2010–2019
Ko e hā ʻa e anga ʻoku tāú?
ʻEpeleli 2014


Ko e Hā ʻa e Anga ʻOku Tāú?

ʻĪmisi
ʻEletā Donald L. Hallstrom

Ko e hā ʻa e ngaahi liliu ʻoku fie maʻu ke tau fai ke hoko ʻo tatau mo e anga ʻoku taau mo kitautolú?

ʻI heʻetau fakakaukau atu ki he fakataha fakaemāmani lahi ko ʻení, ʻoku fakamanatu mai ʻoku ʻikai ha meʻa te ne fakatataua e fakatahá ni—ʻi ha feituʻu pē. Ko e taumuʻa ʻo e fakataha lakanga fakataulaʻeiki ʻo e konifelenisi lahí ke akoʻi e kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí pe ko e hā ʻa e anga ʻoku taau mo kitautolú (vakai, 3 Nīfai 27:27) pea ueʻi fakalaumālie kitautolu ke aʻusia e lelei taha ko iá.

ʻI he ngaahi taʻu ʻo ʻeku hoko ko e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒlone ʻi Hauaiʻi he vaeuaʻi senituli kuohilí pea ko ha faifekau ʻi ʻIngilaní, ne mau fakataha ki ha ʻapisiasi (ʻi he feinga lahi) ʻo fakafanongo ki he fakataha lakanga fakataulaʻeikí ʻi ha fakafehokotaki telefoni. ʻI he ngaahi taʻu kimui maí, naʻe malava ʻe he ngaahi tisi satelaite lalahí ʻo ʻomai ʻa e ngaahi fakamafolá ki ha ngaahi feituʻu pau ʻo e Siasí ke tau lava ʻo fanongo mo mamata ʻi he ngaahi fakatahá. Ne tau ofo ʻi he tekinolosia ko iá! Mahalo naʻe tokosiʻi ha niʻihi ne nau lava ʻo fakakaukauloto ki he māmaní ʻo e ʻaho ní, ʻoku lava ai ha taha pē ʻoku ʻi ai haʻane smartphone, tablet, pe komipiuta ʻo maʻu he ʻInitanetí e ngaahi pōpoaki ʻo e fakatahá ni.

Neongo e tupulaki lahi ʻa e malava ke maʻu e ngaahi pōpoaki ʻa e kau tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí ʻo hangē pe ko e folofola tonu ʻa e ʻEikí (vakai, T&F 1:38), ʻoku ʻikai ʻaonga ia kae ʻoua ʻoku tau loto ke maʻu e folofolá (vakai,T&F 11:21) pea muimui ki aí. ʻOku toki fakakakato pē e taumuʻa ʻo e konifelenisi lahí mo e fakataha lakanga fakataulaʻeiki ko ʻení kapau te tau loto fiemālie ke ngāue—kapau te tau loto fiemālie ke liliu.

ʻI he ngaahi taʻu lahi kuohilí ne u hoko ai ko ha pīsope. Ne u faʻa talanoa ʻi ha vahaʻataimi lōloa mo ha tangata ʻi homau uōtí ne matuʻotuʻa ange ʻiate au. Ne palopalema e vā ʻo e tangatá mo hono uaifí pea vā mamaʻo mei heʻena fānaú. Ne faingataʻa ke maʻu haʻane ngāue, hala ha kaungāmeʻa, pea faingataʻa ke feohi mo e kau mēmipa ʻo e uōtí ʻo ʻikai ke toe loto ke ngāue ʻi he Siasí. Lolotonga ha fealeaʻaki lahi ʻe taha ʻo kau ki he ngaahi faingataʻa ʻi heʻene moʻuí, naʻá ne ʻunu mai—ko hono fakaʻosi ʻema ngaahi talanoa lahí—pea pehē mai, “Pīsope, ʻoku ou ʻita vave, pea ʻoku ou pehē pe au ia!”

