Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 1: Ko e Hala ki he Moʻui Taʻengatá


Vahe 1

Ko e Hala ki he Moʻui Taʻengatá

Te tau lava fēfē ke aʻusia ʻetau taumuʻa taupotú—ke foki ki he ʻOtua naʻá Ne foaki mai ʻetau moʻuí?

Talateú

ʻI heʻene ngāué kotoa, ne fakamamafaʻi ai ʻe Palesiteni Hāloti B. Lī ko e tefitoʻi taumuʻa ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ke fakafaingamālieʻi kitautolu ke tau foki ki he ʻafioʻanga ʻo ʻetau Tamai Hēvaní. Naʻá ne faʻa akoʻi hono mahuʻinga ʻo e ʻaʻeva ʻi he tuí kae ʻoua kuo tau aʻusia ʻetau taumuʻa fakalangí.

Ne hoko fakataha e ngāue ʻa Palesiteni Lií mo e kamataʻanga ʻo e kuonga ʻalu vavaá ʻi he taʻu 1960 tupú mo e konga ki muʻa ʻo e taʻu 1970 tupú. ʻI he taimi ne hoko ai ʻa e fakatuʻutāmaki he 1970 ʻo tupu ai e foki vave hifo ʻa e kau tangata ʻalu vavā ʻo e vaka vavā ko e ʻĀpolo 13 mei he feituʻu ko ia ʻo e māhiná, ne mālieʻia ʻa Palesiteni Lī ʻi he tokanga lahi mo e pau ʻo e ngāue ne fie maʻu ke fakafoki lelei hifo ʻaki e kau tangatá ni ki māmaní. Naʻá ne fakatokangaʻi ʻi he meʻá ni ʻa ʻene fāitatau mo e tui pea mo e talangofua ʻoku fie maʻu ke fakakakato ʻaki ʻetau fononga ʻi he moʻui fakamatelié ki hotau ʻapi fakalangí. ʻI heʻene malanga konifelenisi lahi ʻi ʻOkatopa 1970, naʻá ne fakaʻaongaʻi ai ʻa e talanoa ʻo e vaka vavā ko e ʻĀpolo 13, ʻa e ʻAkuāliasí, ke fakamahino ʻaki hono mahuʻinga ke nofo maʻu ʻi he hala ʻo e ʻEikí kuó Ne palani ke tau muimui aí.

Ne kei fakamamafaʻi maʻu ai pē ʻe he ngaahi pōpoaki ʻa Palesiteni Lií ko e taumuʻa taupotu ʻo ʻetau fononga ʻi he moʻui fakamatelié ke foki ki heʻetau Tamai ʻi he Langí. ʻE lava ʻa e ngaahi pōpoakí ni ʻo tokoni ke tau fakatokangaʻi ko e “tōʻonga kotoa pē ʻi heʻetau moʻuí, ko e fili kotoa pē te tau fakahoko [ʻoku] fakatatau ia ki he fakalakalaka ʻa e moʻuí te ne fakafaingamālieʻi kitautolu ke tau hū ki he ʻao ʻo e ʻEiki ko ʻetau Tamai Hēvaní.”1

ʻI he vahé ni, ʻoku fakamahino ai ʻe Palesiteni Lī ʻa e hala te tau lava ai ʻo foki melino mo malu ai ki he ʻafioʻanga ʻo ʻetau Tamai Hēvaní.

Ngaahi Akonaki ʻa Hāloti B. Lií

ʻE tataki fēfē kitautolu ke tau hao ʻi he ngaahi taimi faingataʻá ni?

ʻI he ngaahi māhina kuo maliu atú, ne lauimiliona ha kau mamata mo ha kau fanongo ʻi he funga māmaní ne nau tatali mo tailiili ki he puna ʻa e ʻĀpolo 13. Ne hangē naʻe lotu ʻa e māmaní kotoa ki ha ola pē ʻe taha: ke foki hao hifo ʻa e kau tangata loto toʻa ko ia ʻe toko tolú.

