Seminare
Iakopo 3


Iakopo 3

O Upu Tatou Te Tautatala Ai

Ata
Three teenage young women smiling and laughing together.

O upu tatou te tautatala ai e i ai le mana. E mafai ona e mafaufau i ni aafiaga i lou olaga na e lagonaina ai le mana o upu, a le mo le lelei po o le leaga? I lana tusi, na aoao mai ai e Iakopo le taua o le puleaina o a tatou upu. O lenei lesona ua faamoemoe e fesoasoani ia te oe e iloilo ai upu e te tautala ai ma pe o faapefea ona aafia ai au taumafaiga e avea atili e faapei o le Faaola.

O le atiina ae o le tomai e talanoaina ai talitonuga o le talalelei ma isi. Tuu atu i tagata aoga ni avanoa e faamatala mai ai i a latou lava upu le talalelei ma faasoa ma molimau e uiga i mea ua latou iloa ma lagona. O le a fesoasoani lenei mea e faamausali ai le talalelei i o latou loto.

Sauniuniga a le tagata aoga: Valaaulia tagata aoga e maitau pe faapefea e le gagana tatou te faaaogaina ona aafia ai i tatou ma isi. Fai atu ia i latou e o mai sauni e faasoa mai mea na latou maitauina.

Gaoioiga E Ono Mafai Ona Aoao Ai

O le mana o upu

Vaai i ata o loo i lalo ma vaai faalemafaufau i le talanoaga atonu o loo faia e tagata taitoatasi. Mafaufau i le aafiaga e mafai ona i ai i upu tatou te faalogo i ai ma faaaoga.

Mafaufau e faaali atu ni ata se lua e faaalia ai ituaiga eseese o talanoaga. Mo se faataitaiga, o le tasi ata e ono i ai ni tagata se toalua o loo fefinauai ae o le isi o tagata e toalua o loo faamalosia e le tasi le isi i a laua upu, e pei o nei:

Ata
A mother argues with her teenage son while they stand in their kitchen.
Ata
A young woman and her mother using a tablet and scriptures probably study and having a conversation.
  • O le a le mea mulimuli e mafai ona e manatua sa fai atu ai se tasi ia te oe sa fesoasoani pe faatiga ia te oe?

  • O le a le mea mulimuli na e fai atu ai i se tasi na faamalosia pe faamalosiauina i latou?

Mafaufau e valaaulia tagata aoga e faasoa mai a latou tali pe afai latou te lagona le toamalie ma pe a talafeagai ai foi ona faia i le potuaoga.

Mafaufau pe na e faia se tala talu ai nei atonu na i ai se aafiaga le lelei i se tasi. A o e suesue i aoaoga a Iakopo, vaavaai mo upumoni e mafai ona fesoasoani e te malamalama atili ai i le mana o upu. Gauai atu i lagona, mafaufauga, ma uunaiga e faaosofia ai oe e tautala atili e faapei o le Faaola.

E pei lava le laulaufaiva o …

Sa faamamafa mai e Iakopo le mana o upu tatou te faalogo ma tautatala ai ma faatusatusa le laulaufaiva i le tele o mea eseese. Faitau le Iakopo 3:2–12 , ma vaavaai po o le a le mea na faatusa i ai le laulaufaiva e Iakopo. Tusi se ata faigofie o se tasi pe lua o faatusatusaga a Iakopo i lau api faamaumau mo suesuega, ma mafaufau loloto pe mafai faapefea ona pei a tatou upu o mea o loo e tusia ata.

Mafaufau e valaaulia tagata aoga e galulue i ni paga pe i ni vaega toalaiti a o latou suesueina faatusatusaga a Iakopo. I se isi faiga, tuu atu i tagata aoga le lisi lenei o faatusatusaga ma valaaulia i latou e suesue ni isi o na mea, ma mafaufau loloto pe mafai faapefea ona pei a tatou upu o mea o loo lisiina atu.

Faitau le lisi lenei e vaai ai pe na e iloaina faatusatusaga lava e tasi.

  • O se faagutu. Iakopo 3:2–3, 5 .O se faagutu (tagai i le fuaiupu 3) o se fasi uamea itiiti e tuu i totonu o le gutu o se solofanua lea e faamau i fusi o le faagutu, e mafai ai e se tagata tietie solofanua ona faatonutonu le mea e alu iai le solofanua.