Ne u ʻohovale ʻi he pō ko iá ʻi he fakamatalá peá u toutou fakakaukau maʻu pē ki ai. ʻI he fakapapauʻi pē ʻe he tangatá ni—ko ʻetau fai pē ha aofangatuku—“ʻOku ou pehē pe au ia,” ʻoku tau tukuange ai ʻetau malava ke liliú. ʻOku tau tuku atu ʻetau meʻataú, pea tukulolo—pea mole kotoa ha faingamālie ke ikuna. Neongo ʻoku pehē ʻe hotau niʻihi ʻoku ʻikai ke ne fakamatalaʻi ia kitautolú, mahalo ʻoku fakahaaʻi ʻe he tokotaha kotoa pē ʻo kitautolu ha tōʻonga kovi ʻe taha pe ua ʻo e “ʻOku ou pehē pe au ia.”

ʻOku tau fakataha ʻi he fakataha lakanga fakataulaʻeikí ni koeʻuhí ko e tuʻunga ʻoku tau ʻi aí ʻoku ʻikai ko e tuʻunga ia te tau malava ʻo aʻusiá. ʻOku tau fakataha he pooni ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOku tau fakataha ʻi he loto falala ʻoku ʻomai ʻe Heʻene Fakaleleí kiate kitautolu kotoa—tatau ai pē pe ko e hā hotau vaivaí, tōnounoú mo e maʻunimaá—ʻa e malava ʻo liliú. ʻOku tau fakataha mo e ʻamanaki ʻe lelei ange hotau kahaʻú, neongo pe ko e hā hotau hisitōliá.

ʻI heʻetau kau mai ki he fakatahá mo e “loto fakamātoato” ke liliú (vakai, Molonai 10:4), ʻoku lavaʻi ai e Laumālié ke hū ki hotau lotó mo e ʻatamaí. Hangē ko e fakahā ʻa e ʻEikí ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá: “Pea ʻe hoko ʻo pehē, ʻe fakatatau ki heʻenau … tui kiate aú”—manatuʻi ko e tuí ko ha tefitoʻi moʻoni ʻo e mālohi mo e ngāue—“te u huaʻi hifo ʻa hoku Laumālié kiate kinautolu ʻi he ʻaho te nau fakataha aí” (T&F 44:2). ʻOku ʻuhinga ia ki he pooni!

Kapau ʻokú ke fakakaukau ʻoku fuʻu tōtuʻa ho ngaahi faingataʻá, tuku ke u fakamatala ki ha tangata ne u fetaulaki mo ia ʻi he 2006 ʻi ha kiʻi kolo mavahe mei Haitelapeta, ʻInitia. Naʻe fakahaaʻi ʻe he tangata ko ʻení ha loto fiemālie ke liliu. Ne fāʻeleʻi ʻa ʻApa Lao Nulu ʻi he tukuʻuta ʻo ʻInitiá. Ne puke he polioó ʻi hono taʻu tolú pea faingataʻaʻia fakaesino ai. Ne akoʻi ia hono sosaietí ʻoku fakangatangata e meʻa te ne malavá. Neongo iá, ʻi heʻene lahi haké, ne fetaulaki mo ʻetau kau faifekaú. Ne nau akoʻi ia ki ha meʻa lahi ange te ne malava, ʻi he moʻuí ni pea ʻi he taʻengatá. Ne papitaiso ia pea hilifakinima ko ha mēmipa ʻo e Siasí. ʻI heʻene maʻu ha fakakaukau māʻolunga angé, naʻá ne fokotuʻu ha taumuʻa ke maʻu e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí pea ngāue fakafaifekau taimi kakato. ʻI he 1986 ne fakanofo ia ko ha kaumātuʻa pea ui ke ngāue ʻi ʻInitia. Ne ʻikai faingofua e lué; naʻá ne fai hono lelei tahá, ʻo ngāue ʻaki ha tokotoko ʻe ua pea naʻá ne faʻa tō; ka naʻe ʻikai teitei foʻi. Naʻá ne fai ha tukupā ke ngāue faifekau faivelenga mo mateaki, pea naʻá ne fai ia.

