Aoaoga a Peresitene
Mataupu 20: Faaolataga Faaletino mo i Tatou Lava ma Isi


Mataupu 20

Faaolataga Faaletino mo i Tatou Lava ma Isi

A tatou mulimuli i le fautuaga a le Alii, o le a sili atu ona mafai ona tatou faafetaia’ia o tatou manaoga faaletino ma fesoasoani ai i ē o loo manaomia le fesoasoani o loo siomia i tatou.

Mai le Soifuaga o Siaosi Alapati Samita

Na avea Siaosi Alapati Samita ma Peresitene o le Ekalesia a o faamutaina le Taua Lona Lua a le Lalolagi. O le taua na tuua ai le tele o atunuu ua faataumaoia, ma e fiaafe tagata sa leai ni meaai ma isi mea e manaomia. I se saunoaga i le konafesi aoao, na faamatala ai e Peresitene Samita lo latou pagatia ma uunaia ai le Au Paia e fesoasoani e faamama lo latou mafatiaga: “O i latou uma o ni fanau a le [Atua]. Latou te manaomia i tatou; latou te manaomia e le gata i lo tatou lagolago atu i lagona ma a tatou aoaoga faalelotu, ae latou te manaomia foi meaai ma lavalava ma moega ma ituaiga fesoasoani uma, aua o le toatele o i latou, ua leai sa latou mea o totoe. Pe ana mafai ona outou vaai i nisi o tusi e oo mai i lo matou ofisa mai nisi o tagata matitiva iina, o le a nutimomoia o outou loto. O tagata ua aveesea mai o latou aiga ma le manatu o le a faato’a i se isi mea, ae faafuasei ona tuulafoa’ia, ma ina ua latou toe foi atu i o latou fale, ua gaoia uma a latou mea sa i ai—mea uma lava—ma ua leai se faamoemoe, ua leai se mea e o i ai.”1

Ona ua tele tausaga o faia le masani a le Ekalesia o le teuina o meaai, o lea sa lava saunia ai e fesoasoani i nei tulaga. O taumafaiga e avatu ai lea ituaiga o fesoasoani na amata ina ua tulata i le faaiuga o le 1945, ina ua malaga Peresitene Samita i Uosigitone, D.C., e fai ia fuafuaga ma le peresitene o le Iunaite Setete, o Harry S Truman, e auina atu meaai ma lavalava i Europa. I la la’ua fonotaga na saunoa ai Peresitene Truman, “Matou te fiafia e fesoasoani atu i soo se itu matou te mafaia. … O le a le umi o le a mafai ai ona tapena?”

Sa faaofo o ia e Peresitene Samita i lona tali atu: “Ua uma ona tapena. … [Sa] matou fauina ni fale ma faatutumu i le saito, ma faateleina a matou lafumanu ma a matou fagaga, ma o le mea lea matou te manaomia nei o ni nofoaafi ma ni vaa e auina atu ai ni uta tele o meaai, o lavalava ma moega i tagata o Europa o loo pagatia. E i ai sa matou faalapotopotoga i le Ekalesia [o le Aualofa] ua saunia ni ie soosoo e silia ma le luaafe sa latou su’iina.”

Sa lipoti atu e Peresitene Samita i le Au Paia, o le taunuuga o nei uta, “e toatele tagata na maua ni lavalava mafanafana ma moega ma meaai e aunoa ma se faatuai. Pei ona vave ona maua o nofoaafi ma vaa, sa i ai foi ia i tatou mea sa manaomia e auina atu i Europa.”2

Toeitiiti atoa le 15 tausaga na muamua atu, a o avea Elder Samita ma se tasi o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, na ia saunoa ai i le Aualofa i se isi taimi o le matua manaomia—le Pau Tele o le Tamaoaiga. Sa ia aoao atu, o le fesoasoani ia i latou e manaomia le fesoasoani e sili atu i le na o le saunia o fesoasoani faaletino; e manaomia ai foi le agalelei moni ma le alofa moni:

“E lei i ai se taimi, i la’u faamasinoga, na sili ona manaomia ai le agalelei nai lo le taimi nei. O aso nei ua tofotofoina ai agaga o tagata, ma ina ua nutimomoia o latou loto. O aso nei e toatele ai i latou e feagai ma le fiaaai ma le faanoanoa e oo lava i le Au Paia o Aso e Gata Ai. …

“… Ou te talitonu ua aumai e lo tatou Tama Faalelagi lo tatou avanoa e atiina ae ai. … O le a tatou iloa ai pe o ia i tatou le alofa lea na fai mai le Faaola e tatau ona i ai i o tatou loto.”3 [Tagai fautuaga 1 i le itulau e 227.]

Aoaoga a Siaosi Alapati Samita

Afai tatou te faautauta i le faaaogaina o a tatou punaoa, o le a tatou saunia mo taimi faigata.

O le fautuaga lea a uluai paionia i lalo o le taitaiga a Peresitene [Polika] Iaga e teu ni meaai mo le tausaga, aua afai e i ai se tasi e faaletonu fua o ana faatoaga, e mafai ona ola seia aulia le isi vaitau. …

Atonu tatou te feagai ma taimi faigata, uso e ma tuafafine, ae e mafai ona tatou saunia mo na taimi, pe a tatou mafaufau i le fitu tausaga o le mau ma le fitu tausaga o le oge i ona po o Farao ma fuafua ai e pei ona sa latou faia [tagai Kenese 41]. E mafai foi ona toe oo mai na tulaga. Tatou te le iloa, ae ua tatou iloa i popofou o le Ekalesia, sa fautuaina ai tagata e le Au Peresitene o le Ekalesia ma le au taitai o le Ekalesia e teu ia lava meaai e faafetaia’ia ai faalavelave faafuasei. O le taunuuga, talu ona mautu lelei tagata iinei ma ua amata ona fua faatoaga, ma faateleina foi lafumanu ma fagaga, sa leai se tulaga e tatau ai ona pagatia se tagata ona o meaai.4

Ua tatou ola i taimi matautia. Ua taunuu tusitusiga paia, ma e pei ua foliga mai ia te au o le taimi faapitoa lenei, pe ana faapea e mafai, o le a faaseseina le au filifilia. E maeu le faigofie mo i latou e mananao e faateleina a latou tupe faasili i le lalolagi, e sue auala e faagalogalo ai aoaoga faigofie a le Alii e faatatau i o tatou olaga. E uiga ese foi ia te a’u, le toatele o tagata ua apoina le mausa o le faalogo atu ia i latou e tautatala mai i mea e ese mai le finagalo faaalia o lo tatou Tama Faalelagi. …

… Sa fautuaina nei tagata e faasao a latou suauu ma a latou punaoa. Ua aoaoina i tatou e i latou sa faatula’i e le Alii e aoao i tatou ia tatou ola e tusa ma a tatou tupe maua, e le tatau ona tatou mulimuli i tifiga a le lalolagi ma faaalu tupe e oo lava ina soona faaalu nai lo le mea e mafai ona tatou maua, e tausia ai i tatou lava ma o tatou aiga.

Ou te poplole ona e tele taimi, e faatauasoina ai le Au Paia o Aso e Gata Ai i o latou lava tuinanau, i lo latou naunau ia pei o le lalolagi; ma ua ta’u mai e lo tatou Tama Faalelagi i se gagana e manino naua, e le mafai ona tatou ola e pei ona ola ai le lalolagi ma maua lona Agaga.5

O nisi tagata. … ua faaaoga a latou aseta ma faaalu a latou tupe mo mea e le tatau ai, ma a oo mai taimi faigata, ua latou le mafai ona faafetaia’ia a latou matafaioi.

E mafai ona tatou aoao mai se lesona mai le loi. Na te faaputuputu ana meaai pe a maua ma teuina mo le aso o le a lē mafai ai ona maua. O le taunuuga, e masani lava ona mautu lelei lona pa’usisi. O le sē, o se iniseti e lapo’a tele atu, e le faapena ona ola. E leai se mea na te teuina mo taimi faigata, ae e faalagolago lava i le fiti o se laki e maua ai mea na te manaomia, ma o le taunuuga o le tele lava o sē e matelaina.

