Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia
Iakopo


“Iakopo,” Fesoasoaniga mo Mau: Feagaiga Fou (2024)

Fesoasoaniga mo Mau

Iakopo

Ina ua uma ona faafeiloaia lana aufaitau, sa folasia atu e Iakopo ni autu taua o lana tusi, e aofia ai le onosaia o tofotofoga, saili le poto, ma le ola ai o le tagata e tusa ma lona faatuatua. Na faauigaina e Iakopo le “amio Atua e lelei” o le tausia o e ua leai ni tamā ma fafine ua oti a latou tane ma tausia o ia lava ia le pisipisia mai le lalolagi. Sa ia faimai e faapea, e tatau i le Au Paia ona alolofa i o latou tuaoi ma faaalia lo latou faatuatua e ala i a latou galuega. Na faata’ita’i e Iakopo le natura faataumaoi o le lē pulea o upu. Sa ia lapataia lana aufaitau ia aua nei faauo atu i le lalolagi ae ia teena le tiapolo ae faalatalata atu i le Atua. Na lapata’ia e Iakopo tagata mau’oa o ē sauā i isi. Na ia fautuaina le Au Paia e tumau ma le onosai seia oo i le afio mai o le Alii. Na fautuaina e Iakopo e mama’i e valaau atu i toeaina e faauu i latou i le suauu.

O Punaoa

Manatua: O le sii maia o se punavai e le‘i lolomiina e Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai e le faapea ai o le tusiga po o lona tusitala ua faamaonia e le Ekalesia pe o se sui o le tofiga aloaia o le Ekalesia.

Talafaasolopito ma le Talaaga

O ai na tusi i ai le tusi a Iakopo ma pe aisea foi?

E taliaina e le lautele o le tusitala o le tusi a Iakopo o Iakopo, le uso o le Alii. O Iakopo ma ona uso i le amataga sa le’i talitonu i le savali a Iesu. Mulimuli ane, na avea Iakopo ma soo o le Faaola ma se taitai i Lana Ekalesia. O Iakopo o se molimau vaaitino i le Keriso toetu.

O Iakopo o le uluai tusi faalauaitele lea o tusi faalauaitele e fitu o loo aofia ai i le Feagaiga Fou. Ua faaigoa o tusi faalauaitele ona sa faamoemoe ona tusitala mo se aofia e lautele atu nai lo se faapotopotoga po o se eria se tasi. Na faatatau atu e Iakopo lana tusi “i itu aiga e sefulu ma le lua ua faasalalauina.” Atonu na auina atu i Kerisiano talitonu o ē na tuua Iutaia ma nonofo i Fenikea, Kuperu, ma Suria i Anetioka.

O loo iai i lenei tusi ni faamalamalamaga pupuu o mataupu silisili mo le ola faa-Kerisiano. O nei aoaoga e faamamafaina ai faatinoga amiotonu e sili atu nai lo le na o le faailoa atu o le talitonuga. Na aoao mai Iakopo e faapea, o le faatuatua moni e faaalia i galuega, a le tagata po o mea e fai.

E i ai faatusatusaga vavalalata i le va o le Lauga a le Faaola i luga o le Mauga na tusia i le Mataio 5–7 ma upu a Iakopo. O le faaali mai o aoaoga o loo i lenei tusi ua faaalia ai sa lauiloa i latou i soo o le Alii, a o lei faaaofia i latou i le Evagelia a Mataio.

E talitonu nisi tagata atamamai na maliu faamaturo Iakopo i le 62 T.A. Atonu na ia tusia lenei tusi i se taimi i le va o le 40 ma le 60 T.A. Afai na tusia a o lei oo i le 50 T.A., atonu o le Tusi a Iakopo o se tasi lea o uluai pepa o faamatalaga i le Feagaiga Fou.

Iakopo 1:5

O le a se lagona o le Atua e uiga i lo tatou fesili atu ia te Ia o fesili?

I lenei fuaitau, ua valaaulia ai e Iakopo le au faitau e ole atu i le Atua mo le poto. Na ia faailoa mai, o le a tali mai le Atua “ma le agalelei ma le le faavaivai.” O le a le otegiaina pe aoaiina i tatou ona o le ole atu. E lē sailia foi e le Atua ni mea sesē i a tatou fesili. Ina ua uma ona faitau ma toe mafaufau i lenei valaaulia e “ole atu ia i le Atua,” sa fai mai le talavou o Iosefa Samita: “Sa oo ina ou taunuu i le faaiuga o lo’u tumau pea i le pogisa ma le fenumiai, pe ou te faia e pei ona faatonu mai e Iakopo, o lona uiga, ia ole atu i le Atua. Ina ua mavae se taimi sa ou filifili e ‘ole atu i le Atua,’ i le manatu ifo afai e tuu mai e ia le poto ia i latou ua leai se poto, ma foai tele mai, ma lē taʼutaʼua mai, atonu o le a ou taumafai i ai.” O le taunuuga o le naunautaiga o Iosefa e ole atu o se faaaliga mamalu. Sa faaali mai le Atua le Tama ma Iesu Keriso ma tali ana fesili.

