Seminare
Luka 5:1–11


Luka 5:1–11

O le Mulimuli i le Alii ma le Ausia o Tatou Faamoemoega Paia

Ata
Christ standing on a seashore. He is beckoning to two men who stand near Him. The two men are holding a fishing net over a small fire. Fishing boats and fishermen are visible in the background. The painting depicts Christ calling some of His Apostles or disciples.

I le taimi na maua faavavega ai e Simona Peteru, Aneterea, Iakopo ma Ioane “se au i’a tele lava” ina ua maea ona valaaulia e le Faaola i latou e “tuu ifo o [latou] upega” (Luka 5:4, 6), na latou mauaina se vaaiga puupuu i mea latou te mafai ona ausia i le fesoasoani a le Faaola. Ona filifili ai lea e nei faifaiva e tuua mea uma ae mulimuli ia Iesu Keriso. O lenei lesona o loo faamoemoe e fesoasoani atu ia e lagonaina se naunautaiga e mulimuli ia Iesu Keriso ina ia mafai ona Ia fesoasoani ia te oe e ausia mea e sili atu nai lo o mea e te ausia e aunoa ma Ia.

Aoao i tagata aoga e “faatatau [tusitusiga paia] ia i [latou] lava” (1 Nifae 19:24). O le faatatauina o tusitusiga paia ia i tatou lava o lona uiga o le faatusatusa o tusitusiga paia i o tatou lava olaga. Uunaia tagata aoga e fesili, “O a ni tulaga i lou olaga e pei o tulaga o loo i totonu o lenei fuaitau o tusitusiga paia?” po o le “E faapefea ona ou pei o tagata o loo tatou aoao iai i totonu o tusitusiga paia?” A o vaaia e tagata aoga mea e tutusa ai i le va o o latou aafiaga ma mea o tutupu o loo latou aoao ai i totonu o tusitusiga paia, o le a lelei atu lo latou faailoaina o aoaoga faavae autu ma mataupu faavae ma faatino i o latou olaga.

Tapenaga mo tagata aoga: Valaaulia tagata aoga e tatalo ina ia iloa faamoemoega o le Atua mo o latou olaga. O tagata aoga o loo iai se faamanuiaga faapeteriaka e mafai ona faitauina ma saili po o le a le mea ua faaalia mai e le Atua e uiga i faamoemoega mo o latou olaga. O isi atonu e faamanuiaina i le talanoa ma o latou matua po o le saili mo malamalamaaga mai totonu o tusitusiga paia.

Gaoioiga e Mafai ona Fai e Aoao Mai Ai

O le mataupu faavae tutotonu o lenei lesona e tali tutusa ma se tasi na faamamafa mai e le otootoga mo le Mataio 4, Luka 4–5 i totonu o le Sau, Mulimuli Mai ia te Au–Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga: Feagaiga Fou 2023. Mafaufau pe faaopoopo i luga o mea atonu ua maea ona talanoaina e tagata aoga i le fale ma valaaulia i latou e faasoa i o latou aiga mea ua latou aoaoina i le seminare.O nisi manatu mo le faia o lesona o loo aofia i totonu o le vaega o le “Gaoioiga Faaopoopo e Aoao Ai” o le lesona.

O le ausia o se faamoemoe e sili atu

Faaaoga se minute e mafaufau ai i ni tagata ua ausia mea tetele ona sa fesoasoani i ai le Atua ia malamalama i o latou faamoemoega.

Mafaufau pe faaali ata o tagata taitoatasi ua ta’ua e tagata aoga mai talafaasolopito o le Ekalesia po o tusitusiga paia. E mafai ona faaali ni ata se tele ina ia fai ma faamanatu i tagata aoga e faatatau i nei tagata taitoatasi. E ono manatu tagata aoga i tagata e pei o Repeka (tagai i le Kenese 24:60), Maria (tagai i le Luka 1:28–31), Simona Peteru (tagai i le Mataio 4:18–19 ; Luka 5:10), po o Iosefa Samita (tagai i le Iosefa Samita–Talafaasolopito 1:33).

  • Aisea e ono taua ai mo se isi le malamalama i lo latou faamoemoega silisili?

  • O a ni eseesega ua e matauina i olaga o tagata o loo malamalama i le faamoemoega o le Atua mo i latou ma i latou e lē o malamalama?