Ou te popole e i ai ni tagata e pei o le sē, ma e latou te le faaaogaina lelei o latou avanoa. A mafai ona latou aoaoina se lesona mai le loi, o le a latou faaputuina meaai latou te manaomia ma i ai pea lava ni a latou meaai.6 [Tagai fautuaga 2 i le itulau e 227.]

Ua poloaiina i tatou e le Alii ia galulue e maua ai mea tatou te ola ai.

O le mea moni faapea ua tele naua tupe ua maua e le toatele o tagata, ua avatu ai i nisi taimi i le autalavou le lagona ona e matua faigofie ona maua le tupe, o lea e le tatau ai pe manaomia le galue faamaoni. Ae, ua faamalieina au e leai lava ni tagata na ola i le lalolagi, o e sa lē galulue ia maua mea e tausi ai i latou e ala i le amiosa’o ma le galue malosi, e le’i faasevasevaloaina.

A ola a’e a tatou fanau i le paie, tatou te iloa e le o se mea lelei lea i le Alii.7

E maeu le faamanuiaina o i tatou pe a tatou punouai i se galuega talafeagai.8

Ua loa ona fetalai mai lo tatou Tama Faalelagi … o loo i ai le ‘au paiē i Siona, … ma sa ia fetalai, “O le paie e le ‘ai i le areto pe ofu i le ofu o lē galue.” [MFF 42:42.] Ou te manatu na te le o faauigaina ia i latou e le o mafai ona maua ni galuega, ma o loo taumafai faamaoni e tausia i latou lava. Ou te manatu sa ia faatatau i amio masani a nisi tagata o le faalagolago i o latou tuaoi. … Ou te lagona e lei i ai lava se mafuaaga tatau ua tuuina atu i se tagata i lenei lalolagi e manatu ane ai e mafai ona ia faalagolago i se isi tagata mo tupe e ola ai. Ou te lei manatu a o o’u laitiiti faapea o le a faamalosia se tagata e saunia mea ou te ola ai. Na aumai e le Alii ia te au le atamai. Sa Ia faatonu mai e tatau ona ou faigaluega, ma sa amata ona ou faigaluega ina ua sefululua o’u tausaga, ma sa ou maua ai le olioli i le galue, ma sa ou maua ai tupe ou te ola ai ma fesoasoani ai i isi i le sili atu ma le limasefulu tausaga.

Ou te faafetai i le Atua mo le galue, mo le olioli e maua mai le faia o mea i le lalolagi. Ou te le o faatatau i se ituaiga o galuega faapitoa ae pau o lea ia faamamaluina. Peitai, ua faailoa mai e le Alii e tatau ona tatou galulue malosi. I aso anamua, na ia fetalai ai e tatau ona maua mea tatou te ola ai e ala i le afu o o tatou muaulu [tagai Kenese 3:19].9 [Tagai fautuaga 3 i le itulau e 227.]

E le tatau i e mauoa po o e matitiva ona naunau o latou loto i oa o le lalolagi.

“Oi talofa ia te outou tagata mauoa, ona ua outou le foai atu a outou mea i e matitiva, aua o a outou oa e faaumatia o outou agaga; o le a avea lenei mea ma a outou auega i le aso o le asiasiga, ma le faamasinoga, ma le ita: Ua mavae le seleselega, ua i’u le tau vevela, a e le’i faaolaina lo’u agaga!” (MFF 56:16.)