Iakopo 1:6–8

Aisea na faatusatusa ai e Iakopo i latou e leai se faatuatua i le “peau o le sami”?

Na faatusa e Iakopo le tagata e leai sona faatuatua i se galu e lelea ma felafoaiina solo. O lenei faatusa ua faaalia ai le le mautu faaleagaga lea e tupu pe a vaivai le faatuatua. Na faamatalaina foi e Iakopo se tasi e leai sona faatuatua o se tagata “faalotolotolua”. O lenei faamatalaga e sau mai se upu Eleni o lona uiga “e lua loto.” O se tagata “faalotolotolua” e i ai se vaega se tasi o i latou e talitonu i le Atua ae o le isi vaega e masalosalo pe le talitonu foi. Sei vagana ua filifili e lenei tagata le faatuatua, o le a latou le “mauaina se mea e tasi mai le Alii.”

Iakopo 2:1–10

O le ā le tala a Iakopo e faatatau i le faailoga tagata?

O le Faaliliuga a Iosefa Samita o le Iakopo 2:1 ua tuuina mai ai le faamaninoga lenei: “O’u uso e, le mafai ona outou maua le faatuatua i lo tatou Alii o Iesu Keriso, o le Alii o le mamalu, ae manatu faapito i tagata.” O le i ai o le “manatu faapito i tagata” o lona uiga o le faaalia o le faailoga tagata. Ua ta’usalaina e Iakopo na faiga le sa’osa’o o isi, aemaise ai o le faaesea o e matitiva ae faapito i e maumea.

Iakopo 2:14–26

O le a le mea na aoao mai e Iakopo e uiga i le faatuatua ma galuega?

I nei fuaiupu, na talanoa ai Iakopo ia i latou o e na tautatala e uiga i le faatuatua o se mea e ese mai galuega. Atonu o aoaoga a le Aposetolo o Paulo e uiga i le faatuatua ma galuega sa le malamalama i ai tagata o le Ekalesia. Na faamamafa mai e Paulo e faapea, o le faaolataga e oo mai e ala i le faatuatua ia Iesu Keriso ae le o galuega o le tulafono a Mose. A o talanoa e uiga i galuega, sa le’i faasino atu Iakopo i faiga o le tulafono a Mose. Nai lo o lea, sa ia faatatau i galuega amiotonu e ōgatusa ma talitonuga o se tasi.

Na saunoa Iakopo i se ituaiga o faatuatua sa le aoga ma sa le taitai atu ai i se faatinoga amiotonu.

Mo se faataitaiga, i le Iakopo 2:15–17, sa teena e Iakopo le “faatuatua papa’u … e le faia ai se eseesega i amioga a se tasi.”

Na tusia e Peresitene Jeffrey R. Holland:

“Mo i tatou, o galuega o le amiotonu, o mea tatou te ono ta’ua o le ‘avea ma soo tuuto,’ o se fuataga e le mafaaseseina lea o le moni o lo tatou faatuatua; tatou te talitonu faatasi ma Iakopo, le uso o Iesu, o le faatuatua moni e faaalia i taimi uma lava i le faamaoni (tagai i le Iakopo 2, aemaise lava fuaiupu 14, 17–18, 20–26). …

“… Mo i tatou, o fua o lena faatuatua e aofia ai le salamo, o le mauaina o feagaiga ma sauniga o le talalelei (e aofia ai le papatisoga), ma se loto o le agaga faafetai lea e uunaia ai i tatou e faafitia i tatou lava mai mea uma e le faaleatua, ave lo tatou satauro i aso taitasi (tagai i le Luka 9:23), ma tausi i Ana poloaiga—o Ana poloaigauma .”

Iakopo 2:21–25

O a galuega a Aperaamo ma Raava?

Na ta’ua uma e Iakopo ma Paulo le perofeta o le Feagaiga Tuai o Aperaamo o se faataitaiga taua o le faatuatua ma galuega lelei. O le naunau o Aperaamo e faataunuu le poloa’iga e ofo atu Isaako, o se faamaoniga lea o lona faatuatua i le Atua.

