Seminare
Roma 2–3


Roma 2–3

O le Tauamiotonuina e ala i le Faatuatua ia Iesu Keriso

Ata
Ata mai le Vitio ComeUntoChrist.org 2019.

Sa alofa Paulo i le Au Paia i Roma ma sa manao e fesoasoani ia i latou ia lotogatasi e ala i lo latou faatuatua ia Iesu Keriso. Sa manaomia uma e tagata Iutaia ma tagata Nuu Ese liliu mai le fesoasoani e malamalama ai i lo latou faalagolago ia Iesu Keriso ma le ala e maua ai faamanuiaga o Lana Togiola. O lenei lesona e mafai ona fesoasoani ia te oe e malamalama atili ai i le manaomia ona faamagaloina o a tatou agasala, po o le tauamiotonuina, e ala ia Iesu Keriso.

O le taulai atu i tagata taitoatasi. O se tasi o luitau o le aoao atu o le ausiaina lea o manaoga o tagata aoga e eseese talaaga, mea e fiafia i ai, faamoemoega, ma tauiviga. E mafai ona fesoasoani le Agaga Paia ia te oe e fetuunai ai lesona e faatatau i manaoga o lau vasega atoa. Vaavaai mo ni auala e tatai atu ai tagata aoga i le Faaola, o le e mafai ona fesoasoani i tagata aoga taitasi i o latou tulaga tulaga ese.

Sauniuniga a le tagata aoga: Valaaulia tagata aoga e faitau faamatalaga o uiga o upu o loo maua i le lesona e faatatau i le Roma 1–6 i le Sau Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga: Feagaiga Fou 2023. Fai atu ia i latou e sauni e faasoa mai i ni a latou lava upu ia faauigaga o upu e pei o le tauamiotonuina ma le alofa tunoa.

Gaoioiga e ono Mafai Ona Aoao Ai

E manaomia e tagata uma Iesu Keriso

Mafaufau e valaaulia tagata aoga e tusi le vaaiga lenei i a latou api talaaga mo suesuega (po o i luga o le laupapa) a o faitauina leotele.

Mafaufau faapea o loo e i ai i luga o se ala e agai atu i se taunuuga matua manaomia lava. Peitai, a o e agai atu i le ala, ua e tau atu i se papupuni po o se puipui o loo poloka ai le ala. Ua poloka e le papupuni se isi lava laasaga agai atu i luma ma ua matua le mafai ai ona e uia nao oe lava.

Faaigoa le taunuuga o le afioaga o le Atua.

  • Aisea ua avea ai le toe foi atu i le afioaga o le Atua o se mea e te manao ai?

O tagata o le Ekalesia i le taimi o Paulo na o mai mai aganuu ma tupuaga eseese. Ae peitai, o se tasi o mea sa tutusa ai i latou uma, ona sa latou agasala ma o lea sa latou le agavaa ai e ulu atu i le afioaga o le Atua. A o e suesue i le Roma 2–3, saili ia malamalama i mea na faia e le Tama Faalelagi ma Lona Alo Pele ina ia mafai ai e tagata uma ona faatoilalo le papupuni lea e taofia ai i latou mai le toe foi atu i le afioaga o le Atua.

O le faamatalaina o uiga o upu e mafai ona fesoasoani ai i tagata aoga ia malamalama atili ai i le faatatauga ma le anotusi o fuaiupu o mau. Mafaufau e faaali atu nei faauigaga e mafai ai e le vasega ona faasino i ai a o latou faitauina fuaiupu i le Tusi ia Roma. E ono fesoasoani le faitau faatasi o se fuaiupu ma suia i se faauigaga se upu i lena fuaiupu. E mafai foi ona faasoa mai tagata aoga i mea ua latou aoaoina i a latou sauniuniga a le tagata aoga.

Ina ia malamalama atili i aoaoga a Paulo i tagata Roma, atonu e mafai ona fesoasoani faauigaga nei:

Tauamiotonuga, tauamiotonu, tauamiotonuina: “O le faamagaloina lea mai le faasalaga o le agasala ma le tautinoina o le le sala. E tauamiotonuina se tagata i le alofa tunoa o le Faaola e ala i le faatuatua ia te Ia. O lenei faatuatua e faaalia i le salamo ma le usiusitai i tulafono ma sauniga o le talalelei. O le Togiola a Iesu Keriso ua mafai ai e tagata ona salamo ma tauamiotonuina pe magalo mai le faasalaga lea semanu latou te maua” (Taiala i Tusitusiga Paia, “ Tauamiotonuina, Tauamiotonu,” scriptures.ChurchofJesusChrist.org).

