Seminare
Mataio 27:50--66; Luka 23:55–56; Ioane 19:39–40


Mataio 27:50--66; Luka 23:55–56; Ioane 19:39–40

Faamamaluina ma le Faaalia o le Alofa mo le Faaola

Ata
The body of the crucified Christ being wrapped in white burial cloth (presumably by Joseph of Arimathaea and Nicodemus) in preparation for entombment. Several men and women are gathered around the crucified body. They are mourning the crucifixion.

Ina ua maliu Iesu, “sa luluina le eleele, ma sa mavaevae papa” (Mataio 27:51), ae sa i ai se mea e sili atu ona taua na tupu i le malumalu: o le veli i le Mea e Sili ona Paia na saeluaina i ni vaega se lua. Ina ua mavae le maliu o le Faaola, sa faia e Ona soo se taumafaiga tele ina ia maua Lona tino ma saunia ma le faaeteete mo le tanuga. O lenei lesona ua faamoemoe e fesoasoani ia te oe e malamalama ai ma manatunatu i mea na faia e Iesu Keriso mo oe ma mea e mafai ona e faia e faaalia ai le faamamaluina ma le talisapaia o Ia.

Tuuina atu o le taimi e mafaufau loloto ai. E mafai ona manuia tamaiti aoga mai le i ai o se taimi e mafaufau loloto ai i upumoni o le talalelei o loo latou aoaoina. Tuu atu se taimi i vasega taitasi e mafaufau filemu ai tamaiti aoga e uiga i mea ua latou aoaoina ma pe faapefea e nei upumoni ona aafia ai la latou vaaiga aoao, la latou silasila manino, ma a latou filifiliga i le lumanai.

Sauniuniga a le tamaitiiti aoga: Valaaulia tamaiti aoga e mafaufau loloto i mea na faia e le Faaola mo i latou ma fai se lisi o auala e mafai ona latou faaalia ai lo latou alolofa mo Ia.

Gaoioiga e ono Mafai Ona Aoao Ai

Faamamaluina o i latou ua maliliu

Afai e ono mafai, mafaufau e faamatala faapuupuu mai le falelauasiga o se e pele ma lagona o i latou sa auai. E mafai ona aoga le faaali atu o se ata o le e pele na maliu, o se faasalalauga, po o se polokalama mai le falelauasiga. Ia nofouta i lagona o tamaiti aoga o e ua maliliu e pele ia i latou.

O tagata o aganuu eseese e eseese auala e manatua ma faamamaluina ai se tasi ua maliu. Mafaufau i se tasi e te alofa i ai ua maliu, pe mafaufau loloto pe faape‘i pe a maliu se tasi e latalata atu ia te oe.

  • O le a se mea e te manao (pe o le a e) manao i taimi uma e manatua e uiga i lē e pele ia te oe?

  • O le a se mea e te faia e faamamalu ai pe faaalia ai le alofa mo i latou ua maliliu?

O fuaitau o mau o i lenei lesona o loo faamatala ai le maliu o le Faaola i luga o le satauro ma mea na tutupu i le taimi lava mulimuli ane ai. Faaalu sina taimi e manatunatu ai i fesili nei:

  • Mata o le a sou lagona pe ana e vaai tino i le maliu o Iesu?

  • O le a sou lagona e uiga i Lona maliu i le taimi nei?

  • Mata e faapefea ona e manao e manatua ma faamamalu ia te Ia?

A o e suesue i le aso, saili le taitaiga a le Agaga Paia e fesoasoani ia te oe ia iloa pe mafai faapefea ona e manatua, faamamalu, ma faaali atu le alofa mo le Faaola.

Faatusa o le veli o le malumalu

I le taimi o le maliu o Iesu sa i ai se mafuie ma isi faaaliga vaaia faaletino, e aofia ai le faaleagaina o le malumalu. Faitau le Mataio 27:50–51 ma mafaufau e maka le faamatalaga auiliili e uiga i le malumalu na tusia e Mataio.

Mafaufau e tusi le ata lenei i luga o le laupapa e fesoasoani ai e faamatala le faatusa o le malumalu anamua.