O lenei lesona o le a taulai pe na faapefea ona fesoasoani Iesu Keriso ia Simona Peteru (ua lauiloa foi o ia o Peteru) ina ia iloa le faamoemoega sili atu o loo iai mo ia mai ia te Ia. A o e suesue, vaavaai mo faamaoniga o le mataupu faavae e faapea i le taimi tatou te filifi ai e mulimuli ia Iesu Keriso, Na te mafai ona fesoasoani ia tatou malamalama ma ausia faamoemoega e sili atu mo tatou ola.

Mafaufau pe tusi lenei mataupu autu i luga o le laupapa e fesoasoani i tagata aoga e manatua a o latou saili mo faamaoniga o lenei mataupu faavae i le lesona atoa.

Ua valaauina e Iesu Keriso ia Simona Peteru ina ia mulimuli ia te Ia

Ina ua maea ona faatino e le Faaola ni vavega se tele i Iutaia, e aofia ai ma le faamaloloina o le tina o le ava a Simona Peteru (tagai i le Luka 4:38–39), na Ia maliu atu i auvai o le vai o Kenesareta (o le isi igoa o le Sami o Kalilaia). Na Ia a’e i luga o le vaa fagota a Simona Peteru ona nofo lea i lalo ma aoao atu i le motu o tagata o loo i luga o le auvai (tagai i le Luka 5: 1–3). Ina ua maea ona aoao atu Iesu, na Ia tuuina atu se valaaulia ia Simona Peteru.

Afai e faitauina faatasi e le vasega ia fuaiupu nei, mafaufau e valaaulia i latou e malolo pe a maea ona faitau ni fuaiupu e tasi pe lua ma fesoasoani ia i latou e mafaufau faapea o latou o Simona Peteru. Valaaulia i latou e faailoa mai mea ua latou aoaoina.

Faitau i le Luka 5:4–11 . A o e faitau, taumafai e mafaufau faapea o oe o Simona Peteru, o se faifaiva agavaa. E ono fesoasoani pe a e malamalama o le upu au i’a o lona uiga o se faiva po o se uta i’a (tagai i le fuaiupu 4 a).

  • O a ni auiliiliga i totonu o lenei tala e te lagona e taua? Aisea?

  • O le a sou manatu po o le a se mea sa ono mafaufauina pe lagonaina e Peteru?

Fai sina taimi e saili ai mo soo se faamaoniga i totonu o lenei tala ia Iesu Keriso o loo fesoasoani ia Peteru ia malamalama o loo iai se faamoemoega sili atu o le Alii mo ia.

  • O le a se mea na ono aoaoina e Peteru e uiga i lona lava tagata mai lenei aafiaga ma le Faaola?

  • Aisea e te manatu ai e finagalo le Alii e faalautele le tatou vaaiga mamao pe o ai i tatou ma mea e mafai ona tatou faia?

O le faatatauina o aafiaga o Simona Peteru ia i tatou

E mafai ona loloto atili lo tatou aoaoina mai lenei tala i le faatusaina lea o aafiaga o Simona Peteru ma o tatou aafiaga e ono iai. O lenei tomai mo le suesuega o tusitusiga paia o le mea na faasino iai Nifae i totonu O Le Tusi a Mamona i le taimi na ia fai mai ai sa ia “faatatauina tusitusiga paia uma ia te [ia lava]” ( 1 Nifae 19:23). O le faatatauina o tusitusiga paia i tulaga e patino ia i tatou lava e mafai ona fesoasoani ai ia i tatou ina ia “faatauanau[ina] atili atoatoa … e talitonu i le Alii lo [tatou] Togiola” ma mafai ona “avea ma o tatou manuia ma aoaoga” ( 1 Nifae 19:23).Faaaoga sina taimi e faatusa ai ou aafiaga ia Peteru i le faia o mea nei:Vaelua se itulau i totonu o lau api talaaga mo suesuega ina ia mafai ona lisi i le tasi itu auiliiliga e uiga i aafiaga o Peteru ma i le isi itu e mafai ona e vaai i lou lava tulaga. A manaomia, liliu i tusitusiga paia ma soo se fesoasoani mo suesuega i tusitusiga paia (mo se faataitaiga, tagai i le Bible Dictionary, “ Peteru,” ma le Taiala i Tusitusiga Paia, “ Peteru,” scriptures.ChurchofJesusChrist.org) e fesoasoani ia te oe e tali atu i fesili nei.