ʻI he taimi ne fakahā ai ʻe honau toko taha ʻi heʻene moʻutaufuʻuá, “ʻOku ʻi ai e meʻa ʻoku paá!” ne fakatahatahaʻi he taimi pē ko iá ʻe he feituʻu ʻoku nau puleʻi hake mei māmani ʻa e folaú ni ʻa ia ʻoku tuʻu ʻi Hiusitoní, ʻa e kau saienisi kotoa pē kuo akoʻi fakatekinikale, ʻa ia kuo taʻu lahi mai ʻenau palani ʻa e kihiʻi meʻa kotoa fekauʻaki mo e puná ni.

Ne fakafalala heni ʻa e hao ʻa e toko tolú ʻi ha meʻa mahuʻinga ʻe ua: ki he falalaʻia ʻo e ngaahi poto mo e ʻilo ʻa e kau ngāue fakaʻuhila ʻi he senitā ʻokú ne puleʻi hake ʻa e folaú mei māmaní ʻoku tuʻu ʻi Hiusitoní, pea mo e talangofua taʻe toe fehuʻia ʻa e kau tangata ʻi he ʻAkuāliasí ki he fakahinohino kotoa pē mei he kau ngāue fakaʻuhilá, he ʻoku tuʻunga ʻi he mahino kia kinautolu ʻa e ngaahi palopalema ʻa e kau tangata ʻalu vavaá, ʻa ʻenau taau ange ke kumi ha founga lelei ange ke faí. Naʻe pau ke ʻoua naʻa toe fehālaaki e fili ʻa e kau ngāue fakaʻuhilá ni telia naʻa mamaʻo ʻaki ʻe he vaka ʻAkuāliasí ha maile ʻe lauiafe mei māmani.

ʻOku hangē ʻoku meimei fāitatau ʻa e meʻá ni mo e ngaahi taimi [faingataʻa] ko ʻeni ʻoku tau moʻui aí. … ʻOku ilifia ha tokolahi ʻi heʻenau mamata mo fanongo ki he ngaahi meʻa fakalilifu ʻi he funga māmaní—ngaahi meʻa fakatupu fakakaukau ʻo e politikalé, ʻa e ngaahi tau mo e ngaahi fekeʻikeʻi ʻi he potu kotoa pē, ʻa e ngaahi loto taʻe fiemālie ʻa e mātuʻá ʻi heʻenau fāifeinga ke fekuki mo e ngaahi palopalema fakasōsiale ʻoku tuʻu ke holoki ʻa e māʻoniʻoni ʻo e ʻapí, ʻa e loto taʻe fiemālie ʻa e fānaú mo e toʻutupú ʻi heʻenau fehangahangai mo e ngaahi sivi ki heʻenau tuí mo ngaahi meʻa ʻoku nau ʻilo ʻoku tonu pe halá.

Kapau pē te ke toki loto fiemālie ke fanongo mo talangofua, ʻo hangē ko e kau tangata folau vavā ʻi he ʻAkuāliasí, ʻe toki lava ke fakahinohino koe mo ho falé ki he malu mo e hao moʻoni ko ia ʻi he founga ʻa e ʻEikí. …

Mei he meʻa ne hoko ʻi he ʻĀpolo 13…, Te u toʻo heni ha ngaahi miniti siʻi ke fakamatala nounou atu ai ʻa e palani fakaʻofoʻofa kuo maʻu ki he talangofua ʻoku fakafalala ki ai ʻa e fakamoʻui ʻo e laumālie kotoa pē ʻi heʻene fononga ʻi he moʻui fakamatelié ki hono ikuʻanga fakaʻosí—ko e foki ki he ʻOtua ko ia naʻá Ne foaki ange ki ai ʻa e moʻuí. …

Ko e hā ʻa e ngaahi taumuʻa e palani ʻa ʻetau Tamai Hēvaní?

ʻOku ui ʻaki ʻa e palaní ni ha hingoa, pea ko hono tefitoʻi taumuʻá ke fakahā mahino atu ʻi hano talaki ki he Siasí he kamataʻanga ʻo e kuonga fakakōsipelí ni.