Faatuatua: O le talitonu ma le faalagolago ia Iesu Keriso e taitaia ai se tagata e usiusitai ia te Ia” (O le Taiala i Tusitusiga Paia, “ Faatuatua,” scriptures.ChurchofJesusChrist.org).

O le tulafono: O lenei faaupuga e faasino i le tulafono a Mose ma ana faatinoga i fafo e o faatasi ai, po o “galuega” (tagai i le “Aokuso 7–13. Roma 1–6: ‘O Le Mana Lea o le Atua e Ola Ai,’” i le Sau Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga: Feagaiga Fou 2023; tagai foi i le Taiala i Tusitusiga Paia, “ Tulafono a Mose,” scriptures.ChurchofJesusChrist.org).

Alofatunoa: O faamanuiaga, alofa mutimutivale, fesoasoani, ma le malosi o loo avanoa mo i tatou ona o le Togiola a Iesu Keriso (tagai i le Taiala i Tusitusiga Paia, “ Alofa Tunoa ”).

Faitau le Roma 3:10–12, 20–23, ma vaavaai pe na faapefea ona faamatala e Paulo le papupuni o i le va o i tatou ma le Atua.

  • O a fasifuaitau mai aoaoga a Paulo e fesoasoani ia tatou malamalama ai po o le a le papupuni?

Tusi fasifuaitau nei i luga o le papupuni i lau ata. Faitau le saunoaga lenei a Peresitene Dieter F. Uchtdorf, a o i ai i le Au Peresitene Sili, ma vaavaai mo se malamalama faaopoopo i mea ua faatusa i ai le papupuni:

Ata
O le ata aloaia o Elder Dieter F. Uchtdorf o le Korama o Aposetolo e Toasefululua, 2006. Valaauina e avea ma Fesoasoani Lua i le Au Peresitene Sili, 3 Fepuari 2008. Na faia se ata aloaia i le 2008 e sui ai le ata na pueina i le 2004.

Ona o i tatou uma lava ua “agasala, ma ua le oo i le mamalu o le Atua” [Roma 3:23] ma ona “e le mafai e se mea eleelea ona ulu atu i le malo o le Atua”[1 Nifae 15:34], o i tatou uma taitoatasi ua le agavaa e toe foi atu i le afioaga o le Atua.

E tusa lava pe tatou te auauna atu i le Atua ma o tatou agaga atoa, e le lava lea, aua o le a avea pea i tatou ma ni “auauna lē aoga” [Mosaea 2:21]. E le mafai ona tatou galulue mo lo tatou ala i le lagi; o manaoga o le faamasinogatonu e tu o se papupuni, lea e leai ai so tatou malosi e faatoilalo ai e i tatou lava ia.

(Dieter F. Uchtdorf, “O Le Meaalofa o le Alofatunoa,” Ensign po o le Liahona, Me 2015, 108)

E mafai foi e tagata aoga ona faaopoopo i ai Manaoga o le faamasinogatonu i le papupuni i a latou ata.

Mafaufau i vaega e te le atoatoa ai po o agasala o loo e taumafai e faatoilalo.

Atonu e aoga le taimi lenei e faasoa atu ai le saunoaga a Elder Uchtdorf i le vaega o “Talatalaga ma Faamatalaga o Talaaga”.

Faitau le Roma 3:24–28 (matau le Faaliliuga a Iosefa Samita i le fuaiupu 24, vaefaamatalaga a), ma vaavaai mo mea na aoao mai e Paulo e uiga i le na o le ala e tasi e mafai ai ona tauamiotonuina i tatou, pe faamagaloina ai a tatou agasala.

Valaaulia tagata aoga e faasoa mai ni malamalamaga po o ni a latou fesili e uiga i lenei autu po o nei fuaiupu. Mo se faataitaiga, atonu e le malamalama tagata aoga i le upu “taulaga mo agasala” (fuaiupu 25). E mafai ona latou faaaoga vaefaamatalaga e fesoasoani ai i lenei mea. Fesoasoani i tagata aoga ia malamalama i le upumoni ua faamatateteleina atu mai nei fuaiupu.

O se upumoni e tasi e mafai ona e aoao mai nei fuaiupu e faapea, e ala i le taliaina ma le faamaoni o Iesu Keriso, e mafai ai ona tauamiotonuina tagata uma e ala i Lona alofa tunoa.

