Seminare
Eperu 12


Eperu 12

“O Le Ua Alofagia e le Alii, e Aoai Atu o Ia ia te Ia”

Ata
Young family in New Zealand playing and laughing with their children outside their home. They are playing basketball, holding the children and laughing and watching a small boy ride a trike.

O le a le taimi mulimuli na aoaiina pe faasa‘oina ai oe e se tasi? Na faapefea ona e tali atu? Pe na i ai se taimi na e faafetai ai mo aoaiga na e mauaina? Sa tusi atu Paulo i le Au Paia Eperu ma faamatala atu ia i latou e tele ina faaalia e lo tatou Tama Faalelagi Lona alofa e ala i le faatonuina o i tatou. O lenei lesona e mafai ona fesoasoani ia te oe e aoao ai pe mafai faapefea e le gauai atu ma le lotomaualalo i le aoaiga mai le Tama Faalelagi ona fesoasoani ia te oe ia maua le filemu ma avea atili ai e faapei o Ia.

Tatalo e le aunoa mo tagata aoga. E silafia e le Tama Faalelagi tagata aoga taitoatasi. A o e tatalo atu ia te Ia, e mafai ona Ia fesoasoani ia te oe e iloatino manaoga o tagata aoga ma musuia oe i auala e taulima ai o latou manaoga. Faalogo mo uunaiga e ono oo mai i le taimi o le lesona pe a o e sauni foi e aoao atu.

Sauniuniga a le tagata aoga: Valaaulia tagata aoga e mafaufau i taimi na latou faafetai ai mo le aoaiga, pe mai le Atua po o se isi tagata.

Gaoioiga e ono Mafai Ona Aoao Ai

O le tausinioga o le olaga

O le Eperu 12:9 , o se fuaitau o le atamai i aoaoga faavae, o le a suesueina loloto atili i le lesona e sosoo ai. Afai e tapulaa le taimi o le vasega ma e na o le tasi le lesona i le Eperu 12 e mafai ona aoaoina, mafaufau pe faapefea ona tuufaatasi lelei ia lesona e lua.

Faaali atu ata nei (po o ni ata talitutusa).

Ata
Rio , Brazil - 9 September 2016; Jason Smyth of Ireland on his way to winning the Men's 100m
Ata
Athlete Track or Running Track with nice scenic

A o lei taliina e tagata aoga fesili nei i a latou api faamaumau mo suesuega, mafaufau e valaaulia i latou e talanoaina i ni paga po o ni vaega toalaiti pe faapefea ona faapei le olaga o se tausinioga.

I lau api faamaumau mo suesuega, fai se lisi o auala e lagona ai e faapei lou olaga faaletino o se tuugatamoe mamao. Mo se faataitaiga, e mafai ona e tali fesili nei:

  • O le a se mea ua faatupuina ai lou lagona lelavā po o le vaivai?

  • O a nisi o auala o loo lelei ai lou faatinoina o le tuuga ma auala e mafai ona e faaleleia atili?

  • O le a le tini o loo e tamoe agai i ai? Aisea e manaomia ai?

  • Aisea e te manaomia ai le fesoasoani i le taunuu ai i le tini o le tausinioga o le olaga?

“Taufetuli ma le onosai”

Sa faatusaina e le Aposetolo o Paulo o tatou olaga i se tuugatamoe.Faitau le Eperu 12:1–2 , ma vaavaai mo mea na aoao mai e Paulo e uiga i le ala e mafai ai ona tatou tamomoe ma le manuia le taufetuliga o le olaga. Maitau o “faapotopotoga o e matamata” o loo ta‘ua i le fuaiupu 1 e faasino i faataitaiga o le faatuatua o loo tusia i le Eperu 11 .

  • O le a se mea sa tulaga ese ia te oe mai nei fuaiupu?

  • E faapefea e le mulimuli i le fautuaga a Paulo ona fesoasoani ia i tatou e tamomoe ai ma le manuia i le taufetuliga o le olaga?