Ne folofola ʻa e ʻEikí ʻi he taʻu ʻe teau tupu kuo hilí:

“Pea pehē pē foki, kuó u ʻoatu ʻa ʻeku fuakava taʻengatá ki māmani ke hoko ko e maama ki māmani, pea ke hoko ko e fuka ki hoku kakaí, pea ke kumi ki ai ʻa e kakai Senitailé, pea hoko ko e talafekau ke muʻomuʻa ʻi hoku ʻaó ke teuteu ʻa e hala ki muʻa ʻiate aú.” (T&F 45:9.)

ʻI heʻene peheé, ʻoku hoko leva ʻa e palaní ni ko ha fuakava, ʻa ia ʻoku fakahā mai ai ha aleapau ke fakahoko ʻo ʻikai ʻe ha toko taha pē. ʻE hoko ia ko ha fuka ki he kakai fili ʻa e ʻEikí pea ke ʻaonga ia ki he māmaní kotoa. Ko hono taumuʻá ke feau ʻa e ngaahi fiemaʻu ʻa e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá pea mo teuteu ʻa māmani ki he hāʻele ʻangaua mai ʻa e ʻEikí.

Ko kinautolu ne kau ʻi hono faʻu ʻo e palani ko ʻení ʻi he maama fakalaumālié, ko e fānau fakalaumālie kotoa ʻā ʻetau Tamai Hēvaní. ʻOku toe fakapapauʻi foki ʻe heʻetau ngaahi folofola motuʻa tahá, mei he tohi ʻa e ongo palōfita ʻo e kuonga moʻuá, ʻa ʻĒpalahame mo Selemaia, ko e ʻOtuá, pe ko ʻElohimi, naʻe ʻi ai ia; mo Hono ʻAlo Lahí, ʻa Sihova; ʻĒpalahame; Selemaia; pea mo ha niʻihi mahuʻinga toko lahi.

Naʻe ʻi ai ʻa e kau maʻu ʻatamai kotoa pē ki muʻa ʻi he teʻeki ai fakatupu ʻa e māmaní, ʻa ia ko ha ngaahi laumālie ai, pea kau ai mo ha tokolahi naʻe ngali ʻeiki mo lahi, ʻa ia ne hanga ʻe heʻenau ngāue mo honau ʻulungaanga ʻi he feituʻu fakalaumālie ko iá ʻo fakatāuʻi kinautolu ke nau hoko ko e kau pule mo e kau taki ʻi hono fakahoko ʻo e palani ko ʻení. …

ʻI he fakahinohino ʻa e Tamaí pea mo e tataki ʻa Sihová, naʻe ngaohi ai ʻa e māmaní mo e meʻa kotoa ʻi aí. Naʻá nau “tuʻutuʻuni,” mo nau “tokangaʻi” mo “teuteuʻi” ʻa e māmaní. Naʻá nau “fealēleaʻaki ʻiate kinautolu” fekauʻaki mo hono fakatupu ʻo e ngaahi meʻa moʻui kotoa pē ki he māmaní pea mo e meʻa kotoa pē, kau ai mo e tangatá, pea mo hono teuteu ke fakahoko e palaní, ʻa ia ʻe feʻunga ke tau fakatātā ia ki ha mape, ʻe lava ai ʻa e fānau ʻa e ʻOtuá ʻo akoʻi mo fakahinohinoʻi ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē ʻe fie maʻu ki he taumuʻa fakalangi ʻo hono fakahoko ʻo e, “fakalāngilangiʻi ʻo e ʻOtuá,” ko ha faingamālie ia ʻo e laumālie kotoa pē ke maʻu “ʻa e moʻui taʻe maté mo e moʻui taʻengatá.” ʻOku ʻuhinga ʻa e moʻui taʻengatá ke moʻui ʻo ʻikai ha toe ngataʻanga ʻi he ʻātakai fakasilesitiale ʻoku ʻafio ai ʻa e ʻOtuá mo Kalaisí, tuʻunga ʻi hono fakahoko ʻo e meʻa kotoa pē kuo fekau ke tau fakahokó. (Vakai, ʻĒpalahame 3:25.)

Ko e hā ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni tefito ʻo e palani ʻo e fakamoʻuí?

