Seminare
Roma 8:18–39 


Roma 8:18–39 

“O Le Alofa o le Atua, O Loo Ia Keriso” 

Ata
tamaitai o loo nofonofo na o ia

Pe na faaosofia ea oe e te taumate pe e manatu mai le Atua ia te oe i taimi o tulaga le fiafia, le tonu, pe faigata? O le tusi a Paulo i le Au Paia i Roma, o nisi o i latou na onosaia faiga sauā, e aofia ai se feʻau faamafanafana mo soo se tasi o mafatia. E mafai ona fesoasoani lenei lesona e te lagonaina ai le faamoemoe ma le mafanafana e ala i le alofa o le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso a o e feagai ai ma tofotofoga ma le le mautonu. 

O le aoaoina o le talalelei o se gaoioiga e totonugalemu i se aiga. Vaavaai mo avanoa e uunaia ai tagata aoga e faasoa atu o latou aafiaga i le seminare ma o latou aiga ma faasoa mai ni mea ua latou aoaoina i le aiga ma tagata o a latou vasega.

Sauniuniga a le tagata aoga: Valaaulia tagata aoga e fai se mea mo se tagata o le aiga e faaalia ai lo latou alofa e ala i faatinoga nai lo upu ma ia saunia e faasoa mai se mea sa latou aoaoina mai lenei aafiaga.

Gaoioiga e ono Mafai Ona Aoao Ai

O le a se mea o le a e faatonuina atu?

Mafaufau i mea atonu e fautuaina mai e se fomaʻi e fesoasoani ai i tulaga nei:

Mafaufau e valaaulia tagata aoga e fautua mai po o a ni mea latou te fautuaina mai pe afai o latou o le fomai. E mafai ona valaaulia volenitia i luma o le vasega ma tuuina atu i ai se pepa o loo i ai se gasegase masani o le tino e pei ona lisiina atu i lalo. E mafai e i latou taitoatasi ona faamatala o latou maʻi ma sailia se fautuaga pupuu i le auala e togafitia ai o latou tulaga.

  • Manava tatā

  • Gau le tamatamaivae

  • Tiga le ulu

  • O se fulū

Tali fesili nei:

  • O a fautuaga patino e mafai ona tuuina atu mo na tulaga taitasi?

  • O a fautuaga faalauaitele e mafai ona fesoasoani e togafitia uma ai na tulaga?

Ioe, e le o tofotofoga uma e faaletino lo latou natura. E toatele tagata e mafatia i luitau faalemafaufau, faalelagona, ma faaleagaga. E silafia e lo tatou Faaola le ala e fesoasoani ma faamalosia ai i tatou taitoatasi, e tusa lava po o a mea o loo tatou tauivi ai. E ui e tulaga ese ia tofotofoga o tagata taitoatasi, ae ua aoaoina i tatou e le Atua i upumoni e faavavau ia e mafai ona fesoasoani ma faamafanafanaina i tatou i soo se tulaga faigata. I lau api talaaga mo suesuega, fai se lisi puupuu o tofotofoga e te manaomia ai pe manaomia foi e ē pele ia te oe se fesoasoani.

Mafaufau e tufa atu fasipepa ma valaaulia tagata aoga taitasi e tusi i lalo e aunoa ma le faailoaina o se tofotofoga se tasi o loo onosaia e i latou po o se tasi e pele ia i latou. Faailoa i tagata aoga o mea latou te tusia e mafai ona faasoa e aunoa ma le faailoaina o le tagata i le vasega. Ao pepa, faitau le leoa, ma tusi ni tofotofoga eseese i luga o le laupapa e sili ona talafeagai—aemaise lava ia na ta’ua e le sili atu ma le toatasi le tagata aoga. Faasino atu tagata aoga i le lisi lea a o latou taliina le fesili lenei faapea ma taimi talafeagai i le aluga o le lesona.

  • O le a se mea ua uma ona e iloa e uiga i le Tama Faalelagi, Iesu Keriso, ma le ata o le faaolataga e fesoasoani ai ia te oe i nei tofotofoga? Na faapefea ona fesoasoani lena iloa ia te oe?