Ata
Simple drawing of plan view of temple with the veil

O le malumalu anamua e lua potu na vaeluaina i se veli, po o se pupuni. E faa-tasi i le tausaga, i le Aso o le Togiola, ona laasia ai e le faitaulaga sili mai le Nofoaga Paia e ui atu i le veli o le malumalu ma ulufale atu i le Paia o Paia. O lenei potu sa faatusa i le afioaga o le Atua. I totonu o lenei potu, sa sausauina ai e le faitaulaga sili le toto o se taulaga mo agasala i luga o le fatafaitaulaga e togiola ai agasala a Isaraelu (tagai Levitiko 16).

  • Mata o le a le mea e faatusa i ai le saeia o le veli e tau atu i le Paia o Paia?

Valaaulia tamaiti aoga e faasoa mai o latou manatu. Faasoa atu pe otooto le saunoaga a Elder Bruce R. McConkie pe a manaomia.

Na faamalamalama mai e Elder Bruce R. McConkie (1915–85) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le taua faafaatusa o lenei mea na tupu:

Ata
Head and shoulders portrait of Elder Bruce R. McConkie.

O le Paia o Paia ua tatalaina nei i tagata uma, ma o tagata uma foi, e ala i le toto togiola o le Tamai Mamoe, ua mafai ai nei ona ulufale atu i le nofoaga aupito maualuga ma aupito paia i nofoaga uma, lena malo lea e maua ai le ola e faavavau. [O tagata uma] ua agavaa e ui atu i le veli i le afioaga o le Alii ina ia maua le faaeaga atoatoa.

(Bruce R. McConkie, Doctrinal New Testament Commentary, 3 vols. [1965–73], 1:830)

O se upumoni e tasi e mafai ona tatou aoao mai i le mea na tupu i le Mataio 27:51 e faapea O Iesu Keriso ua mafai ai e i tatou uma ona toe foi atu i le afioaga o le Tama Faaalelagi ma avea e faapei o Ia. Na aoao mai foi e le Aposetolo o Paulo e faapea, o le saeia o le veli/ na faaalia ai lenei upumoni (tagai Eperu10:19–20).

Atonu o se taimi lelei lenei e faamanatu atu ai i tamaiti aoga ia manatua mea sa latou mafaufau loloto i ai ia latou sauniuniga a le tamaitiiti aoga e uiga i mea na faia e le Alii mo i latou.

Mafaufau loloto i le tau na totogi e lou Faaola ina ia mafai ai ona matala le veli ma mafai ai ona e toe foi atu i le malo o Lona Tama.

Tusi i lalo ni nai auala na fesoasoani ai le Faaola ia te oe lava ia e tuputupu ae ai ma faaleleia ma avea atili e faapei o lou Tama Faalelagi ina ia mafai ai lava ona e toe foi atu i Lona afioaga.

Valaaulia tamaiti aoga e faasoa mai o latou manatu. Mafaufau e fai se lisi o tali a tamaiti aoga i luga o le laupapa.

Ua faamamaluina Iesu e Ona soo

Ina ua maliu Iesu, sa saili Ona soo ia manatua ma faamamalu ia te Ia. Faitau e uiga i auala na faaalia ai e nisi o le au soo lo latou alolofa ia Iesu.

O faamatalaga nei e mafai ona fesoasoani ia te oe e malamalama atili ai i faatinoga a nei soo

Mafaufau e faaali atu ata nei ma faamatala pe o le a lo latou fesootaiga ma le falelauasiga o Iesu:

Ata
Garden tomb, Jerusalem, Israel, easter morning light.

O Iosefa le Arimataia, e ui e le o se soo aloaia o Keriso, ae sa faaalia le agaalofa ma le lototoa e ala i le talosaga atu mo le tino o Iesu. O le tuugamau, po o le loa, lea na saunia e Iosefa mo le tino o le Faaola na eliina mai le maa, e foliga e tele sona tau.

Ata
A small pile of myrrh photographed against a white background.