ʻOku kātoi ʻe he palaní ha ngaahi tefitoʻi moʻoni mahino ʻe tolu:

ʻUluakí, ko ha faingamālie ʻe foaki ki he laumālie kotoa pē ke ne fili pē maʻana “ʻa e tauʻatāiná mo e moʻui taʻengatá” tuʻunga ʻi he talangofua ki he ngaahi fono ʻa e ʻOtuá, pe “pōpulá mo e maté” ʻi he ngaahi meʻa fakalaumālié tuʻunga ʻi he talangataʻá. (Vakai, 2 Nīfai 2:27.)

ʻOku hoko hake ki he moʻuí, ʻa e meʻaʻofa maʻongoʻonga taha ko ia ʻa e ʻOtuá ki he faʻahinga ʻo e tangatá ko e tauʻatāina ke filí, ʻo ne ʻomi ai ʻa e faingamālie lahi taha ki he fānau ʻa e ʻOtuá ke nau fakalakalaka ʻi he tuʻunga ko ʻeni hono ua ʻo e moʻui fakamatelié. Ne fakamatalaʻi ʻeni ʻe ha taki ko ha palōfita ʻi he konitinēnití ni, ki hano foha, ʻo hangē ko hono hiki ʻi he folofola fakakuonga muʻá: koeʻuhí ke fakahoko ʻeni, ʻa e ngaahi taumuʻa ʻo e palani taʻengata ʻa e ʻEikí, kuo pau ke ʻi ai ha ngaahi faikehekehe [fehangahangai], ke fakaʻaiʻai ʻe he leleí ʻi he tafaʻaki ʻe tahá pea ʻe he koví ʻi he tafaʻaki ʻe tahá, pe ko hano fakaongo ia ʻi he fakalea ʻo e folofolá, “… ʻa e fuatapú ʻoku faikehekehe mei he ʻakau ʻo e moʻuí; ko e tahá naʻe melie kae mahi ʻa e tahá.” Naʻe toe fakamatalaʻi ʻe he tamaí ni, “Ko ia, naʻe tuku ʻe he ʻEiki ko ʻe ʻOtuá ki he tangatá ke ne faiteliha maʻana. Ko ia, ʻe ʻikai lava ʻo faʻiteliha ʻa e tangatá ʻo kapau ʻe ʻikai fakatauveleʻi ia ʻe he meʻa ʻe tahá pe ko ē…ʻe tahá.” (2 Nīfai 2:15–16.)

Ko e tefitoʻi moʻoni makehe ʻe taha ʻi he palani fakalangí ni ʻoku fekauʻaki ia mo hono fie maʻu ʻo ha fakamoʻuí, pea hoko ai ʻa e ʻAlo ʻofaʻi taha ʻo e ʻOtuá ko hotau Fakamoʻui, tuʻunga ʻi heʻene fakaleleí, ko e tokotaha lelei taha ia ki ai, peá ne hoko ko e “Lami naʻe tāmateʻi talu mei he fakatupu ʻo e māmaní” (Fakahā 13:8), ʻo hangē ko hono fakahā kia Sione ʻi he Motu ko Pātimosí. Naʻe fakamatalaʻi ʻe he [Palōfita ko Līhaí] ko e misiona ʻo e ʻAlo ʻo e ʻOtuá ke “fai ha [taukapo] maʻae fānau kotoa pē ʻa e tangatá; pea ʻe fakamoʻui ʻa kinautolu ʻa ia ʻoku tui kiate iá.” (2 Nīfai 2:9.)