ʻI heʻemau fetaulaki mo Misa Nulú, hili ha taʻu ʻe 20 nai mei heʻene ngāue fakafaifekaú, naʻá ne talitali fiefia kimautolu ʻi he feituʻu ne ngata ai e halá pea taki kimautolu ʻi ha hala makamaka ki ha ʻapi loki ua ne nofo ai mo hono uaifi mo ha fānau ʻe toko tolu. Ko ha ʻaho ne fuʻu vela mo ʻea kovi. Naʻe kei faingataʻaʻia pē ke lue ka naʻe ʻikai hanu. ʻI heʻene faivelenga fakatāutahá, kuó ne hoko ai ko ha faiako pea ʻomi e akó ki he fānau ʻo e koló. ʻI heʻemau hū ki hono falé, naʻá ne taki atu au ki ha tuliki peá ne toʻo hake ha puha ʻoku ʻi ai ʻe ne ngaahi koloa mahuʻinga tahá. Naʻá ne fie maʻu ke u sio ki ha laʻipepa. Naʻe pehē, “Talamonū mo e tāpuaki maʻa ʻEletā Nulu, ko ha faifekau lototoʻa mo fiefia; [ʻaho] 25 Sune 1987; [fakamoʻoni hingoá] Poiti K. Peeka.” ʻI he taimi ko iá, ne ʻaʻahi atu ai ʻa ʻEletā Peeka ki ʻInitia ʻo lea ki ha kau faifekau, naʻá ne fakapapauʻi kia ʻEletā Nulu e meʻa te ne malavá. Ko hono moʻoní, ko e meʻa ne talamai ʻe Misa Nulu kiate au he ʻaho ko iá ʻi he taʻu 2006, ne hanga ʻe he ongoongoleleí ʻo liliu ia—ʻo tuʻuloa!

ʻI he ʻaʻahi ko ʻeni ki he ʻapi ʻo e fāmili ʻo ʻEletā Nulú, naʻa mau ʻalu mo e palesiteni fakamisioná. Naʻá ne ʻi aí ke ʻinitaviu ʻa Misa Nulu, hono uaifí mo e fānaú—ke maʻu ʻe he ongomātuʻá hona ʻenitaumení pea silaʻi foki mo ʻena fānaú ki heʻenau mātuʻá. Ne mau ʻoange foki ki he fāmilí ʻa e fokotuʻutuʻu ke nau folau ki he Temipale Hongo Kongo Siainá ke maʻu e ngaahi ouau ko ʻení. Ne nau tangi ʻi he fiefia he ʻamanaki ke fakahoko e meʻa ne fuoloa ʻenau fakaʻānaua ki aí.

Ko e hā e meʻa ʻoku fie maʻu mei ha tokotaha maʻu lakanga fakataulaʻeiki ʻo e ʻOtuá? Ko e hā ʻa e ngaahi liliu ʻoku fie maʻu ke tau fai ke hoko ʻo tatau mo e anga ʻoku taau mo kitautolú? ʻOku ou fai ha fokotuʻu ʻe tolu:

  1. ʻOku fie maʻu ke tau hoko ko e kau tangata taau mo e lakanga fakataulaʻeikí! Tatau ai pē pe ko e kau talavou maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒlone pe houʻeiki tangata taau maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisēteki, ʻoku fie maʻu ke tau hoko ko e kau tangata lakanga fakataulaʻeiki, ʻo fakahaaʻi e matuʻotuʻa fakalaumālie koeʻuhí kuo tau fai ha ngaahi fuakava. Hangē ko e lea ʻa Paulá, “ʻI heʻeku kei siʻí, ne u lea fakatamasiʻi, peá u ʻilo fakatamasiʻi, peá u mahalo fakatamasiʻi: ka ʻi heʻeku hoko ko e tangatá, ne u tukuange ʻa e ngaahi meʻa fakatamasiʻí” (1 Kolinitō 13:11). ʻOku totonu ke tau makehe he ʻoku tau maʻu e lakanga fakataulaʻeikí—ʻo ʻikai angakovi pe hikisia pe taʻe tokaʻi—kae loto fakatōkilalo mo akoʻingofua mo angamalū. ʻOku totonu ke ʻi ai ha ʻuhinga ʻo ʻetau maʻu e lakanga fakataulaʻeikí mo hono ngaahi lakangá. ʻOku ʻikai ko ha meʻa angamaheni pē ke fai ʻo hoko ʻi ha taʻu pau ka ko ha fuakava toputapu ʻoku fakahoko fakamātoato. ʻOku totonu ke tau ongoʻi ko ha faingamālie ia pea houngaʻia ai pea fakahaaʻi ia ʻi heʻetau ngāue kotoa pē. Kapau ʻoku ʻikai ke tau faʻa fakakaukau ki he lakanga fakataulaʻeikí, ʻoku fie maʻu ke tau liliu.