  • O se foeuli. Iakopo 3:4–5 .O se foeuli (tagai i le fuaiupu 4) e faatonutonuina le tapili o se vaa, lea e uliina pe liliuina le vaa.

  • O se afi. Iakopo 3:5–6 .O le “vao laau” e faasino i se vaomatua (tagai i le fuaiupu 5, vaefaamatalaga e).

  • O se meaola e le’i faalataina. Iakopo 3:7–8 .

  • Mea oona. Iakopo 3:8 .

  • O se punavai ma se laau o le mati. Iakopo 3:10–12 .

  • E mafai faapefea e nei faatusatusaga ona fesoasoani ia i tatou e malamalama atili ai i le mana o upu tatou te faalogo ma tautatala ai?

  • O a isi faatusatusaga e mafai ona e faaopoopoina e faamatala ai le aafiaga o upu tatou te tautatala ai?

E faatatau i aoaoga mamana a Iakopo, na faasoa mai ai e Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua mea nei:

Ata
Official Portrait of Elder Jeffrey R. Holland. Photographed January 2018.

E iloagofie lava e le o faapea mai Iakopo o o tatou laulaufaiva e tumu i le agasala i taimi uma, e le o mea uma foi tatou te tautatala ai e “tumu i le mea oona e oti ai.” Ae e manino lava lona uiga, o ni isi mea tatou te tautatala atu ai e ono faataumaoi, e oona foi—ma o se tuua’iga matuia lena mea mo se tagata o le Au Paia o Aso e Gata Ai! O le leo e tuuina atu ai le molimau faamaoni, e momoli atu ai le tatalo naunautai, ma lagiina ai viiga o Siona e mafai ona avea ma leo lava e tasi e otegia ma faitio ai, faamaasiasi ma faamamasagia ai, faatiga ma faatamaia ai le agaga o le o loo tautala faapea foi isi i lona faatinoga. …

… Sei o tatou taumafai ina ia avea o ni alii ma ni tamaitai “atoatoa” ia le itiiti ifo nai i le ala lenei e tasi i le taimi nei—ia le faatiga lava i se upu po o i se isi tulaga lelei atu e faaupu ai, e ala i se gagana fou, le gagana lea a agelu. O a tatou upu, e faapei foi o a tatou amioga, e ao ina tumu i le faatuatua ma le faamoemoe ma le alofa mama, … e matua manaomia lava i le lalolagi o aso nei. Faatasi ai ma na upu, e tautalagia i lalo o le uunaiga a le Agaga, e mafai ai ona faamatu i loimata, e mafai ona faamalolo i loto, e mafai ona siitia olaga, e mafai ona toe faafoi mai le faamoemoe, e mafai ona faatumau i le loto mautinoa.

(Jeffrey R. Holland, “O Gagana a Agelu,” Ensign po o le Liahona, Me 2007, 16, 18)

  • O le a se mea na e aoaoina mai i faatusatusaga a Iakopo ma le saunoaga a Elder Holland?

O se upumoni e tasi e mafai ona tatou aoaoina e faapea, ua taumafai soo o le Atua e faaaoga la latou gagana mo faamoemoega amiotonu, ae le o le faasalalauina o le amioleaga.

Mafaufau mo sina taimi i le auala na e vaaia ai le faaaogaina o le gagana mo le lelei ma le leaga i tulaga nei:

  • i feau tusitusia po o faasalalauga faaagafesootai

  • i le lotu i Aso Sa

  • i le aoga ma au uo

  • i se ’au po o se kalapu

  • i le fale ma lou aiga

  • O a ni aafiaga na e oo i ai o loo faapupula mai ai le aafiaga tele o upu e mafai ona aafia ai tagata, mo le lelei po o le leaga?

O Iesu Keriso sa o “se tagata atoatoa” ( Iakopo 3:2) ma o la tatou faataitaiga i mea uma, e aofia ai upu na Ia fetalai ai. O le manatuaina o mea e te iloa e uiga ia te Ia, mafaufau pe faapefea ona faaaoga e le Faaola Ana fetalaiga pe ana faapea sa i ai o Ia i tulaga sa lisiina muamua.

