“Iakopo,” Fesoasoaniga mo Mau: Feagaiga Fou (2024)
Fesoasoaniga mo Mau
Iakopo
Ina ua uma ona faafeiloaia lana aufaitau, sa folasia atu e Iakopo ni autu taua o lana tusi, e aofia ai le onosaia o tofotofoga, saili le poto, ma le ola ai o le tagata e tusa ma lona faatuatua. Na faauigaina e Iakopo le “amio Atua e lelei” o le tausia o e ua leai ni tamā ma fafine ua oti a latou tane ma tausia o ia lava ia le pisipisia mai le lalolagi. Sa ia faimai e faapea, e tatau i le Au Paia ona alolofa i o latou tuaoi ma faaalia lo latou faatuatua e ala i a latou galuega. Na faata’ita’i e Iakopo le natura faataumaoi o le lē pulea o upu. Sa ia lapataia lana aufaitau ia aua nei faauo atu i le lalolagi ae ia teena le tiapolo ae faalatalata atu i le Atua. Na lapata’ia e Iakopo tagata mau’oa o ē sauā i isi. Na ia fautuaina le Au Paia e tumau ma le onosai seia oo i le afio mai o le Alii. Na fautuaina e Iakopo e mama’i e valaau atu i toeaina e faauu i latou i le suauu.
O Punaoa
Manatua: O le sii maia o se punavai e le‘i lolomiina e Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai e le faapea ai o le tusiga po o lona tusitala ua faamaonia e le Ekalesia pe o se sui o le tofiga aloaia o le Ekalesia.
Talafaasolopito ma le Talaaga
O ai na tusi i ai le tusi a Iakopo ma pe aisea foi?
E taliaina e le lautele o le tusitala o le tusi a Iakopo o Iakopo, le uso o le Alii. O Iakopo ma ona uso i le amataga sa le’i talitonu i le savali a Iesu. Mulimuli ane, na avea Iakopo ma soo o le Faaola ma se taitai i Lana Ekalesia. O Iakopo o se molimau vaaitino i le Keriso toetu.
O Iakopo o le uluai tusi faalauaitele lea o tusi faalauaitele e fitu o loo aofia ai i le Feagaiga Fou. Ua faaigoa o tusi faalauaitele ona sa faamoemoe ona tusitala mo se aofia e lautele atu nai lo se faapotopotoga po o se eria se tasi. Na faatatau atu e Iakopo lana tusi “i itu aiga e sefulu ma le lua ua faasalalauina.” Atonu na auina atu i Kerisiano talitonu o ē na tuua Iutaia ma nonofo i Fenikea, Kuperu, ma Suria i Anetioka.
O loo iai i lenei tusi ni faamalamalamaga pupuu o mataupu silisili mo le ola faa-Kerisiano. O nei aoaoga e faamamafaina ai faatinoga amiotonu e sili atu nai lo le na o le faailoa atu o le talitonuga. Na aoao mai Iakopo e faapea, o le faatuatua moni e faaalia i galuega, a le tagata po o mea e fai.
E i ai faatusatusaga vavalalata i le va o le Lauga a le Faaola i luga o le Mauga na tusia i le Mataio 5–7 ma upu a Iakopo. O le faaali mai o aoaoga o loo i lenei tusi ua faaalia ai sa lauiloa i latou i soo o le Alii, a o lei faaaofia i latou i le Evagelia a Mataio.
E talitonu nisi tagata atamamai na maliu faamaturo Iakopo i le 62 T.A. Atonu na ia tusia lenei tusi i se taimi i le va o le 40 ma le 60 T.A. Afai na tusia a o lei oo i le 50 T.A., atonu o le Tusi a Iakopo o se tasi lea o uluai pepa o faamatalaga i le Feagaiga Fou.
Iakopo 1:5
O le a se lagona o le Atua e uiga i lo tatou fesili atu ia te Ia o fesili?
I lenei fuaitau, ua valaaulia ai e Iakopo le au faitau e ole atu i le Atua mo le poto. Na ia faailoa mai, o le a tali mai le Atua “ma le agalelei ma le le faavaivai.” O le a le otegiaina pe aoaiina i tatou ona o le ole atu. E lē sailia foi e le Atua ni mea sesē i a tatou fesili. Ina ua uma ona faitau ma toe mafaufau i lenei valaaulia e “ole atu ia i le Atua,” sa fai mai le talavou o Iosefa Samita: “Sa oo ina ou taunuu i le faaiuga o lo’u tumau pea i le pogisa ma le fenumiai, pe ou te faia e pei ona faatonu mai e Iakopo, o lona uiga, ia ole atu i le Atua. Ina ua mavae se taimi sa ou filifili e ‘ole atu i le Atua,’ i le manatu ifo afai e tuu mai e ia le poto ia i latou ua leai se poto, ma foai tele mai, ma lē taʼutaʼua mai, atonu o le a ou taumafai i ai.” O le taunuuga o le naunautaiga o Iosefa e ole atu o se faaaliga mamalu. Sa faaali mai le Atua le Tama ma Iesu Keriso ma tali ana fesili.