Kuo tau fanongo ʻi ha meʻa lahi mei ha faʻahinga mahino ʻoku fakangatangata, ʻo fekauʻaki mo hano faingamālie ke fakahaofi ha taha ʻo tuʻunga ʻi he ʻaloʻofá ʻataʻatā pē. Ka ʻe fie maʻu hano fakamatalaʻi ʻe ha palōfita ʻe taha kae toki mahino ʻa e tokāteline moʻoni ʻo e ʻaloʻofá ʻo hangē ko hono fakamatalaʻi ʻi he ngaahi lea ʻuhinga ko ʻení:

Naʻe pehē ʻe he palōfita ko ʻení, “He kuo mau ngāue tūkuingata ke tohí, ke fakalotoʻi ʻa ʻemau fānaú mo homau kāingá foki ke nau tui kia Kalaisi mo fakalelei ki he ʻOtuá; he ʻoku mau ʻilo ko e meʻa ʻe fakamoʻui ai ʻa kitautolú ko e ʻaloʻofa, ʻo ka hili ʻemau fai ʻa e meʻa kotoa pē ʻe ala faí” (2 Nīfai 25:23). Ko hono moʻoní ʻoku huhuʻi kitautolu ʻe he taʻataʻa fakalelei ʻo e Fakamoʻui ʻo e māmaní, ka ʻo ka toki hili hono fakahoko ʻe he toko taha taki taha ʻa e meʻa te ne lava ʻo fakahokó, ke ngāueʻi ai hono fakamoʻuí.

Ko e tefitoʻi maʻongoʻonga makehe ʻe taha ʻi he palani ʻo e fakamoʻuí ko e konga ko ia ʻe “lava fakamoʻuiʻi ʻa e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá, tuʻunga ʻi he talangofua ki he ngaahi fono mo e ngaahi ouau kotoa ʻo e Ongoongoleleí.“ (Ngaahi Tefito ʻo e Tui 3.) Ko e ngaahi tefitoʻi fono mo e ngaahi ouau ʻeni ʻa ia ʻoku tuʻunga ai ʻa e fakamoʻuí kou ʻosi ʻomi mahino pē:

ʻUluakí, tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.

Uá, fakatomala mei he angahalá, ʻa ia ko hono ʻuhingá ke tafoki mei he ngaahi angahala ʻo e talangataʻa ki he ngaahi fono ʻa e ʻOtuá pea ʻoua naʻa toe foki ki ai. Naʻe folofola mahino ʻa e ʻEikí ʻi he meʻá ni. Naʻá ne pehē: “…ʻalu ʻi homou ngaahi halá pea ʻoua te mou toe faiangahala; ka ʻe foki ki he laumālie pē ko ia ʻe faiangahalá [ʻa ia ko hono ʻuhingá, ke toe foki ki he ngaahi angahala kuo ʻosi fakatomalaʻí] e ngaahi angahala muʻá, ʻoku folofola ʻe he ʻEikí ko homou ʻOtua” (T&F 82:7).

Tolú, ke papitaiso ʻaki ʻa e vaí mo e Laumālié, pea ʻi he ngaahi ouau pē ko ʻení, ʻo hangē ko hono akoʻi ʻe he ʻEikí kia Nikotīmasí, ʻe toki lava ai ha taha ʻo mamata pe hū ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá. (Vakai, Sione 3:4–5.)

Naʻe toe fakamamafaʻi ʻa e akonaki ko ʻení ʻe he Fakamoʻui kuo toetuʻú ki he kāingalotu ʻi he konitinēnití ni, ʻo hangē nai ko haʻane pōpoaki fakaʻosi ia ki heʻene kau ākongá. Naʻe akoʻi ai ʻe he ʻEikí ʻa hono kāingalotu faivelengá “ʻoku ʻikai faʻa hū ki hono puleʻangá ha meʻa ʻoku taʻe maʻa; ko ia, ʻoku ʻikai ke hū ki hono malōlōʻangá ha taha, ka ko kinautolu pē kuo fō honau kofú ʻi hoku totó, koeʻuhí ko ʻenau tui mo e fakatomala mei heʻenau ngaahi angahalá kotoa pē, pea mo ʻenau faitotonu ʻo aʻu ki he ngataʻangá.

“Pea ko e fekaú ʻeni: Fakatomala ʻa kimoutolu ʻe ngaahi ngataʻanga ʻo māmani, pea haʻu kiate au, mo papitaiso ʻi hoku hingoá, koeʻuhí ke fakamāʻoniʻoniʻi ʻa kimoutolu ʻi he maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, koeʻuhí ke mou tonuhia ʻi hoku ʻaó ʻi he ʻaho fakaʻosí.