O Raava o se fafine talitane sa nofo i Ieriko i le taimi na latalata atu ai ‘autau a Isaraelu i le nuu folafolaina. Sa ia iloa e uiga i le vaeluaina e le Alii o le Sami Ulaula mo Isaraelu. Sa ia talitonu o le a fesoasoani le Alii ia Isaraelu e tau faasaga i lona nuu. Na auina atu e Iosua, le taitai o Isaraelu, ni tagata matavao se toalua i Ieriko. Sa maua tagata matavao, ma sa auina atu e le tupu o Ieriko ni leoleo e pue faapagota i la’ua. Na faalafi e Raava tagata matavao i lona fale ona fesoasoani lea ia i la’ua e sosola ese. Ona o ana gaoioiga, na faasaoina ai o ia ma lona aiga ina ua faaumatia le vaega o totoe o Ieriko. Sa nonofo o ia ma tagata Isaraelu i lona olaga atoa.

Iakopo 3:1–12

O le a le mea na aoao mai e Iakopo e uiga i le gutu ma le laulaufaiva?

o se solofanua e i ai se faagutu ma taofi

Ata na tusia e Paul Mann

Sa lapataia e Iakopo le Au Paia o le faatamaiaga e mafai ona faia e upu lē alofa, gagana e le talafeagai, po o le ita. Ina ia fesoasoani ia iloa e le aufaitau le taua o le pulea o upu a se tagata, sa ia faatusaina le gutu ma le laulaufaiva i se faagutu o le solofanua ma se foeuli o se vaa. O se faagutu o se fasi uamea e tuu i le gutu o se solofanua e fesootai atu i le taofi. O le faagutu ma le taofi e mafai ai e le tagata tietie ona faatonutonu le mea e alu i ai le solofanua. O le foeuli o se vaa e foliga mai e faasino i se tamai foeuli i tua o se vaa. O lenei auala sa taialaina ai se vaa tele ma uliina ai e se tamai foeuli. Na faaaoga e Iakopo nei faataitaiga e faaali atu ai e i ai le malosiaga o a tatou upu. Tatou te filimaoti pe o le a faaaogaina a tatou upu mo le lelei po o le leaga.

Iakopo 5:7–8

O a timuga “muamua ma lē mulimuli”?

Sa faatalitali ma le onosai faifaatoaga i Isaraelu anamua mo timuga “muamua” o le vaitau o le totoina, lea na fesoasoani i se fatu e totogo ma ola. O le “timu mulimuli” na fesoasoani i laau ia matutua a o lei seleseleina. Sa faaaoga e Iakopo lenei ata faatusa e aoao mai ai faapea, e faapei foi o le faifaatoaga e tatau ona vaavaaia ma le onosai le fanua ma faatalitali mo uaga ma le seleselega o le a oo mai, e ao foi i e amiotonu ona folafola atu ma le onosai le talalelei ma faafailele le tasi ma le isi, ma le iloa o le a oo mai lava le faaolataga.

Iakopo 5:13–16

O le a le faamoemoega o le faauuina i le suāuu?

Na faamatalaina e Peresitene Dallin H. Oaks:

“O le Feagaiga Fou tatou te faitau ai ‘e toatele foi o e mama’i ua faauuina e Aposetolo a Iesu i le suauu ma faamaloloina’ (Mareko 6:13). O loo aoao mai i le tusi o Iakopo le matafaioi o le faauuga e faatatau i isi elemene i se faamanuiaga mo le faamalologa e ala i le pule o le perisitua. …

“A faauuina se tasi e ala i le pule o le Perisitua Mekisateko, e faamauina le faauuga e lena lava pule e tasi. O le faamauina o se mea o lona uiga ia faamautuina, ia fusia ai mo lona faamoemoega atofaina. A faauuina e toeaina se tagata ma’i ma faamauina le faauuga, latou te tatalaina pupuni o le lagi mo le Alii e liligi mai ai faamanuiaga ua Ia finagalo ai mo le tagata puapuagatia. …

“O le faatuatua e alagatatau mo le faamaloloina e ala i mana mai le lagi. Ua aoao mai foi e le Tusi a Mamona e faapea ‘afai e leai se faatuatua i totonu o le fanauga a tagata e lē mafai e le Atua ona faia se vavega i totonu o i latou’ (Eteru 12:12).”

Aoao Atili

Ole atu i le Atua

Tapuaiga Mama

  • W. Christopher Waddell, “Pure Religion,” Ensign, April 2018, 45–47

Faatuatua ma Galuega

Upu ma Talanoaga

  • Ronald A. Rasband, “E Taua Upu,” Liahona, Me 2024, 70–77

  • Jeffrey R. Holland, “O Gagana a Agelu,” Liahona, Me 2007, 16–18

Faamanuiaga o le Perisitua

Ala o faasalalauga

Vitio

“Faith and Works” (8:25)

8:25

“The Tongue Is a Fire” (2:35)

2:35

Faamatalaga

  1. Iakopo 1:27.

  2. Tagai Lincoln H. Blumell and others, “Hebrews and the General Epistles: Hebrews, James, 1–2 Peter, 1–3 John, and Jude,” i le New Testament History, Culture, and Society: A Background to the Texts of the New Testament, ed. Lincoln H. Blumell (2019), 451.