E ui e le faaitiitia e lau molimau le tulaga moni, le tiga, po o le faigata o tofotofoga e oo ia te oe ma e pele ia te oe, ae e mafai ona maua ai le faamoemoe, mafanafana, ma se vaaiga e faavavau i na tofotofoga.

Mafaufau e faaali atu mau nei.

E na o ni nai tausaga talu ona uma ona tusi e Paulo le tusi lenei i Roma, ae pagatia le Au Paia i Roma i sauaga matautia. Faitau le Roma 8:18, 24–25, 28, 31–39, ma faailoga fasifuaitau taitasi e te talitonu e mafai ona fesoasoani pe faamafanafana ai i se tasi, e tusa lava po o a o latou mafatiaga patino.

Valaaulia tagata aoga e fai le gaoioiga lenei i a latou api talaaga mo suesuega.

  • Tusi se fasifuaitau mai nei fuaiupu na faagaeetia ai oe. Aisea na e filifilia ai lena fasifauitau?

I le taimi lea, valaaulia ni nai tagata aoga e faasoa mai le fasifuaitau na latou faamaumauina. A o latou faasoa ane, mafaufau e faasino atu i tofotofoga patino o loo i le lisi i luga o le laupapa ma fai atu ia i latou e faamatala mai pe mafai faapefea e upumoni o loo i ai i le fasifuaitau sa latou faailoaina ona fesoasoani ma faamafanafana i se tasi o aafia i lena tulaga patino.

  • Tusifaamaumau pe mafai faapefea e le iloaina o upumoni o loo aoao mai i lena fasifuaitau ona fesoasoani ia te oe ma e pele ia te oe i nisi o a outou puapuaga patino.

  • Mafaufau e tauloto le fasifuaitau sa e filifilia. E mafai foi ona e fatuina se faamanatu i aso taitasi o lenei fasifuaitau i luga o se masini faaeletonika pe tusi i lalo ma tuu i se mea e te vaai i ai i aso taitasi o nisi o aso e sosoo ai.

O le vaega lenei o le lesona e taulai atu i se fasifuaitau e tasi o loo maua i le Roma 8:39 . Ia lagona le saoloto e taulai atu i se fasifuaitau po o upumoni eseese se tasi pe sili atu o loo aoaoina i le Roma 8 pe afai e sili atu ona talafeagai i tagata aoga.

O le alofa o le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso

A o lei faasoa atu le upumoni lenei, valaaulia tagata aoga na faamaeaina le fautuaga sauniuni a le tagata aoga e faasoa mai mea na latou faia e faaalia ai lo latou alofa i se tagata.

O se tasi o fasifuaitau atonu na e makaina i nei fuaiupu o loo aoao mai ai le upumoni e faapea “[e leai se mea e mafai ona] vavaeeseina i tatou mai le alofa o le Atua” ( Roma 8:39).

E finagalo le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso ia e iloa e alolofa i La’ua ia te oe. Laua te faaalia lena alofa e ala i faatinoga ma upu.

  • E tusa ai ma le Roma 8:32, o le a le mea na faia e le Tama Faalelagi e faaalia ai e alofa o Ia ia te oe?

Faitau le fuaitau o le atamai i aoaoga faavae o loo maua i le Ioane 3:16, ma maitau le mea na aoao mai e le Faaola e uiga i le mafuaaga na auina mai ai e le Tama Faalelagi Lona Alo i le lalolagi. Atonu e te manao e fefaasinoai pe faafesootai le fuaitau lenei i le Roma 8:32 .

Ina ia fesoasoani i tagata aoga ia lagona le molimau atu o le Agaga Paia ia i latou i le alofa o le Atua, mafaufau e valaaulia i latou e usu pe faalogologo i le pese a le Peraimeri “Na Ia Auina Mai Lona Alo” (Tusipese a Tamaiti, 20–21).

O le naunautaiga o le Faaola e togiola a tatou agasala o se faamaoniga foi lea o Lona alofa mo i tatou (tagai i le Roma 8:34–35 ; Mataupu Faavae ma Feagaiga 34:1–3).