Na tusia e Paulo i le fuaiupu 2 e faapea na onosaia e le Faaola le luitau o le faasatauroga e ala i le taulai atu i “le olioli sa tuu i Ona luma” ( Eperu 12:2). Na faamatala mai e Peresitene Russell M. Nelson:

Ata
Official portrait of President Russell M. Nelson taken January 2018

O le a le olioli lea sa tuu i Ona luma? E mautinoa lava na aofia ai le olioli i le faamamaina, faamaloloina, ma le faamalosia o i tatou; o le olioli i le togisalaina o agasala a tagata uma o le a salamo; o le olioli o le a mafai ai e oe ma a’u ona toe foi atu i le aiga—i le mama ma le agavaa—e nonofo ma o tatou Matua Faalelagi ma aiga.

(Russell M. Nelson, “O Le Olioli ma le Ola ai Faaleagaga,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2016, 83)

  • O le a se mea o aoao mai ia te oe e le taulaiga a le Faaola i le taimi o Lona Faasatauroga e uiga i Ona lagona e faatatau ia te oe?

  • E mafai faapefea e le iloaina o lenei mea e uiga ia Iesu Keriso ona fesoasoani ia te oe e lagona ai le olioli e oo lava i taimi faigata?

  • O a nisi o olioliga e mafai ona e taulai atu i ai i taimi faigata i lou olaga?

Onosaia o aoaiga mai le Alii

Mafaufau i se taimi na aoai ai oe e se tasi ma pe na faapefea ona e tali atu i lena aoaiga.

  • O a nisi o mafuaaga e aoaiina ai oe e tagata?

  • Aisea e faigata ai i nisi o taimi ona aoai atu e isi?

  • O anafea na e faafetai ai mo nisi o aoaiga na e mauaina? Aisea?

Mafaufau e faaali atu mau faasino o tusitusiga paia nei ma tuu tagata aoga i ni vaega toalaiti e suesue le fuaitau ma talanoaina fesili e faatatau i ai. Valaaulia se tagata se toatasi mai vaega taitasi e faasoa mai ni nai tali latou te lagona sa faapitoa le aoga po o le malamalama lelei.

Faitau le Eperu 12:5–7, 9–11 , ma vaavaai mo mea na aoao atu e Paulo e uiga i le aoaiga po o le faasa‘oga.

Afai e i ai ni fesili a le vasega e uiga i le upu tama o le po i le Eperu 12:8 , faamatala atu e faasino ia i latou e fananau mai i fafo atu o le faaipoipoga, o e sa lei manatu o ni suli faaletulafono i le taimi o Paulo.

  • O a mea o loo aoao mai e nei fuaiupu e uiga i le faamoemoega o le Tama Faalelagi i aoaiga mo i tatou?

Toe faamanatu le Eperu 12:10–11 , ma vaavaai pe mafai faapefea ona e faamaeaina le upumoni lenei:

Afai tatou te gauai atu i le aoaiga mai le Tama Faalelagi …

Valaaulia tagata aoga e faasoa mai o latou mafaufauga. Afai e manaomia, fesoasoani ia i latou e faailoa mai se upumoni e talitutusa ma lenei e ala i le faasino atu o le fasifuaitau “tofusia i Lona paia” i le fuaiupu 10 ma “fua mai ai le fua filemu o le amiotonu ia te i latou o e ua faaaogaina” i le fuaiupu 11 .

O se tasi nei o auala e mafai ona e faamaea ai lenei upumoni: afai tatou te gauai atu i le aoaiga mai le Tama Faalelagi, o le a avea atili i tatou e faapei o Ia ma maua le filemu lea e oo mai i le amiotonu.

O Elder D. Todd Christofferson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua na faasoa mai ia malamalamaaga nei e uiga i le aoaiga tatou te maua mai le Alii:

Ata
Portrait of Elder D. Todd Christofferson. Photographed in March 2020.

O le na o le tolu lenei o nisi o faamoemoega o aoaiga faalelagi: (1) e uunaia i tatou ia salamo, (2) ina ia faamamaina ma faapaiaina i tatou, ma le lona (3) i taimi e toe faatonutonu ai o tatou ala o le olaga i le mea ua silafia e le Atua o se ala e sili atu ona lelei. …

… Afai tatou te naunau e talia, o aoaiga manaomia o le a oo mai i le tele o foliga ma e mai le tele o punaoa. Atonu e oo mai i le ala o a tatou tatalo, a o fetalai mai le Atua i o tatou mafaufau ma loto e ala i le Agaga Paia [tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 8:2]. Atonu e oo mai e ala i le tatalo ua taliina i le leai pe ese foi nai lo le mea na tatou faamoemoeina. Atonu e oo mai aoaiga a o tatou suesue i tusitusiga paia, ma faamanatu mai ai le le atoatoa, le le usiusitai, po o mea ua tatou faatamala ai.