  3. Tagai i le Ioane 7:3–5.

  4. Tagai i le Galuega 15:13; 21:18; Kalatia 1:18–19; 2:9.

  5. Tagai i le 1 Korinito15:7.

  6. O isi tusi lautele o le 1 ma le 2 Peteru; 1, 2, ma le 3 Ioane; ma Iuta.

  7. Iakopo 1:1.

  8. Tagai Kenneth L. Barker ma John R. Kohlenberger III, Expositor’s Bible Commentary: New Testament (1994), 1016–17.

  9. Tagai i le Iakopo 2:14–26.

  10. O nisi o autu talitutusa i le va o aoaoga a Iesu ma Iakopo e aofia ai le onosaia o sauaga (tagai i le Mataio 5:10–12; Iakopo 1:2–3, 12); ia “atoatoa,” po o le matua faaleagaga (tagai i le Mataio 5:48; Iakopo 1:4; 2:22); ole atu i le Atua (tagai i le Mataio 7:7–8; Iakopo 1:5); faia o le finagalo o le Atua (tagai Mataio 7:21–24; Iakopo 1:22); alofa i isi (tagai i le Mataio 5:43–44; 7:12; Iakopo 2:8); iloa le lelei ma le leaga i o latou fua (tagai i le Mataio 7:16–20; Iakopo 3:11–12); o le avea ma se tagata e faatupuina le filemu (tagai Mataio 5:9; Iakopo 3:18); ma aua lava nei tauto (tagai i le Mataio 5:34–37; Iakopo 5:12).

  11. Tagai Richard Neitzel Holzapfel and others, Jesus Christ and the World of the New Testament (2006), 270.

  12. Tagai Larry E. Dahl, “A String of Gospel Pearls,” i le Studies in Scriptures: Acts to Revelation, ed. Robert L. Millet (1987), 208.

  13. Tagai Edward E. Hindson and Daniel R. Mitchell, King James Version Commentary: New Testament (2010), 707.

  14. Iakopo 1:5, New Revised Standard Version. O le upu Eleni mo le agalelei o le haplōs, lea e faaliliuina e le King James Bible o le “foai tele mai” (tagai Tremper Longman III and Mark L. Strauss, The Baker Expository Dictionary of Biblical Words (2023), entry 574, page 1049).

  15. O le upu Eleni oneidizō, ua faaliliuina o le “le toe tautaua” i le Tusi Paia a King James, o lona uiga o le “aoai, otegia; faalumaina; faatigā.” O le manatu autu lava o le “tautala atu i upu taufaaleaga e faasaga i se tasi po o se mea” (Longman and Strauss, The Baker Expository Dictionary of Biblical Words, itulau 650).

  16. Kenneth L. Barker and others, eds., NIV Study Bible: Fully Revised Edition (2020), 2179, Iakopo 1:5.

  17. Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:13.

  18. Tagai i le Iosefa Samita —Talafaasolopito 1:15–20.

  19. Tagai Earl D. Radmacher and others, eds., NKJV Study Bible, 3rd ed. (2018), 1883, note for James 1:8.

  20. Iakopo 1:7.

  21. Iakopo 2:1, vaefaamatalagaa.

  22. Tagai Longman and Strauss, The Baker Expository Dictionary of Biblical Words, entry 4382, page 1131.

  23. Tagai i le Iakopo 2:2–6. Ua tuuina mai e le Tusi a Mamona se lapataiga faapena (tagai i le 2 Nifae 26:33; Iakopo 2:13; Alema 1:30; 3 Nifae 6:10–12, 15).

  24. Tagai Mark D. Ellison, “Paul and James on Faith and Works,” Religious Educator, vol. 13, no. 3 (2012), 159–160.

  25. Tagai i le “Roma 3:20–31. Pe mafai e galuega ona laveaiina i tatou?” ma le “Kalatia 2:15–16. E faapefea ona tauamiotonuina i tatou e le ‘faatuatua ia Iesu Keriso’?” i le Fesoasoaniga mo Mau: Feagaiga Fou.

  26. Tagai Ellison, “Paul and James on Faith and Works,” 161.

  27. Ellison, “Paul and James on Faith and Works,” 161.

  28. Jeffrey R. Holland, Our Day Star Rising: Exploring the New Testament (2022), 255.

  29. Tagai i le Iakopo 2:21–25; tagai foi i le Roma 4; Kalatia 3:6–19.

  30. Tagai i le Kenese 15:6; 22:1–14; Eperu 11:17–19.

  31. Tagai i le Iosua 2.

  32. Tagai i le Iosua 6:22–25.

  33. Tagai foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 123:16.

  34. Dallin H. Oaks, “Faamaloloina o e Mama’i,” Liahona, Me 2010, 48-49.