  • O le a se taimi o lou olaga na e lagonaina ai le alofa o le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso? Na faapefea ona fesoasoani lo Laua alofa ia te oe i taimi o puapuaga?

Mafaufau e faasoa atu se faataitaiga patino o le auala na fesoasoani ai le malamalamaaga i le alofa o le Atua i taimi o faigata.

I lau api talaaga mo suesuega, tusi ai mea ua e aoaoina i le aso e uiga i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso e te manao e manatua. E mafai foi ona e mafaufau e tusi sina faaupuga ma tuu atu i se tagata o le aiga po o se uo atonu e aoga i ai se mea na e aoaoina pe na lagonaina i le aso.

Manatu ma Talaaga o Faamatalaga

O le a le uiga o mafatiaga tatou te oo i ai i le lalolagi e “le aoga pe a faatusalia i le mamalu o le a faaalia mai ia i tatou”? ( Roma 8:18)

Na aoao mai Sister Linda S. Reeves, o le sa avea ma Fesoasoani Lua o le Au Peresitene Aoao a le Aualofa:

Ata
Atatosi aloaia o Linda S. Reeves, na lagolagoina i le konafesi aoao ia Aperila 2012 o se fesoasoani lua i le au peresitene aoao o le Aualofa, Oketopa 2012. Faamaloloina i le Konafesi Aoao ia Aperila 2017.

Ou te le iloa pe aisea ua tele ai o tatou tofotofoga, ae o lo’u lava lagona patino e maoae le taui, e faavavau ma tumau pea, e tumu i le olioli ma e le oo i ai lo tatou malamalama pe a oo i lena aso e maua ai le taui, atonu tatou te lagona e faapea atu i lo tatou Tama alofa, ma alofa mutimutivale, “Pe sa na o le pau lava lena o le mea sa manaomia?” Ou te talitonu afai e mafai ona tatou manatuaina i aso taitasi ma iloa le loloto o le alofa o lo tatou Tama Faalelagi ma lo tatou Faaola mo i tatou, o le a tatou naunau e faia soo se mea ina ia tatou toe foi atu ai i lo Laua afioaga, ma siomia ai i lo Laua alofa e faavavau. O le a le mea e afaina ai … mea tatou te mafatia ai iinei pe afai, i le iuga, o na tofotofoga o mea tonu lava na o le a faaagavaaina ai i tatou mo le ola e faavavau ma le faaeaga i le malo o le Atua faatasi ma lo tatou Tama ma le Faaola?

(Linda S. Reeves, “Agavaa mo o Tatou Faamanuiaga Folafolaga,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2015, 11)

E mafai faapefea e o tatou puapuaga ona “galulue faatasi mo lo [tatou] lelei”? ( Roma 8:28)

Na saunoa mai Elder James B. Martino o le Fitugafulu:

Ata
Atatosi Aloaia o Elder James B. Martino. Pueina ia Mati 2017.

O lo tatou Tama Faalelagi, o lē e alofa atoatoa ma le faamaoni ia i tatou, na te faatagaina i tatou ina ia tatou oo i ni aafiaga e mafai ai ona tatou atiina ae ni o tatou uiga ma amioga tatou te manaomia ina ia faapei atili ai pea e pei o Keriso. O o tatou tofotofoga e tele ituaiga auala e oo mai ai, peitai o le a taitasi ma faatagaina ai i tatou e avea atili e faapei o le Faaola a o tatou aoao ai e iloa le lelei lea e maua mai i aafiaga taitasi. Pe a tatou malamalama ai i lenei mataupu faavae o le a tatou maua se faamautinoaga sili o le alofa o lo tatou Tama. Atonu tatou te le mailoa pe aisea tatou te feagai ai ma mea e oo ia i tatou, ae e mafai ona tatou lagona le mautinoa e mafai ona tatou suia ma tuputupu ae mai i na aafiaga.