“Ko e moʻoni, ko e moʻoni, ʻoku ou tala kiate kimoutolu, ko ʻeku ongoongoleleí ʻeni. …” (3 Nīfai 27:19–21.)

Ko e hā ʻa e ngaahi talaʻofa ne fai kia kinautolu faivelengá?

Kapau ʻe talangofua ʻa e fānau ʻa e ʻEikí ki he leʻo ʻo e tokotaha talafekau moʻoni ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, ʻa ia ʻoku kau ai ʻa kinautolu kotoa pē ʻi he funga māmaní, tatau ai pē pe mei he puleʻanga fē, lanu ʻo e kilí, pe matakali fē, ʻo hangē ko ia ne fai ʻe he kau tangata ʻalu vavā ʻe toko tolu ʻi he ʻAkuāliasí ki he kau ngāue fakaʻuhila ne ʻosi akoʻi ʻi he feituʻu ne puleʻi hake ai mei māmaní, ʻi he houa ʻo e faingataʻá, ʻe lava ʻa e tokotaha taki taha ʻo mamata ki he ʻEikí mo ʻiloʻi ia, ʻo hangē ko ia kuo ʻosi talaʻofa ʻe he ʻEikí. …

Ko e talaʻofa ko ʻeni ʻo e nāunau ʻoku tali mai kia kinautolu ʻoku faivelenga ki he ngataʻangá, naʻe fakalika mai ia ʻi he tala fakatātā ʻa e ʻEikí ki he Foha Maumau Koloá. Naʻe talaʻofa ʻa e tamaí, ʻa ia, ʻi he lēsoni ʻa e ʻEikí, ko ʻetau Tamaí ia mo hotau ʻOtuá, ki he foha faivelenga ko ʻení: “Foha, ʻokú ta nofo maʻu [pē] mo au, pea ko ia kotoa pē ʻoku ʻaʻakú ʻoku ʻaʻau ia” (Luke 15:31).

Ne talaʻofa ʻa e ʻEikí ki he kau faivelenga mo e kau talangofua ʻo e ʻaho ní ʻi ha fakahā ki ha palōfita ʻi onopooni ʻo pehē: “…ʻe foaki kiate ia ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku maʻu ʻe heʻeku Tamaí” (T&F 84:38.)

Pe ʻe hangē ko e kau taʻe poto ko ia ʻi he vaitafe ʻi ʻolunga he Vaitō Naiakalaá ʻi heʻenau fakaofiofi atu ki he ngaahi mataʻau fakatuʻutāmakí? Neongo ʻa e ngaahi fakatokanga mei he kau leʻo ʻo e vaitafé, telia naʻa tōmui, naʻa nau kei fakasītuʻaʻi pē ʻa e ngaahi fakatokangá, kataʻi, tauʻolunga, inu, mo manukiʻi, pea ne nau mate.

Naʻe mei pehē mo e ikuʻanga ʻo e kau tangata ʻalu vavā ʻo e ʻAkuāliasí ʻo kapau naʻe ʻikai ke nau tali ʻa e kihiʻi fakahinohino kotoa pē mei he feituʻu ʻi Hiusitoni ne puleʻi hake mei ai ʻa e folaú. Naʻe fakafalala ʻenau moʻuí ki he talangofua te nau fai ki he ngaahi tefitoʻi lao ʻokú ne puleʻi mo pukepuke ʻa e ngaahi ivi ʻo e ʻunivēsí.

Ne tutulu ʻa Sīsū ʻi heʻene ʻafio ki he hangē kuo ʻikai ha toe fakakaukau lelei ʻa e kakai ne ʻi ai, ʻi hono kuongá, pea mo nau manukiʻi taʻe tuku ʻa ʻene kole ke nau omi kiate Ia ʻi he “matapā fāsiʻi mo lausiʻi,” ʻa ia kuo ʻosi fakaʻilongaʻi mahino mai ʻi he palani taʻengata ʻa e ʻOtuá ki he fakamoʻuí.