Atonu e fesoasoani le faaali atu o le vitio “Why We Need a Savior” (2:15), lea o loo aofia ai i le vaega o “Tala Auiliili ma Faamatalaga o Talaaga”. O loo faapupula mai ai e fesoasoani Iesu Keriso ia i tatou ia manumalo i a tatou agasala ma luitau.

  • O a ni ou manatu po o lagona e i ai pe a e tomanatu i lenei upumoni?

Na aoao mai e Elder Uchtdorf o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le ala e mafai ai e le Togiola a Iesu Keriso ona suia le tatou vaai i a tatou agasala ma faaletonu:

Ata
O le ata aloaia o Elder Dieter F. Uchtdorf o le Korama o Aposetolo e Toasefululua, 2006. Valaauina e avea ma Fesoasoani Lua i le Au Peresitene Sili, 3 Fepuari 2008. Na faia se ata aloaia i le 2008 e sui ai le ata na pueina i le 2004.

O le Togiola e le i’u a le Faaola ua suia atoa ai le ala e mafai ona tatou vaavaai atu ai i a tatou soligatulafono ma faaletonu. Nai lo le nofoa’i i na mea ma lagonaina le lē togiolaina ma le leai o se faamoemoe, e mafai ona tatou a’oa’o mai ai ma lagonaina le faamoemoe. O le meaalofa faamamā o le salamo e mafai ai ona tatou lafoai a tatou agasala ma tutula’i a’e o ni tagata fou.

Ona o Iesu Keriso, o le a le avea ai o tatou toilalo ma ni mea e faamatalaina ai i tatou. E mafai ona latou faaleleia i tatou.

(Dieter F. Uchtdorf, “O Loo ia i Tatou le Atua,” Liahona; Me 2021, 8–9)

O fesili nei atonu e sili ona tali faalilo e tagata aoga i a latou api talaaga mo suesuega.

  • E faapefea ona faatusatusa lau vaai i au lava mea sese ma ou faaleatoatoa i mea na faamatalaina e Elder Uchtdorf?

Faaopoopo i lau ata e ala i le faapupulaina mai o le auala e fesoasoani ai Iesu Keriso ia i tatou e faatoilalo le papupuni.

  • E mafai faapefea e le malamalama faapea o i tatou uma lava e agasala ma lē atoatoa e agavaa mo le faaolataga ona suia ai la tatou vaai atu ia Iesu Keriso?

  • O a ni manatu loloto, lagona, po o uunaiga ua e maua ona o mea ua e aoaoina i lenei lesona?

Manatu ma Talaaga o Faamatalaga

E mafai faapefea ona ou malamalama atili i le tauamiotonuina?

Na aoao mai e Elder D.Todd Christofferson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua mea nei e uiga i le upu tauamiotonuina:

Ata
Atatosi o Elder D. Todd Christofferson. Pueina ia Mati 2020.

Ona o le “mama e faavavau o Lana taulaga togiola sili,” ua mafai ai e Iesu Keriso ona faamalieina pe “tali le iuga o le tulafono” mo i tatou. E oo mai le faamagaloga e ala mai i le alofa tunoa o Ia o le sa faamalieina tuutuuga o le faamasinoga tonu e ala i Ona lava puapuaga. … Ua Ia aveesea o tatou tausalaga e aunoa ma le aveeseina o le tulafono. Ua faamagaloina i tatou ma tuu ai i se tulaga o le amiotonu faatasi ma Ia. Ua avea i tatou, e faapei o Ia, e aunoa ma le agasala. Ua lagolagoina ma puipuia i tatou e le tulafono, e le faamasinoga tonu. I se faaupuga, ua tauamiotonuina i tatou.

O lea, e ono tatau ona tatou faapea ane o se tasi ua tauamiotonuina, o ia lea ua faamagaloina, ua aunoa ma se agasala pe ua le tausalaina foi.

(D. Todd Christofferson, “Justification and Sanctification,” Ensign, Iuni 2001, 20)

Aisea e manaomia ai e le lalolagi ia Iesu Keriso?

Matamata le vitio “Why We Need a Savior” (2:15), o loo maua i le ChurchofJesusChrist.org.

Pe na faalavelave le agasala i le fuafuaga a le Tama Faalelagi?