(James B. Martino, “E Galulue Faatasi Mea Uma mo le Lelei,” Ensign po o le Liahona, Me 2010, 101)

O le a le uiga o le leai o se mea e mafai ona “vavaeeseina i tatou mai le alofa o le Atua”? ( Roma 8:39)

Na saunoa mai Peresitene Thomas S. Monson (1927–2018):

Ata
Atatosi aloaia o Peresitene Thomas S. Monson, 2008.

E alofa lou Tama Faalelagi ia te outou—outou taitoatasi. E le suia lava lena alofa. E le ona o ou foliga vaaia, o au meatotino, po o le tele o tupe o loo i ai i lau teugatupe i le faletupe. E le suia e au taleni ma tomai. Ua na ona i ai pea lava iina. Ua i ai iina mo outou pe a outou faanoanoa pe fiafia, lotovaivai po o le tumu i le faamoemoe. Ua i ai iina le alofa o le Atua mo outou e tusa lava pe ua outou lagona pe leai e alagatatau le alofa mo outou. O loo i ai pea lava iina i taimi uma.

(Thomas S. Monson, “E Le Tuua Lava Na o i Tatou,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2013, 123–24)

Talu ai e alofa tele le Atua, pe o le a Ia faaolaina ea tagata uma e tusa lava po o a a latou filifiliga?

Na aoao mai Elder D. Todd Christofferson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, e uiga i le alofa o le Atua:

Ata
Atatosi o Elder D. Todd Christofferson. Pueina ia Mati 2020.

O le alofa o le [Atua] ua faamatalaina i tusitusiga paia o le “alofa tele ma le ofoofogia,” “alofa atoatoa,” “alofa togiola,” ma le “alofa e faavavau.” O loo i ai isi faaupuga sili atu ona o le upu le faatuaoia e mafai ona avatu ai ni manatu sese e uiga i le alofa paia, e pei o le, e faatagaina ma tuusaunoa e le Atua soo se mea tatou te faia ona o Lona alofa le faatuaoia; po o le e le faia e le Atua ni poloaiga ia i tatou, ona o Lona alofa le faatuaoia; po o le, e faaolaina tagata uma i le malo faalelagi o le Atua ona o Lona alofa le faatuaoia. O le alofa o le Atua e le mafuatia ma o le a tumau pea e faavavau, ae o lona uiga mo i tatou taitoatasi e faalagolago lea i le auala tatou te tali atu ai i Lona alofa.

(D. Todd Christofferson, “Tumau i Lo’u Alofa,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2016, 48)

Gaoioiga Faaopoopo e Aoao Ai

Ua faamaonia ma faamanino mai e le Tusi a Mamona upumoni o loo aoaoina i le Tusi Paia

I se lesona talu ai, atonu na valaaulia tagata aoga e faaaoga le Tusi a Mamona e fesoasoani ai ia i latou ia malamalama atili i tusitusiga a Paulo po o isi mau o le Tusi Paia.

Mafaufau e valaaulia tagata aoga e faataitai lenei tomai e ala i le sailia o fuaitau o le Tusi a Mamona e faamautuina ma faamanino ai upumoni na latou faailoa mai i le Roma 8 . O nisi o fuaitau e mafai ona aofia ai le 1 Nifae 1:1 ; Alema 31:31 ; Alema 36:3 .

O le alofa o le Atua ma faamanuiaga ua Ia ofoina mai ia i tatou

Mafaufau e ofoina atu se taui itiiti i tagata uma o le vasega o e naunau e faamaea se galuega faigofie. Afai e filifili se tasi e le faamaeaina le galuega, fesili atu i tagata aoga pe le talafeagai pe faamaonia e le tutusa le alofagia o le tagata aoga pe afai latou te le mauaina le taui tutusa ma tagata aoga na faamaeaina le galuega.

Mafaufau e faaaoga le saunoaga a Elder Christofferson o loo maua i le vaega “Tala Auiliili ma Faamatalaga o Talaaga” ma faaali atu le tala a Elder Renlund o loo faamatalaina i le vitio “Infuriating Unfairness” mai le faailo taimi 1:16 i le 2:28, e maua i le ChurchofJesusChrist.org, e fesoasoani ai i tagata aoga ia iloa ai o a tatou filifiliga e saofagā i faamanuiaga tatou te maua.