  • O a ni eseesega e te ono maitauina i le va o le ala e te mafaufau e faaaogaina ai e le Faaola le gagana ma mea e masani ona e vaai ma faalogo i ai i nei nofoaga i aso nei?

O le gagana tatou te faalogo ma faaaogaina

E ala mai i Ana perofeta, ua aoaoina ai i tatou e le Alii i mea e tatau ma e le tatau ona tatou tautatala atu ai.

Afai o le a aoga i tagata aoga mai le iloiloga lenei a le tagata lava ia, tuu atu ia i latou le tufaaga lenei. E mafai e tagata aoga ona iloiloina faalauaitele a latou gagana pe mo vaega patino o o latou olaga, e pei mo le fale, lotu, ma isi mea faapena.

Mafaufau loloto i au fesootaiga (i soo se ituaiga: feau tusitusi, ala o faasalalauga faaagafesootai, talanoaga ma isi, ma isi mea faapena) a o e faitauina faamatalaga nei e 10 na fetuunai mai i le Mo le Malosi o le Autalavou ([tamaitusi, 2011], 20–21). Iloilo lau gagana e faaaoga ai se fua mai le 1 i le 5, o le 1 o lona uiga “Ou te manaomia se anoai o fesoasoani” ma le 5 o lona uiga “O loo i se tulaga lelei lava au.”

1. Ou te taumafai e faaaoga le gagana mama ma le poto.

2. Ou te faaaogaina le gagana faagaeetia, faamalosiau, ma le faamalo.

3. Ou te tautala atu ma le agalelei ma le lelei e uiga i isi.

4. Ou te le faalumaluma i isi pe taumamaina i latou, e oo lava i talasua.

5. Ou te taumafai e aloese mai le faitatala o soo se ituaiga ma aloese mai le tautala ma le ita.

6. Pe a faaosoosoina au e tautala i ni mea faaonoono pe faatiga, ou te tuuina ese ia aua nei tautalagia.

7. Ou te faaaogaina suafa o le Atua ma Iesu Keriso i le migao ma le faaaloalo.

8. Ou te tautalagia le Tama i le Lagi e faaaoga ai le gagana migao ma le faaaloalo.

9. Ou te le faaaogaina gagana po o aga masoa, leaga, pe mataga.

10. Ou te le faamatalaina ni tala malie po o ni tala e uiga i amioga le mama.

Ata
New Testament Seminary Teacher Manaul - 2023

Mafaufau i le gagana e te filifili e faaaoga, ma mafaufau loloto i mea e mafai ona e faia ia sili atu ona lelei.

  • O le a se mea se tasi pe lua e mafai ona fesoasoani ia te oe e filifili ai ma le faaeteete upu e te tautala ma faalogo i ai?

  • O a ni tulaga o e manao e faaleleia ai oe lava ia?

  • O a fuafuaga e ono fesoasoani?

  • E faapefea ona fesoasoani au taumafaiga ia te oe ia avea atili e faapei o le Faaola?

Tala Auiliili ma Faamatalaga o Talaaga

E faapefea ona atagia mai i a tatou upu i tatou o ni tagata taitoatasi?

Na aoao mai e Elder Robert S. Wood o le Fitugafulu le mea lenei:

Ata
Final official portrait of Elder Robert S. Wood of the Second Quorum of the Seventy, 1999. Called as president of the Boston Massachusetts Temple, 2009. Released from Second Quorum of the Seventy October 3, 2009 at general conference.

O a tatou upu ma uiga faaalia i fafo e le faapea o ni meanoa, aua e atagia mai ai o tatou tagata ma mamanu ai ituaiga tagata e avea ai i tatou. …

O upu tatou te tautatala ai ma auala tatou te taulimaina ai i tatou lava, e le gata ina faalataina ai o tatou tagata lilo, ae faapea foi ona mamanu ai lena tagata, i latou o siomia i tatou, ma faapena i tagatanuu uma lava. O aso uma lava e ta’uaafiaina taitoatasi ai i tatou i le punitia ai o le malamalama po o le tulieseina o le pouliuli. Ua valaauina i tatou e valaaulia le malamalama ma ia avea ma se malamalama, ia faapaiainaa i tatou lava ma aoaoina ai isi. …