O le muro o se apulupulu mago manogi e faaaoga e saunia ai le tino o le tagata ua maliu. O le aofaiga o le muro ma aloe na aumai e Nikotemo e uuina ai le tino o le Faaola sa talitutusa ma lea na faaaoga i falelauasiga tautupu.

Ata
Christ’s body is laid in a tomb.

Sa saunia e fafine mea manogi ma suauu e faamaea ai le tapenaga o le tino o Iesu ona sa faanatinati ona tanuina o ia.

  • O a mea o faaalia i faatinoga a nei tagata e uiga i o latou lagona i le Faaola?

Faaalia o lou alofa mo lou Faaola

E ui e le o i ai i le tino le Faaola ma i tatou, e mafai lava ona tatou maua auala e faaali atu ai lo tatou alolofa ia te Ia.

Valaaulia tamaiti aoga e faasoa mai ni auala e faaalia ai le alofa mo le Faaola (atonu na latou mafaufau i ni nai manatu i le taimi o a latou sauniuniga a le tamaitiiti aoga). E mafai ona tusi e tamaiti aoga o latou manatu i le laupapa.

Mafaufau e faasoa atu le saunoaga a Sister Craven i le vaega o “Faamatalaga ma Talaaga” po o le vitio i le vaega o “Gaoioiga Faaopoopo e Aoao ai”.

Tusi [se faamatalaga] pe tusi se ata o se mea se tasi pe sili atu e te lagona e tatau ona e faia e faamamalu ai ma faaali atu ai le alofa mo le Faaola. E pei ona sa faia mo Iosefa le Arimataia, Nikotemo, ma Maria le Makatala ma isi fafine, e ono manaomia ai e lenei mea le ositaulaga.

Afai e ono mafai, a o tusitusi pe tusi se ata a tamaiti aoga, mafaufau e tata ni viiga po o isi musika e faamatalaina ai le Faaola ma mea na Ia faia mo i tatou. O nisi o viiga e mafai ona aofia ai “Ua Sili Oe” (Viiga, nu. 46), “Se Tagata Faanoanoa Mativa” (Viiga, nu. 16), “Ou te Tu ma Ofo” (Viiga, nu. 107), po o le “Faitau Ou Manuia” (Viiga, nu. 151).

Valaaulia tamaiti aoga e faasoa mai mea na latou tusia po o ata. Faaali atu le talitonuina i lo latou gafatia ona faailoa atu lo latou alolofa mo le Faaola ma le talisapaia faamaoni o a latou taumafaiga e faia ai.

Mafaufau e faaiu le lesona i le valaaulia o tamaiti aoga e faatino mea na latou lagona e tatau ona latou faia e faaalia ai lo latou alolofa i le Faaola.

Talatalaga ma Faamatalaga o Talaaga

O le a se mea ua faia e le Faaola mo au?

Na aoteleina e Peresitene Dallin H. Oaks o le Au Peresitene Sili nisi o mea na faia e le Faaola mo i tatou taitoatasi:

Ata
Official Portrait of President Dallin H. Oaks taken March 2018.

I lalo o le fuafuaga a lo tatou Tama Faalelagi, sa Ia “foafoaina le lagi ma le lalolagi” ( Mataupu Faavae ma Feagaiga 14:9) ina ia mafai e i tatou taitoatasi ona maua le aafiaga faaletino e tatau mo le sailia o lo tatou taunuuga faalelagi. I le avea ai ma se vaega o le fuafuaga a le Tama, sa faatoilalo ai e le Toetu o Iesu Keriso le oti ina ia faamautuina le tino ola pea mo i tatou taitoatasi. O le taulaga togiola a Iesu Keriso ua aumaia ia i tatou le avanoa e salamo ai mai i a tatou agasala ma toe foi atu ai ma le mamā i lo tatou aiga faalelagi. O Ana poloaiga ma feagaiga ua faaali mai ai ia i tatou le ala, ma o Lana perisitua ua aumaia ai le pule e faatino ai sauniga manaomia e taunuu ai i lena taunuuga. Ma na finagalo lava lo tatou Faaola ia oo i tiga uma faaletino ma vaivaiga ina ia Ona silafia ai le auala e faamalosia ai i tatou i o tatou mafatiaga.