O le mea lea na fetalai mai ai le Alii e uiga i ē mauoa e mumusu e foai atu a latou mea i ē matitiva. Peitai na ia fetalai foi i se mea e tutusa lava le taua i le tagata mativa e lē o faia le mea sili na te mafaia. Fai mai:

“Oi talofa ia te outou o e matitiva, o e le loto momomo, e le agaga maulalo, e le malilie o outou manava, e le taofia foi o outou lima i le tago atu i mea a isi tagata, a e tutumu o outou mata i le matape’ape’a, ma lē galulue i o outou lava lima!” (MFF 56:17.) …

… Ona ia toe faaopoopo mai lea, “A e amuia ē matitiva o e loto mama, ma loto momomo, ma agaga maulalo, aua o le a latou vaai atu i le malo o le Atua o loo oo mai i le mana ma le mamalu sili i lo latou lavea’iga; aua o mea taua a le lalolagi o le a tuuina atu ia te i latou.” (MFF 56:18.)

O i latou na e le o i ai le tamaoaiga o le lalolagi ae o la lava e maua le ola ma le tino ma le atamai, ma o loo naunau e fai le mea e finagalo le Alii latou te faia. …

O lenei, o’u uso e ma tuafafine, o loo i ai e mauoa ma e matitiva i a tatou faalapotopotoga. Afai tatou te matitiva, e mafai lava ona tatou agavaa e pei ona ta’u mai e le Alii i i. E mafai ona mama o tatou loto ma faia le mea sili, ma o le a ia le faatagaina lava i latou o loo faia mea sili ina ia mafatia mo mea e manaomia o le olaga i le faapotopotoga a tagata o loo i le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai. …

Ou te faamoemoe o le a tatou lē matau’a ai ona o nisi o alii ma tamaitai e maumea. Afai foi tatou te maumea, ou te faamoemoe o le a tatou lē manatu ifo ai na o i tatou lava ma lē iloa ai mea o manaomia e isi fanau a lo tatou Tama. Afai ua tatou sili atu nai lo i latou, e tatau ona avea moni i tatou o ni uso ma ni tuafafine, ae lē o le faafoliga. E tatau ona tatou naunau e atiina ae i lenei lalolagi se faalapotopotoga o le a mananao ai isi e vaai i a tatou galuega lelei ma vivii atu ai i le suafa o lo tatou Tama Faalelagi. …

E le tatau ona tatou pauu atu i mausa leaga a isi tagata. E le tatau ona tatou mafaufau tatou te aveina mea a le isi tagata. Toe mafaufau i tulafono e sefulu, ona maua lea o se parakalafa puupuu e tasi, “Aua e te manao.” [Esoto 20:17.] …

E le tatau ona tatou mafaufau faapena. Atonu e fai e nisi lena mea, ae a tatou maua le agaga o le talalelei a Iesu Keriso i o tatou loto, o le a le faaseseina i tatou i lena mea.

Ua faatonuina i tatou e le mafai ona tatou auauna atu i le Atua ma se isi matai [tagai Mataio 6:24]. E tatau ona faia la tatou filifiliga, ma a tatou mananao e avea ma auauna a le Atua ma fanau a lo tatou Tama Faalelagi ma maua Ana faamanuiaga, e tatau ona tatou faia e ala i le āva ia te Ia ma tausi Ana poloaiga. O o tatou lagona, ma lo tatou alofa, pe afai e mafai ona ou faaaogaina lena faaupuga, e tatau ona oo atu i le lalolagi uma pe a fai lava latou te taliaina.10 [Tagai fautuaga 4 i le itulau e 228.]

O sefuluai ma isi taulaga, tatou te lagolago ai i le galuega a le Ekalesia ma faamanuia i latou e manaomia.

Ua tuuina mai e le Alii le avanoa e avatu ai le tasi vaesefulu o a tatou tupe maua, mo Lana Ekalesia, mo le atiina ae o Lana galuega i le lalolagi. O i latou e totogi a latou sefuluai e maua o latou faamanuiaga. … E le mafai ona tatou faamoemoe e maua ni faamanuiaga e aunoa ma se taumafaiga faamaoni. O le a manaomia ona tatou faia mea e foliga o ni osigataulaga i isi. Masalo e mafaufau tagata a latou totogiina a latou sefuluai, ua latou faia se osigataulaga, ae e leai; o loo latou faia se teuga’oa moni lava o le a faafoi mai ai se tufaaga e faavavau. E tuuina mai e lo tatou Tama Faalelagi mea uma ua tatou maua. Na te tuuina uma mai i o tatou lima, ma faatagaina i tatou e faaaoga le iva vaesefulu o na mea, ona Ia poloai mai lea e tuu le tasi vaesefulu i le mea ua Ia faatonu mai, lea ua Ia silafia o le a faataunuu ai le tele o mea lelei e atiina ae ai Lana Ekalesia.