A tatou tautatala ma faatino, e tatau ona tatou fesili ifo, pe o a tatou upu ma faatinoga ua faamoemoe e valaaulia mai ai mana o le lagi i totonu o o tatou olaga ma valaaulia ai tagata uma e o mai ia Keriso. E tatau ona tatou taulimaina ma le migao ia mea paia. E tatau ona tatou aveesea mai a tatou talanoaga ia faaupuga mataga ma tufanua, o upu saua ma le taufaamatau, o upu faalumaluma ma pepelo. E pei ona tusia e le Aposetolo o Peteru, “A e pei ona paia o ia na valaauina outou, ia faapea foi outou ona paia i a outou [ituaiga o talanoaga] uma” [ 1 Peteru 1:15 ]. O le faaupuga talanoaga o loo ta’ua iinei e le gata i le tautala ae faapea foi i a tatou amioga uma.

(Robert S. Wood, “The Tongue of Angels,” Ensign, Nov. 1999, 83–84)

E mafai faapefea ona tatou suia lelei le gagana tatou te faaaogaina ma faalogo i ai?

O le vitio “No Cussing Club” (4:56), o loo maua i le ChurchofJesusChrist.org, o loo faaalia ai taumafaiga a se tasi alii talavou e fesoasoani i isi e aloese mai gagana leaga.

Gaoioiga Faaopoopo e Aoao Ai

O se isi faatomuaga o le lesona

Mafaufau e faasoa atu i au tagata aoga ni faataitaiga o le fetalai atu o le Faaola i isi i ni tulaga eseese, e pei o le Ioane 8:1–11 ; Mareko 9:14–27 ; ma le Luka 23:32–34 . Manatua o le Faaliliuga a Iosefa Samita o le Luka 23:34 (vaefaamatalaga i le Luka 23:34, i) ua faamanino mai ai o loo ole atu Iesu Keriso i le Tama e faamagalo i latou o e na faasatauroina o Ia, o lona uiga o fitafita Roma. Valaaulia i latou e faasoa mai mea e tulaga ese ia i latou e uiga i mea na fetalai pe sa le i fetalai ai le Faaola i nei tulaga. Ona valaaulia lea o tagata aoga e mafaufau i le gagana latou te faaaogaina ma faalogo i ai mai isi ma le aafiaga o i ai.

Valaaulia e ono i ai

E mafai ona e fesoasoani i tagata aoga e faaaoga le mataupu faavae o lenei lesona e ala i le luitauina o i latou mo le 24 itula ia le tautala lava i se mea e le lelei. Fautuaina i latou e tusi i a latou api faamaumau mo suesuega le aafiaga o lenei luitau ia i latou ma tagata sa latou fegalegaleai.

Aoaoga faaopoopo mai ia Iakopo

Ina ia fesoasoani i tagata aoga e suesue atili i aoaoga a Iakopo, mafaufau e faaali atu tusi faasino o mau nei (e aunoa ma faamatalaga o loo i puipui). Valaaulia tagata aoga e suesue ni nai fuaiupu nei ma sauni e faasoa mai mea sa latou aoaoina ma le faaaogaina i aso nei. Ona mafai lea e tagata aoga ona filifili se tusi faasino o se mau se tasi e suesue auiliili atili ai ma saunia se lesona e tolu i le lima minute le umi pe talanoa ai i lena autu. Afai e lava le taimi, e mafai ona e valaaulia se tagata aoga se toatasi pe toalua e faasoa mai i le vasega mea sa latou saunia.

Iakopo 1:12–16 (Ua faamanuiaina i tatou ona o le tetee atu i faaosoosoga.)

Iakopo 1:27 (O le tapuaiga mama a’ia’i o le tausiga lea o isi ma le mama faaleagaga.)

Iakopo 2:8–9 (Alofa atu i isi e pei o oe lava ia te oe.)

Iakopo 4:6–10 (Ia lotomaualalo, tetee atu ia Satani, ma faalatalata atu i le Atua.)

Iakopo 4:17 (Afai tatou te iloa ona fai le lelei ae filifili e le faia, ua tatou faia le agasala.)

Iakopo 5:14–15 (E mafai ona faamaloloina e mama’i e ala i le tatalo po o le faaee atu o lima ma faauuina i le suauu i le suafa o Keriso.)