Pehē ange mai te tau toe fakafanongo ki heʻene ngaahi kolé he ʻahó ni ʻo hangē ko ʻene fakahokó: “ʻE Selusalema, Selusalema, ʻa koe ʻokú ke tāmateʻi ʻa e kau palōfitá, mo tolongaki ʻaki ʻa e maká ʻa kinautolu ʻoku fekau atu kiate koé, kuo liunga fiha ʻeku fie tānaki fakataha hoʻo fānaú, ʻo hangē ko hono tānaki fakataha ʻe he motuʻa moá ʻene fānaú ʻi hono lalo kapakaú, ka naʻe ʻikai te mou loto ki ai!” (Mātiu 23:37).

Pehē ange mai ʻe fakatokangaʻi ʻe māmani ʻi he lea fakatātā e taha ne fai ki a Sione Fakahā fekauʻaki mo e ʻīmisi toputapu ʻo e ʻEikí ʻi heʻene ui kia kitautolu he kuongá ni ʻo hangē ko ia ne fai ki he kakai ʻo Selusalemá:

Ne folofola ʻa e ʻEikí, “Vakai, ʻoku ou tuʻu ʻi he matapaá mo tukituki: kapau ʻe fanongo ʻe ha taha ki hoku leʻó, mo toʻo ʻa e matapaá, te u hū atu kiate ia, pea te ma keinanga fakataha mo au.

“Ko ia ia ʻe ikuná, te u foaki ki ai ke nofo mo au ʻi hoku nofoʻa fakaʻeiʻeikí, pea hangē ko ʻeku ikuna, peá u nofo mo ʻeku Tamaí ʻi hono nofoʻa fakaʻeiʻeikí” (Fakahā 3:20–21).

Ko e palani leva ʻeni ʻo e fakamoʻuí ʻi hono akoʻi ʻe he Siasi moʻoní, ʻa ia ʻoku fakavaʻe ʻaki ha kau ʻaposetolo mo ha kau palōfita, pea ko e ʻEiki ko Kalaisí ʻa hono fungani maka tulikí (ʻEfesō 2:20), pea ko ia pē taha ʻe lava ai ʻa e melinó ʻo hoko mai, ʻo ʻikai hangē ko e foaki ʻa māmaní, ka ko e ʻEikí pē taha te ne lava ke foaki kia kinautolu ʻoku nau ikunaʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻo māmaní, ʻo hangē ko e ʻEikí.

“Pea ʻoku ʻikai ha fakamoʻui ʻi ha taha kehe: he ʻoku ʻikai ke tuku mo ha hingoa ki he kakai ʻi lalo langí, ke tau moʻui ai” (Ngāue 4:12) …

ʻE ʻunuaki fēfeeʻi ʻe heʻetau ngaahi tōʻonga fakaʻahó kitautolu ki he moʻui taʻengatá?

ʻI ha fakataha ki muí ni mai, ne u fanongo ai ki ha fakamoʻoni māfana ʻa ha kiʻi taʻahine kei siʻi. Ne puke ʻene tangataʻeikí ʻi ha mahaki ne pehē ʻe he kau toketaá he ʻikai toe lava ʻo faitoʻo. Ne tala ange ʻe he tamai faingataʻaʻiá ni ʻi ha pongipongi ʻe taha ki siʻono malí, hili ia ʻo ha pō felāngaaki mo faingataʻa moʻoni, “ʻOku ou fakafetaʻi lahi he ʻahó ni.” Tali ange ʻe hono malí, “Ki he hā?” Peá ne tala ange, “ʻI hono foaki mai ʻe he ʻOtuá ha faingamālie ke u toe nofo ai mo koe ʻi ha ʻaho ʻe taha.”

ʻOku ou fakatauange he ʻahó ni, ko kimoutolu kotoa pē ʻoku mou ongona ʻa e fakamafolá ni, ke mou fakafetaʻi ki he ʻOtuá ʻi he toe ʻaho ko ʻení! Koeʻuhí ko e hā? ʻI he faingamālie ke toe fakaʻosi ai ha meʻa naʻe teʻeki ai ʻosi. Ke fakatomala; ke fakatonutonu ha ngaahi fehālaaki; ke tokoniʻi ki he leleí siʻa fānau ʻoku hē atu; ke tokoni ki siʻa taha ʻoku tangi ki ha tokoni—ko hono fakanounoú, ke fakafetaʻi ki he ʻOtuá ʻi ha toe ʻaho ʻe taha ke teuteu ai ke feʻiloaki mo ia.