Ina ua tatou faalogo i lipoti i lenei taeao o lenei Ekalesia tele [i se sauniga o le konafesi aoao], sa faagaeetia lava a’u i le tala o le tupe—i le iloa ai o se faalapotopotoga tele faapenei, ma le anoanoai o ona tagata, e tele itu o loo faagaoioia ai, i le lotolotoi o mafatiaga ma faanoanoaga o le lalolagi, o loo i ai i se tulaga ua mafai ai e se tasi o le Au Peresitene o le Ekalesia ona tula’i atu iinei ma saunoa sa’o mai ua leai se aitalafu a le Ekalesia. E toatele atunuu ma tagata o loo nonofo aitalafu, ae sa matua lelei ona faafoe le Ekalesia ma ua leai ai se aitalafu. Tatou mafaufau i ai. Tatou lagolagoina le Ekalesia. Tatou mulimuli i le taitaiga mataalia a le Ekalesia. Ia tatou ola ina ia mafai ona faamanuia i tatou e le Alii e pei ona ia faamanuiaina o le Ekalesia.11

Afai sa e totogi se sefuluai faamaoni, e mafai ona ou fai atu e aunoa ma le faatuai, o le isi iva vaesefulu ua avea o se faamanuiaga tele mo i latou sa totogiina, nai lo le selau pasene o i latou e le i totogiina se mea. O le galuega lenei a le Alii. … Semanu e le mafai e tagata ona fai lenei mea. O lo outou agalelei ma lo outou limafoai uma, o a outou galuega faafaifeautalai uma, o la outou tausiga o e matitiva, … ma mea uma sa outou foai o ni tagata faatauvaa, ou te molimau atu o a outou mea o totoe, o le a aumaia ai ia te outou le fiafia e sili atu, le filemu e sili atu, le mafanafana e sili atu ma le mautinoa e sili atu o le ola e faavavau nai lo nisi lava tagata i le lalolagi i le taimi nei.12

Ou te talitonu e alofa le Alii ia i latou e lotomaulalo, agaga faamaoni o loo naunau e aapa atu ma pa’i atu ia i latou e manaomia, pe o meaai po o lavalava po o moega po o le agalelei, aua o se vaega lena o le talalelei a Iesu Keriso.13 [Tagai fautuaga 5 i le itulau e 228.]

Afai tatou te matamau i a tatou mea e maua, e le tatau ona i ai se tasi e fiaai.

E le tatau ona i ai se alii, tamaitai, po o se tamaitiiti i le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai e fia’ai, aua ua faatulaga le Ekalesia e fesoasoani ia i latou e leai ni mea e tatau mo le olaga. E lava mea mo tagata uma, ma e totoe. … Ua faataga e le Atua ia tagata ia maua ‘oa, ma a latou mauaina i auala tatau, o a latou lava mea, ma o le a ia faamanuiaina i latou i le faaaogaina pe a faaaoga faalelei.14

Ua tatou taulai tele atu i le lalolagi ma ua galo ai tagata o loo mafatia e mafai ona tatou fesoasoani i ai, i le tele o taimi.15