Sa aoao mai Peresitene Dieter F. Uchtdorf, a o i ai i le Au Peresitene Sili:

Ata
O le ata aloaia o Elder Dieter F. Uchtdorf o le Korama o Aposetolo e Toasefululua, 2006. Valaauina e avea ma Fesoasoani Lua i le Au Peresitene Sili, 3 Fepuari 2008. Na faia se ata aloaia i le 2008 e sui ai le ata na pueina i le 2004.

Sa silafia e lo tatou Tama Faalelagi ae tatou te lei o mai i lenei olaga faaletino o le a faaosoosoina i tatou e malosiaga faataumaoi ina ia tatou o ese ai mai lo tatou ala, “aua ua agasala tagata uma lava, ma ua le oo i le mamalu o le Atua” [ Roma 3:23 ]. O le mafuaaga lena na Ia saunia ai se ala mo i tatou e faia ai faasa’ga. E ala i le faagasologa o le alofa mutimutivale o le salamo moni ma le Togiola a Iesu Keriso, e mafai ai ona faamagaloina a tatou agasala ma o le a tatou “le fano, ae maua le ola e faavavau” [ Ioane 3:16 ].

(Dieter F. Uchtdorf, “Na o Ni Nai Tikeri Lava,” Ensign po o le Liahona, Me 2008, 60)

O le a le uiga o le tala a Paulo ina ua ia faapea mai o “tagata Nuu Ese … e fai fua mea e tusa ai ma le tulafono”? (Roma 2:14)

“Sa iloa e Paulo o nisi o tagata Nuu Ese na ola ma le malamalama i ni olaga mama. … O nei tagata Nuu Ese sa mulimuli i le Malamalama o Keriso, o ‘se faatosinaga mo le lelei i olaga o tagata uma (Ioane 1:9; MF&F 84:46–47)’ [O Le Taiala i Tusitusiga Paia, “ Malamalama, Malamalama o Keriso,” scriptures.ChurchofJesusChrist.org]. E ui e lei ia i latou le tulafono a Mose, ae na fai mai Paulo ua ia i latou ‘le galuega o le tulafono ua tusia i o latou loto’ (Roma 2:15)” (“Roma 1–3,” i le New Testament Student Manual [2018], 337).

Gaoioiga Faaopoopo e Aoao Ai

O le usitai mai le loto

Mafaufau e valaaulia se tagata aoga e faitau le Roma 2:28–29, ae sui le upu Iutaia i le Au Paia o Aso e Gata Ai ma le upu peritomeina i le feagaiga. O le a se mea ua faaopoopo e lenei suiga i lo tatou malamalama i aoaoga a Paulo? O a ni faataitaiga o mea tatou te faia o ni tagata o le Ekalesia ia e sili atu le anoa ma mamana pe a faia “i le loto, mai le agaga”? (Roma 2:29). (Fetuunaiga mai ia “Aokuso 7–13. Roma 1–6: ‘O Le Mana o le Atua E Ola Ai,’” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo le Aoga Sa: Feagaiga Fou 2023.)

O le aoaoga faavae o le tauamiotonuina i tusitusiga paia o le Toefuataiga

O le aoaoga faavae o le tauamiotonuina o loo aoao mai foi i le Tusi a Mamona ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga. E mafai e tagata aoga ona fai paga ma faitau a le o le 2 Nifaei 2:5–8 po o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:29–31 e sue ai malamalamaga e uiga i le tauamiotonuina.

O talitonuga a le Au Paia Iutaia e uiga i le tulafono a Mose

O le vaaiga faataitai lenei e mafai ona faatusa i talitonuga o nisi o le Au Paia Roma ia na tusi i ai Paulo. Mafaufau e faaaoga e fesoasoani ai ia malamalama tamaiti aoga i nisi o manatu sese sa tautalagia e Paulo.

O Asa e sau mai se aiga Iutaia faamaoni sa nonofo i Roma mo augatupulaga e lua. A o tuputupu ae, sa aoaoina o ia e ola ma le filiga i le tulafono a Mose. Sa talitonu i taimi uma lona aiga o le a faasaoina i latou e ala i le ola e tusa ai ma sauniga, faatinoga faaaliali atu i fafo, ma sauniga o le tulafono a Mose. Ina ua iloa e le aiga o Asa e uiga ia Iesu Keriso, sa latou talitonu o Ia o le Mesia sa latou faatalitali i ai. Sa papatisoina i latou ae sa faaauau pea ona ola i le tulafono a Mose, ma le talitonuga o le usiusitai atoatoa o le a aumaia ai ia i latou le faaolataga.

  • O a upumoni e manaomia pea ona aoaoina e Asa ma lona aiga?