Iakopo 1:6–8
Aisea na faatusatusa ai e Iakopo i latou e leai se faatuatua i le “peau o le sami”?
Na faatusa e Iakopo le tagata e leai sona faatuatua i se galu e lelea ma felafoaiina solo. O lenei faatusa ua faaalia ai le le mautu faaleagaga lea e tupu pe a vaivai le faatuatua. Na faamatalaina foi e Iakopo se tasi e leai sona faatuatua o se tagata “faalotolotolua”. O lenei faamatalaga e sau mai se upu Eleni o lona uiga “e lua loto.” O se tagata “faalotolotolua” e i ai se vaega se tasi o i latou e talitonu i le Atua ae o le isi vaega e masalosalo pe le talitonu foi. Sei vagana ua filifili e lenei tagata le faatuatua, o le a latou le “mauaina se mea e tasi mai le Alii.”
Iakopo 2:1–10
O le ā le tala a Iakopo e faatatau i le faailoga tagata?
O le Faaliliuga a Iosefa Samita o le Iakopo 2:1 ua tuuina mai ai le faamaninoga lenei: “O’u uso e, le mafai ona outou maua le faatuatua i lo tatou Alii o Iesu Keriso, o le Alii o le mamalu, ae manatu faapito i tagata.” O le i ai o le “manatu faapito i tagata” o lona uiga o le faaalia o le faailoga tagata. Ua ta’usalaina e Iakopo na faiga le sa’osa’o o isi, aemaise ai o le faaesea o e matitiva ae faapito i e maumea.
Iakopo 2:14–26
O le a le mea na aoao mai e Iakopo e uiga i le faatuatua ma galuega?
I nei fuaiupu, na talanoa ai Iakopo ia i latou o e na tautatala e uiga i le faatuatua o se mea e ese mai galuega. Atonu o aoaoga a le Aposetolo o Paulo e uiga i le faatuatua ma galuega sa le malamalama i ai tagata o le Ekalesia. Na faamamafa mai e Paulo e faapea, o le faaolataga e oo mai e ala i le faatuatua ia Iesu Keriso ae le o galuega o le tulafono a Mose. A o talanoa e uiga i galuega, sa le’i faasino atu Iakopo i faiga o le tulafono a Mose. Nai lo o lea, sa ia faatatau i galuega amiotonu e ōgatusa ma talitonuga o se tasi.
Na saunoa Iakopo i se ituaiga o faatuatua sa le aoga ma sa le taitai atu ai i se faatinoga amiotonu.
Mo se faataitaiga, i le Iakopo 2:15–17, sa teena e Iakopo le “faatuatua papa’u … e le faia ai se eseesega i amioga a se tasi.”
Na tusia e Peresitene Jeffrey R. Holland:
“Mo i tatou, o galuega o le amiotonu, o mea tatou te ono ta’ua o le ‘avea ma soo tuuto,’ o se fuataga e le mafaaseseina lea o le moni o lo tatou faatuatua; tatou te talitonu faatasi ma Iakopo, le uso o Iesu, o le faatuatua moni e faaalia i taimi uma lava i le faamaoni (tagai i le Iakopo 2, aemaise lava fuaiupu 14, 17–18, 20–26). …
“… Mo i tatou, o fua o lena faatuatua e aofia ai le salamo, o le mauaina o feagaiga ma sauniga o le talalelei (e aofia ai le papatisoga), ma se loto o le agaga faafetai lea e uunaia ai i tatou e faafitia i tatou lava mai mea uma e le faaleatua, ave lo tatou satauro i aso taitasi (tagai i le Luka 9:23), ma tausi i Ana poloaiga—o Ana poloaigauma .”
Iakopo 2:21–25
O a galuega a Aperaamo ma Raava?
Na ta’ua uma e Iakopo ma Paulo le perofeta o le Feagaiga Tuai o Aperaamo o se faataitaiga taua o le faatuatua ma galuega lelei. O le naunau o Aperaamo e faataunuu le poloa’iga e ofo atu Isaako, o se faamaoniga lea o lona faatuatua i le Atua.