Tuu atu i tagata aoga faamatalaga nei i se tufaaga, pe faaali i luma o le vasega. Mafaufau e galulue faatasi e tali fesili e uiga ia Peteru. Ona mafai lea ona talosagaina tagata aoga e mafaufau loloto filemu ma tusi e uiga i o latou aafiaga patino.

O Le Faatatauina o Aafiaga a Peteru i o Tatou Lava Olaga

Mata e faapefea ona faamatalaina e Peteru lona lava tagata a o lei feiloai ma Iesu?

E faapefea ona ou faamatalaina au lava ia?

Sa loto Peteru e mulimuli ia Iesu Keriso ae tuua lona olaga galue o se faifaiva (tagai i le Luka 5:11). E faapefea ona e mafaufau e ese le olaga o Peteru pe ana ia lē filifili e mulimuli i le Faaola?

O le a se mea e ono fesiligia au e lafoai ina ia mulimuli ia Iesu Keriso?

Mata e faapefea ona aafia lo’u olaga pe a ou lē filifili e mulimuli ia Iesu Keriso?

Na faapefea ona faataunuuina e Peteru faamoemoega sili atu o le Alii mo ia i lona olaga?

Mafaufau e uiga i tusitusiga paia, le ata o le faaolataga, faamanuiaga i le perisitua, ma, afai e talafeagai, lou faamanuiga faapeteriaka.

O le a se mea ua ou iloa e uiga i faamoemoega sili atu o le Alii mo au?

O a ni a’u fesili o loo iai e uiga i lo’u faamoemoe?

Ata
Handout on Likening Peter’s Experience
  • Na faapefea ona fesoasoani atu le faatatauina o tusitusiga paia ia te oe lava ia e te aoao ai e uiga ia Iesu pe talitonu atili ai foi ia te Ia?

  • O le a se faamaoniga na e mauaina e mafai ona tatou ausia se faamoemoega sili atu mo o tatou olaga pe a tatou filifili e mulimuli ia Iesu Keriso?

  • O le a se taimi na e matauina ai se isi o aafia lelei ona ua malamalama i lo latou faamoemoe?

  • O le a se mea o le a e faia ona o mea ua e lagonaina ma aoaoina i lenei aso?

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Luka 5:8 . Aisea na faaigoa ai e Peteru o ia “o se tagata agasala”?

Ina ua faatoa feiloai atu Peteru i le Faaola ma molimauina Lona mana faavavega, sa iloa e Peteru o ia “o se tagata agasala” ma na te matua manaomia lava le mana togiola o le Faaola ( Luka 5:8). Ua faapupula mai i upu a Peteru faapea, a o tatou latalata atili atu i le Atua, e oo ina tatou iloa e tumu i tatou i agasala ma le lē agavaa ma mananao ai i Lana fesoasoani ina ia tatou avea atili ai e faapei o Ia.

(Tusi Lesona mo Tagata Aoga mo le Feagaiga Fou [2018], ChurchofJesusChrist.org)

O le a se mea e mafai ona fai e le Alii mo tatou a o tatou mulimuli ia te Ia?

Sa aoao mai e Peresitene Ezra Taft Benson (1899–1994) e faapea:

Ata
Photograph of President Ezra Taft Benson. He is seated in a leather chair in front of a fireplace. His hands are clasped in front of him and he is wearing a large turquoise ring on one finger. Official portrait. 1986

[O i latou] ua tautoina atu o latou ola i le Atua o le a latou iloa ai e mafai ona ia faia le anoanoai o mea aoga i o latou olaga nai lo le mea latou te mafaia. O le a Na faalolotoina lo latou olioli, faalautele la latou vaai, faamatala o latou mafaufau, faamalosia o latou maso, siitia o latou agaga, faatele o latou faamanuiaga, faateleina o latou avanoa, faamafanafanaina o latou agaga, faatulai mai ni uo, ma liligi mai le filemu. O lē e faamaumauina lona ola ona o le tautua i le Atua o le a mauaina le ola faavavau.

(Ezra Taft Benson, “Jesus Christ–Gifts and Expectations,” Ensign, Tes. 1988, 4)

Gaoioiga Faaopoopo e Aoao Mai Ai

Vitio: “Finding Your Purpose in Life: Does Faith Matter?”

