matutua ma o latou lava aiga.

  10. Jeffrey R. Holland, fonotaga faaletaitai mo le konafesi aoao, Ape. 2018; tagai foi i le “Effective Ministering,” ministering.ChurchofJesusChrist.org. Sa aoao mai Elder Holland o tiutetauave a le epikopo e le mafai ona faasafua atu o le pulefaamalumalu lea i korama a le Perisitua Arona ma tamaitai talavou, avea ma se faamasino sili, vaavaai mea tautupe ma mataupu faaletino a le Ekalesia, ma le tausiga o ē matitiva ma lē tagolima. O au peresitene o korama a toeaina ma le Aualofa e mafai ona faia tiutetauave autu mo le galuega faafaifeautalai, galuega o malumalu ma talafaasolopito o aiga, le tulaga lelei o le aoao atu i totonu o le uarota, ma le leoleoina ma le auauna atu i tagata o le Ekalesia.

  11. E faaopoopo atu i tulaga e manaomia ai ki a se faamasino sili, o faafitauli o le saua o soo se ituaiga e tatau ona taulimaina e epikopo e tusa ai ma aiaiga faavae o le Ekalesia.

  12. O le a faaauau pea ona lipoti sa’o atu le peresitene o le Aualofa a le siteki i le peresitene o le siteki.

  13. O fesoasoani o le peresitene o Alii Talavou o le siteki e mafai ona valaauina mai tagata o le siteki po o le, pe a manaomia, e mafai ona valaauina le fautua maualuga ua tofia i Tamaitai Talavou ma le fautua maualuga ua tofia i le Peraimeri.

  14. O le uso e auauna atu o le peresitene o le Aoga Sa ua i ai le tiutetauave taua tele mo mataupu aoaoina a le autalavou i Aso Sa e lua o masina taitasi.

  15. O au peresitene o le Aualofa, Tamaitai Talavou, Alii Talavou, Aoga Sa ma le Peraimeri i tulaga aoao ma le siteki [ua ta’ua] o Taitai Aoao po o taitai o le siteki. I le uarota, e taitai e le au epikopo alii talavou, o lea la o faufautua a le korama o le Perisitua Arona e le o ni taitai o le uarota.