Mafaufau i alii ua leai ni galuega faapea foi i tamaitai. … Mafaufau i le aofai o fanau a lo tatou Tama e alofa i ai e faapei foi ona Ia alofa mai ia i tatou, o e o le a faanoanoa. Mafaufau i le mafatiaga o le a i ai, pe afai e le limafoai i tatou ua sili atu ona faamanuiaina i mea ua tuuina mai e le Atua i o tatou lima—e le gata i mea ua maua, ae a tatou taofia foi mai Ana fanau le upu o le faamalosiauga ma le fesoasoani ma lē asiasi i aiga o loo matua tele le manaomia, ma avatu i ai mea e tatau ona foai atu e i tatou taitoatasi. Uso e ma tuafafine, o nei avanoa uma ua tuuina mai ina ia faamauoa ai i tatou lava ma atiina ae ai o tatou uiga ma ia tatou tolo’a’i ai mo i tatou lava ‘oa o le lagi, e le o i ai le mogamoga ma le ‘ele e faaumatia ai, ma leai foi ni tagata gaoi e lepetia ma gaoi ai [tagai Mataio 6:20]. O nei avanoa ua tuuina mai ia i tatou e se Tama ua i ai le poto uma, o lē silafia le faaiuga mai le amataga ma ua fetalai mai: “O le ala lea, ia e savali ai.”

Ia tatou … vaavaai solo i o tatou tuaoi—aua le tuua i le Epikopo ma le Aualofa, ae ia avea i tatou o faifeau o le alofa ma le agalelei mo i latou o le a matua manaomia i tatou. Ma po o le a lava le mea tatou te fai, aua tatou te faia ē o manaomia le fesoasoani faapea o i latou o ni tagata matitiva. Tatou foai atu mea e faapei o ni a latou lava mea. Sa faaune mai e le Atua ia i tatou. O nisi taimi, o i tatou ua tele mea, [e amio] e pei ua tatou manatu o ni a tatou mea. O a tatou mea uma lava o i ai, o meaai, o lavalava, o o tatou malutaga, o o tatou fale ma avanoa ua tuuina mai uma ia i tatou o ni tausimea i le Ekalesia ma le malo o lo tatou Tama Faalelagi, ma afai tatou te … foai atu a tatou mea e ui lava atonu o se tupe iti a le fafine ua oti lana tane, o le a tatou maua mai ia te Ia o i luga, faamanuiaga tatou te manaomia i o tatou taimi i lenei lalolagi, ma a oo mai le taimi tatou te tuua ai lenei olaga, o le a faatalitali mai mo i tatou faamanuiaga a se Tama alofa o lē e talisapaiaina a tatou taumafaiga sa fai.16

Afai tatou te mananao e faitaulia i tatou i le malo o lo tatou Alii, le malo selesitila, o lo tatou avanoa lenei e sauni ai,—i le alofa faamaoni, o le galue malosi, ma le faautauta, ma le faapalepale, ma se manao e faia mea uma i lo tatou malosi e faamanuia ai isi, ia avatu ai—ia le mafaufau pea e tatau lava ona tatou maua, ae ia manao e foai atu, aua ou te fai atu ia te outou: “E sili atu le manuia o le na te foai nai lo le na te talia.” [Galuega 20:35.] O le Talalelei a Iesu Keriso, o se talalelei o le foai atu, e le gata i a tatou mea e maua ae o i tatou foi, ma ou te faafetai i lo’u Tama Faalelagi ona ua ou i ai i se faalapotopotoga ua aoaoina faapea.17 [Tagai fautuaga 6 i le itulau e 228.]

Fautuaga mo Suesuega ma le Aoaoina Atu

Mafaufau i manatu nei a o e suesueina le mataupu po o lou sauniuni foi e aoao atu. Mo fesoasoaniga faaopoopo, tagai i itulau e v–vii.

  1. Sa ta’u atu e Siaosi Alapati Samita i le Au Paia i le Pau Tele o le Tamaoaiga, “Ou te talitonu ua aumai e lo tatou Tama Faalelagi lo tatou avanoa e atiina ae ai” (itulau e 213). O le a le uiga o lea mea ia te oe? O faapefea ona tatou “atiina ae” a o tatou auauna atu ia i latou e manaomia?

  2. A o e faitauina le vaega muamua o aoaoga (itulau e 213–15), mafaufau i mea e mafai ona e faia e amata ai pe faaleleia ai lau teugā meaai ma punaoa. O a ni faataitaiga o faalavelave faafuasei po o tulaga e tatau ona e saunia i ai? O a mea e mafai e korama o le perisitua ma Aualofa ona fai e fesoasoani ai i tagata ia saunia mo nei taimi o faalavelave?