(Dallin H. Oaks, “O Le A le Mea Ua Faia e lo Tatou Faaola mo i Tatou?,” Liahona, Me 2021, 77)

O a nisi o auala e mafai ona faaali ai lo’u alofa i le Faaola?

Na faapea mai Sister Becky Craven o le Au Peresitene Aoao o Tamaitai Talavou:

Ata
Sister Rebecca L. Craven, second counselor, Young Women general presidency. Official Portrait as of October 2018.

Afai tatou te alolofa ia te Ia e pei ona tatou folafola atu, e lē mafai la ona tatou faaalia lena alofa e ala i sina faaeteetega itiiti i le ola ai i Ana poloaiga?

O le faaeteete i le ola ai i le talalelei e le faapea o le fiamamalu po o le faaulumalo. Ae o lona uiga o le talafeagai lelei i o tatou mafaufauga ma amioga i le avea ai ma soo o Iesu Keriso. A o tatou mafaufau loloto i le eseesega i le va o le faaeteete ma le faasamasamanoa i lo tatou ola ai i le talalelei, o nisi nei o manatu e mafaufau i ai:

O tatou faaeteete ea i a tatou tapuaiga o le aso Sapati ma i a tatou sauniuniga e taumamafa i le faamanatuga i vaiaso taitasi?

E mafai ona tatou faaeteete atili i a tatou tatalo ma suesuega o tusitusiga paia po o le punouai mataalia atili i le Sau, Mulimuli Mai ia te Au—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga?

O tatou faaeteete ea i a tatou tapuaiga i le malumalu, ma pe o tatou ola ea ma le faaeteete ma le manatu tonu i feagaiga na tatou osia uma i le papatisoga ma i le malumalu? O tatou faaeteete ea i o tatou foliga vaaia ma tauagafau i o tatou laei, aemaise i nofoaga ma tulaga paia? O tatou faaeteete ea i le auala o tatou ofuina ai laei paia o le malumalu ? Pe ua taitaiina e sitaili a le lalolagi se uiga atili ona faasamasamanoa?

O tatou faaeteete ea i le auala o loo tatou auauna atu ai i isi ma i le auala o loo tatou faataunuuina ai o tatou valaauga i le Ekalesia, pe o tatou lē popole pe faasamasamanoa i o tatou valaauga e auauna atu?

O tatou faaeteete po o faasamasamanoa i mea tatou te faitau i ai ma mea tatou te matamata ai i luga o le TV ma i luga o a tatou masini feaveai? O tatou faaeteete ea i a tatou upu ma gagana? Pe o tatou taliaina faasamasamanoa gagana masoā ma mataga?

O loo i ai i le tamaitusi o le Mo Le Malosi o le Autalavou tulaga faatonuina ia, afai e mulimulitaia ma le faaeteete, o le a aumaia faamanuiaga silisili ma fesoasoani ia i tatou e tumau ai i luga o le ala o feagaiga.

(Tagai i le Becky Craven, “Faaeteete poo le Faasamasamanoa,” Ensign po o le Liahona, Me 2019, 10)

Gaoioiga Faaopoopo e Aoao Ai

O le iloaina ai o le Faaola

Mafaufau e valaaulia tamaiti aoga e faitau le Mareko 15:39 e iloa ai pe na faapefea ona tali atu le taitai o le toaselau ina ua uma ona molimauina le maliu o Iesu Keriso ma le mafuie ma afa. E mafai ona valaaulia tamaiti aoga e mafaufau e uiga i mea na fesoasoani ia i latou e iloa ai o Iesu Keriso o le Alo o le Atua ma le ala e aafia ai o latou olaga i lena malamalama.

Auala e faaali atu ai le alofa ia Iesu Keriso

Mafaufau e faaali le “If We Love Him” (3:57), o lo o maua i le ChurchofJesusChrist.org, ma valaaulia tamaiti aoga e mafaufau i ni auala e mafai ona latou faaalia ai lo latou alolofa mo le Faaola.