  2. ʻOku fie maʻu ke tau ngāue tokoni! Ko hono mahuʻinga hono maʻu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ke fakaongoongoleleiʻi hotau lakangá (vakai, T&F 84:33) ʻaki hono tokoniʻi e niʻihi kehé. ʻOku ʻikai totonu ke tau fakaʻehiʻehi mei hotau fatongia mahuʻinga taha ke tokoni ki hotau uaifí mo e fānaú, ʻikai tali pe kehe pē ke fai hotau uiuiʻi ʻi he Siasí, pe ʻikai tokoni ki he niʻihi kehé kae ʻoua kuo faingamālie. Naʻe folofola ʻa e Fakamoʻuí, “Keke ʻofa ki [he ʻEikí] ko ho ʻOtuá ʻaki hoʻo laumālié kotoa, mo hoʻo moʻuí kotoa, mo ho lotó kotoa” (Mātiu 22:37) pea pehē kimui ange, “Kapau ʻoku mou ʻofa kiate au, te mou tauhi kiate au (T&F 42:29). Ko e fehangahangai ʻo e siokitá ʻa e fatongia ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, pea kapau ko ha konga hotau ʻulungāngá, ʻoku fie maʻu ke tau liliu.

  3. ʻOku fie maʻu ke tau taau! Mahalo he ʻikai ke u lava e meʻa ʻoku malava ʻe ʻEletā Sefelī R. Hōlani, ʻi heʻene lea ʻi ha fakataha lakanga fakataulaʻeiki ʻi he ngaahi taʻu siʻi kuohilí “te u ʻunuʻunu atu ʻo lea mahino ke ke ongoʻi e vivili ʻo e fie maʻú” (“ʻOku Tau Kau Kotoa he Tokoní,” Liahona, Nōvema 2011, 45); siʻi ngaahi tokoua, ʻoku fie maʻu ke tau ʻilo ʻa e hanga ʻe he ngaahi tōʻonga angamaheni ʻa e māmaní ʻo fakafeʻātungiaʻi hotau mālohi ʻi he lakanga fakataulaʻeikí. Kapau te tau fakakaukau ʻe lava ke tau vaʻinga ʻaki e ponokālafí pe maumauʻi e angamaʻá pe taʻe angatonú ʻi ha faʻahinga founga pea pehē he ʻikai ke ne uesia kitautolu mo hotau fāmilí, kuo fakakuihi kitautolu. Naʻe pehē ʻe Molonai, “Mou tokanga ke fai ʻa e meʻa kotoa pē ʻi he anga ʻoku feʻungá” (Molomona 9:29). Naʻe fakahinohino mālohi mai e ʻEikí, “Pea ko ʻeni ʻoku ou fai kiate kimoutolu ha fekau ke mou vakai telia ʻa kimoutolu, ke mou tokanga faivelenga ki he ngaahi folofola ʻo e moʻui taʻengatá” (T&F 84:43). Kapau ʻoku ʻi ai ha ngaahi angahala pe taʻe taau ʻoku teʻeki fakaleleiʻi, ʻoku fie maʻu ke tau liliu.

Ko e tali kakato pē ki he fehuʻi ne fai ʻe Sīsū Kalaisi, “Ko e hā ʻa e anga ʻoku taau mo kimoutolú?” ʻa ia naʻe mahinongofua mo loloto ʻEne ʻomaí: “Ke mou hangē pē ko aú” (3 Nīfai 27:27). Ko e fakaafe ke “haʻu kia Kalaisi, pea hoko ʻo haohaoa ʻiate iá” (Molonai 10:32) ʻoku fakatou fie maʻu mo ʻamanaki te tau liliu. ʻI Heʻene ʻaloʻofá kuo teʻeki ke Ne liʻaki kitautolu. “Pea kapau ʻe haʻu kiate au ʻa e tangatá te u fakahā kiate kinautolu ʻa honau vaivaí. … Te u liliu ʻa e ngaahi meʻa vaivaí ko e mālohi” (ʻEta 12:27). ʻI heʻetau fakafalala ki he Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí, te tau lava ʻo liliu. ʻOku ou ʻilo pau ʻa e meʻá ni. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni. ◼