ʻOua te ke feinga ke ke moʻui ʻaki ha ngaahi ʻaho ʻoku teʻeki hoko. Fekumi ki ha mālohi ke ke fakaleleiʻi ai ha ngaahi palōpalema ʻo e ʻaho ko ʻení. ʻI heʻene Malanga he Moʻungá, ne naʻinaʻi ai ʻa e ʻEikí: “Ko ia, ke ʻoua naʻa mou tokanga ki he ʻapongipongí: koeʻuhí ʻe tokanga ʻa e ʻapongipongí ki he ngaahi meʻa ʻoʻoná. [He] ʻoku [feʻunga pē] ʻaho mo hono kovi” (Mātiu 6:34)

Fakahoko pē meʻa kotoa te ke lavá pea tuku hono toengá ki he ʻOtua, ko e Tamai ʻatautolú hono kotoa. ʻOku ʻikai feʻunga ia ke te pehē, te u fai hoku lelei tahá, ka ke tau pehē, te u fai ʻa e meʻa kotoa pē te u malavá; te u fai ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku fie maʻú.2

Ngaahi Fokotuʻu ki he Akó mo Hono Aleaʻí

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻoku fakahaaʻi mai ai ʻi he palani ʻo e fakamoʻui ʻa ʻetau Tamaí ʻa ʻEne ʻofa kia kitautolú?

  • ʻOku ʻomi fēfē ʻe he mahino ʻo e palani ʻo e fakamoʻuí ha melino pe nonga ki heʻetau moʻuí?

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ʻa e tauʻatāina ke filí kapau ʻoku fie maʻu ke tau foki ki he ʻOtuá? Ko e hā ʻoku fie maʻu ai ʻa e Fakalelei ʻa Kalaisí? Ko e hā kuo pau ai ke tau talangofua ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e ngaahi ouau ʻo e ongoongoleleí?

  • Ko e hā nai ha ngaahi nunuʻa ʻo e fakahehema mei he hala kuo ʻosi kotofa ʻe he Tamai Hēvaní ke tau muimui aí?

  • Ko e hā ha ngaahi meʻa ʻoku nau faʻa fakatupu ke pulia ai mei he kakaí, ʻi he ngaahi taimi ʻe niʻihi, ʻa e taumuʻa ke foki ki he ʻafioʻanga ʻo e Tamai Hēvaní? Ko e hā ha faleʻi te tau lava ʻo fai ki he kau mēmipa ʻo e fāmilí mo ha kakai kehe kuo nau hē mei honau halá?

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke tau tokoni ʻi he ʻaho kotoa peé? Ke fakahaaʻi ʻetau loto houngaʻiá he ʻaho kotoa peé? ke fakatomala mo feinga ke ikunaʻi hotau ngaahi vaivaí? ʻE tokoniʻi fēfeeʻi kitautolu ʻe heʻetau fakahoko ʻa e ngaahi meʻá ni ke tau teuteu ai ke feʻiloaki mo e ʻOtuá?

Maʻuʻanga fakamatalá

  1. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1946, 145.

  2. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1970, 113–17; pe Improvement Era, Tīsema 1970, 28–30.

Ko hono ui ʻe Sīsū Kalaisi ʻa Pita mo ʻAniteluú. Naʻe fie maʻu ʻa e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí ke fakafaingamālieʻi ai ʻa e palani ʻo e fakamoʻui ʻa e Tamaí. ʻI heʻetau muimui ki he Fakamoʻuí, ʻe lava ai ʻa e tokotaha taki taha ke ne fakahoko kakato mo malu ʻa ʻene “fononga ʻi he moʻui fakamatelié ki hono ikuʻanga taupotú—ko ha foki ki he ʻOtua naʻá Ne foaki ange ki ai ʻa e moʻuí.”