  3. Toe iloilo le vaega o loo amata i le itulau e 215 ma faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga e 68:31. Aisea e te manatu ai ua poloaiina i tatou e le Alii e galulue mo le tausiga o o tatou lava ola? O a ni ala aoga e aoao ai le fanau i le taua o le galue?

  4. Faitau lapataiga a Peresitene Samita i e mauoa ma e matitiva o loo iitulau e 216–18. O a taunuuga o le magaga o o tatou loto i ‘oa? O le a se mea e mafai ona tatou faia e aloese mai ai?

  5. Faitau le vaega o loo amata i le itulau e 218, lea o loo talanoaina ai e Peresitene Samita ia faamanuiaga o le totogi o le sefuluai ma isi taulaga. O a ni auala aoga e aoao ai tupulaga talavou po o tagata fou o le ekalesia e uiga i nei faamanuiaga?

  6. A o e suesueina le vaega mulimuli o aoaoga (itulau e 220–21), mafaufau i se mea patino e mafai ona e faia e fesoasoani ai i le epikopo ma isi taitai o le uarota, e faafetaia’ia manaoga o tagata i lau uarota po o le nuu. O le a le uiga o le foai atu “e le gata i a tatou mea a o i tatou lava”?

Mau E Faatatau I Ai: Efeso 4:28; Iakopo 1:27; 2 Nifae 5:17; Iakopo 2:17–19; Mosaea 4:22–25; Mataupu Faavae ma Feagaiga 104:13–18

Fesoasoani faafaiaoga: “Tusa lava pe e te faiaoga i ni tagata toatele i le taimi e tasi, ae e mafai lava ona e āu atu i tagata taitoatasi. Mo se faataitaiga, e te āu atu i tagata taitoatasi pe a e faafeiloaia lelei i le amataga o le vasega. … E te aapa atu foi pe a e faia talanoaga e faasoa ai ia saogalemu ma faaosofia” (O Le Aoao Atu, E Leai Se Isi Valaauga E Sili Ai, 37).

Faamatalaga

  1. I le Conference Report, Apr. 1948, 181.

  2. I le Conference Report, Oct. 1947, 6.

  3. “To the Relief Society,” Relief Society Magazine, Dec. 1932, 706.

  4. I le Conference Report, Apr. 1947, 162, 165.

  5. I le Conference Report, Apr. 1929, 30.

  6. I le Improvement Era, Aug. 1946, 521.

  7. “Some Warning Signs,” Improvement Era, July 1948, 425.

  8. I le Conference Report, Oct. 1949, 171.

  9. I le Conference Report, Oct. 1934, 49–50.

  10. I le Conference Report, Oct. 1949, 170–72.

  11. I le Conference Report, Apr. 1941, 25, 28.

  12. I le Conference Report, Apr. 1948, 16–17.

  13. I le Conference Report, Apr. 1947, 162.

  14. I le Conference Report, Oct. 1949, 169, 171.

  15. I le Conference Report, Apr. 1948, 181.

  16. “Saints Blessed,” Deseret News, Nov. 12, 1932, Church section, 8.

  17. I le Conference Report, Oct. 1934, 52.

O Siaosi Alapati Samita o loo asiasi atu ma isi taitai o le Ekalesia i se faleteuoloa o epikopo. Ona sa teuina lava e le Ekalesia meaai, ua saunia ai lava e fesoasoani ia i latou e manaomia ina ua mavae le Taua Lona Lua a le Lalolagi.

“Atonu e i ai o tatou taimi faigata, uso e ma tuafafine, ae e mafai ona tatou saunia mo na taimi.”

“Ua tuuina mai e le Alii le avanoa e avatu ai le tasi vaesefulu o a tatou tupe maua, mo Lana Ekalesia, mo le atiina ae o Lana galuega i le lalolagi.”