O Raava o se fafine talitane sa nofo i Ieriko i le taimi na latalata atu ai ‘autau a Isaraelu i le nuu folafolaina. Sa ia iloa e uiga i le vaeluaina e le Alii o le Sami Ulaula mo Isaraelu. Sa ia talitonu o le a fesoasoani le Alii ia Isaraelu e tau faasaga i lona nuu. Na auina atu e Iosua, le taitai o Isaraelu, ni tagata matavao se toalua i Ieriko. Sa maua tagata matavao, ma sa auina atu e le tupu o Ieriko ni leoleo e pue faapagota i la’ua. Na faalafi e Raava tagata matavao i lona fale ona fesoasoani lea ia i la’ua e sosola ese. Ona o ana gaoioiga, na faasaoina ai o ia ma lona aiga ina ua faaumatia le vaega o totoe o Ieriko. Sa nonofo o ia ma tagata Isaraelu i lona olaga atoa.
Iakopo 3:1–12
O le a le mea na aoao mai e Iakopo e uiga i le gutu ma le laulaufaiva?
Ata na tusia e Paul Mann
Sa lapataia e Iakopo le Au Paia o le faatamaiaga e mafai ona faia e upu lē alofa, gagana e le talafeagai, po o le ita. Ina ia fesoasoani ia iloa e le aufaitau le taua o le pulea o upu a se tagata, sa ia faatusaina le gutu ma le laulaufaiva i se faagutu o le solofanua ma se foeuli o se vaa. O se faagutu o se fasi uamea e tuu i le gutu o se solofanua e fesootai atu i le taofi. O le faagutu ma le taofi e mafai ai e le tagata tietie ona faatonutonu le mea e alu i ai le solofanua. O le foeuli o se vaa e foliga mai e faasino i se tamai foeuli i tua o se vaa. O lenei auala sa taialaina ai se vaa tele ma uliina ai e se tamai foeuli. Na faaaoga e Iakopo nei faataitaiga e faaali atu ai e i ai le malosiaga o a tatou upu. Tatou te filimaoti pe o le a faaaogaina a tatou upu mo le lelei po o le leaga.
Iakopo 5:7–8
O a timuga “muamua ma lē mulimuli”?
Sa faatalitali ma le onosai faifaatoaga i Isaraelu anamua mo timuga “muamua” o le vaitau o le totoina, lea na fesoasoani i se fatu e totogo ma ola. O le “timu mulimuli” na fesoasoani i laau ia matutua a o lei seleseleina. Sa faaaoga e Iakopo lenei ata faatusa e aoao mai ai faapea, e faapei foi o le faifaatoaga e tatau ona vaavaaia ma le onosai le fanua ma faatalitali mo uaga ma le seleselega o le a oo mai, e ao foi i e amiotonu ona folafola atu ma le onosai le talalelei ma faafailele le tasi ma le isi, ma le iloa o le a oo mai lava le faaolataga.
Iakopo 5:13–16
O le a le faamoemoega o le faauuina i le suāuu?
Na faamatalaina e Peresitene Dallin H. Oaks:
“O le Feagaiga Fou tatou te faitau ai ‘e toatele foi o e mama’i ua faauuina e Aposetolo a Iesu i le suauu ma faamaloloina’ (Mareko 6:13). O loo aoao mai i le tusi o Iakopo le matafaioi o le faauuga e faatatau i isi elemene i se faamanuiaga mo le faamalologa e ala i le pule o le perisitua. …
“A faauuina se tasi e ala i le pule o le Perisitua Mekisateko, e faamauina le faauuga e lena lava pule e tasi. O le faamauina o se mea o lona uiga ia faamautuina, ia fusia ai mo lona faamoemoega atofaina. A faauuina e toeaina se tagata ma’i ma faamauina le faauuga, latou te tatalaina pupuni o le lagi mo le Alii e liligi mai ai faamanuiaga ua Ia finagalo ai mo le tagata puapuagatia. …
“O le faatuatua e alagatatau mo le faamaloloina e ala i mana mai le lagi. Ua aoao mai foi e le Tusi a Mamona e faapea ‘afai e leai se faatuatua i totonu o le fanauga a tagata e lē mafai e le Atua ona faia se vavega i totonu o i latou’ (Eteru 12:12).”
Aoao Atili
Ole atu i le Atua
-
David A. Bednar, “Ole Atu i le Faatuatua,” Liahona, Me 2008, 94–97
Tapuaiga Mama
-
W. Christopher Waddell, “Pure Religion,” Ensign, April 2018, 45–47
Faatuatua ma Galuega
-
Autu ma Fesili, “Faatuatua ia Iesu Keriso,” Gospel Library
Upu ma Talanoaga
-
Ronald A. Rasband, “E Taua Upu,” Liahona, Me 2024, 70–77
-
Jeffrey R. Holland, “O Gagana a Agelu,” Liahona, Me 2007, 16–18
Faamanuiaga o le Perisitua
-
Autu ma Fesili, “Faamanuiaga o le Perisitua,” Gospel Library
Ala o faasalalauga
Vitio
“Faith and Works” (8:25)
“The Tongue Is a Fire” (2:35)