Mafaufau e faaali le vitio “Finding Your Purpose in Life: Does Faith Matter?” (5:08), e maua i le ChurchofJesusChrist.org. Valaaulia tagata aoga e mafaufau i le taua o le malamalama ia te i latou lava ma tagata e mafai ona latou avea ai e ala i le mulimuli i le Faaola Iesu Keriso. E mafai foi ona aoga mo tagata aoga le mafaufau i faafitauli latou te fetaia’i i le ausiaina o o latou gafatia silisili. Fai i tagata aoga e mafaufau pe o a ni faatinoga o le a latou faia e faatoilalo ai nei faafitauli ma mulimuli ma le faatuatua i le Faaola.

Na tuua e Peteru ana upega fagota ina ia mulimuli i le Faaola

Valaaulia tagata aoga e talanoaina meatotino taua i o latou olaga. Ona fesoasoani lea i tagata aoga e talanoaina le taua o le filifili e mulimuli ia Iesu Keriso nai lo isi mea uma lava.Faitau i le Mataio 4:18–22 ma talatalanoa po o le a le uiga mo Peteru ma isi faifaiva e “[tuua] loa o latou upega” ( fuaiupu 20) ae mulimuli ia Iesu Keriso.Mafaufau pe faaaoga le faamatalaga lenei a Elder Joseph B. Wirthlin (1917–2008) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e fesoasoani i tagata aoga e vaai po o a mea e ono taofia ai tatou mai le taliaina o le valaaulia e mulimuli ia Iesu Keriso:

Ata
Last official portrait of Elder Joseph B. Wirthlin of the Quorum of the Twelve Apostles, 2004. Died December 1, 2008.

E mafai ona tatou faauigaina le upega o soo se mea lava e faatosina pe taofia ai i tatou mai le mulimuli i le valaau a Iesu Keriso, le Alo o le Atua soifua.O upega i lenei anotala e mafai ona avea ma a tatou galuega, o a tatou mausa, o mea tatou te fiafia i ai, ma e sili ai i lo mea uma, o tatou faaosoosoga ma agasala. Pe a faapuupuu, o se upega o soo se mea lea e mafai ona toso ese mai ai i tatou mai le mafutaga ma lo tatou Tama Faalelagi po o Lana Ekalesia ua toefuataiina.Sei ou tuuina atu se faataitaiga faaneionapo. E mafai ona avea se komepiuta o se meafaigaluega aoga ma le taua. Ae afai tatou te faataga e faaaogaina ai lo tatou taimi i mea lē aoga, leai se fua mai, ma i nisi taimi o ni tulimataiga faataumaoi, ona avea ai lea o se upega lavelave.

(Joseph B. Wirthlin, “Mulimuli Mai Ia te Au,” Ensign, Me 2002, 15)

Fesoasoani i tagata aoga ina ia iloa faamanuiaga o le mulimuli ia Iesu Keriso i le talosaga iai e manatunatu loloto ma talanoaina fesili e pei o nei:

  • O a mea e tatou te aoaoina e uiga i le Faaola ma Lana valaaulia e mulimuli ia te Ia?

  • Ua faamanuiaina faapefea oe i le filifili e mulimuli ia Iesu Keriso?

E faamanuiaina tatou pe a tatou usitaia poloaiga a le Alii, tusa lava pe tatou te le malamalama atoa i Ana mafuaaga.

Fai i tagata aoga e talatalanoa i le faigata o le mulimuli i faatonuga e aunoa ma le malamalama atoatoa i o latou mafuaaga. Ona mafai lea ona valaaulia tagata aoga e faitau i le Luka 5:1–11, ma saili po o le a se mea na fetalai ai le Alii ia Peteru e fai ma pe na faapefea ona ia tali atu.E mafai ona faailoa mai ma talanoaina e tagata aoga le mataupu faavae lenei: Afai tatou te faia mea o poloai mai ai le Alii tusa lava pe tatou te lē malamalama i mafuaaga mo Ana poloaiga, e mafai ona Ia faamanuiaina tatou e sili atu nai lo o mea na tatou fuafuaina.Mafaufau pe valaaulia tagata aoga e talatalanoa i taimi na latou vaai ai i lenei mataupu faavae o faaalia i o latou olaga po o i olaga o isi.O isi faataitaiga o le usitai i le Alii e aunoa ma le malamalama i mafuaaga mo Ana poloaiga e mafai ona maua i le tali atu a Nifae i le poloaiga ina ia faia ni seti papatusi se lua (tagai i le 1 Nifae 9:5–6) ma le tuufaatasia e Mamona o nei papatusi i totonu O Le Tusi a Mamona (tagai i le Upu a Mamona 1:6–7).