(D. Todd Christofferson, “Ou Te Aoai Atu ma Sasa ia i Latou Uma Ou te Alofa I Ai,” Ensign po o le Liahona, Me 2011, 98, 100)

  • E faavae i le saunoaga a Elder Christofferson, o a nisi o auala e ono aoai pe faatonu ai i tatou e le Tama Faalelagi?

Afai e mafai, matamata i le “The Will of God” (3:01) e vaai pe faapefea e Peresitene Hugh B. Brown (1883–1975) o le Au Peresitene Sili ona fesoasoani iai le aoaiga a le Atua. E mafai ona maua lenei vitio i le ChurchofJesusChrist.org.

  • O a ni ou mafaufauga po o ni lagona a o e matamata i lenei vitio e mafai ona fesoasoani ia te oe i lou olaga?

  • E mafai faapefea e le gauai atu i le aoaiga mai le Tama Faalelagi ona aumaia le filemu ma fesoasoani ia te oe ia avea atili e faapei o Ia?

  • O a ni mea na oo ia te oe na fesoasoani ai le aoaiga a le Tama Faalelagi e te maua ai le filemu pe avea atili ai e faapei o Ia?

  • Na faapefea e nei mea ona aafia ou lagona mo Ia?

Mafaufau e faasoa atu se faataitaiga o le aoaiina e le Atua e fesoasoani ai i tagata aoga e mafaufau i o latou lava aafiaga. Ia mautinoa aua nei faasoa maia soo se mea e patino tele pe maaleale.

Tuu i tagata aoga ia lava se taimi e tomanatu ma faamaea ai le gaoioiga lenei, ma fautuaina i latou e faatinoina soo se uunaiga latou te maua.

Mafaufau i mea ua e aoaoina ma lagonaina i le asō e mafai ona fesoasoani ia te oe i lou olaga. Tusifaamaumau ou mafaufauga ma uunaiga, e aofia ai soo se faatinoga ua e fuafuaina e fai e faalagolago i mea sa e aoaoina ma lagonaina.

Tala Auiliili ma Faamatalaga o Talaaga

Ae a pe afai ou te lagona ua ou pa‘ū i tua mai o isi i le tausinioga o le olaga?

Na faamatala e Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Ata
Official Portrait of Elder Jeffrey R. Holland. Photographed January 2018.

Tatou te le o i ai i se tū’uga e faasaga le tasi i le isi e iloa ai pe o ai ua sili ona mauoa pe sili ona talenia pe sili ona aulelei pe sili foi ona faamanuiaina. O le tuuga lea tatou te i ai moni lava, o le tuuga e faasaga i le agasala.

(Jeffrey R. Holland, “O Le Aufaigaluega i le Tovine,” Ensign po o le Liahona, Me 2012, 31)

E faapefea ona faaalia e le aoaiga a le Tama Faalelagi Lona alofa mo i tatou?

Na faamatala e Elder Taniela B. Wakolo o le Fitugafulu ni faataitaiga mai lona lava olaga ma le soifuaga o Iosefa Samita na faaalia ai le alofa o le Atua i le aoaiga.

Matamata i le “E Alofa le Atua i Ana Fanau” mai le faailotaimi 5:23 i le 8:04 e vaai ai i nei faataitaiga.

Ua faamaonia mai e tusitusiga paia faamoemoega e tele mo aoaiga a le Alii. I le Eperu 12:10 , o loo aoao mai ai Paulo faapea e faasa’o i tatou e le Alii “mo lo tatou lelei ina ia faatofusia i tatou i lona mamalu.” O Lana aoaiga “e fua mai ai le fua filemu o le amiotonu e manuia ai e ua aoaoina ai” ( Eperu 12:11). O le aoaiga a le Alii e mafai ona faaaoga ai le tele o auala, ma e fesoasoani ai pea lava e aoao tagata taitoatasi faapea foi ona aumaia ai faatonuga e tatau ai. E fesoasoani le aoaiga i tagata e manatua ai le Alii, salamo, maua le faamagaloga ma le laveaiga, aoao le usiusitai, ma faamamaina e pei o le auro (tagai i le Helamana 12:3 ; Mataupu Faavae ma Feagaiga 1:27 ; 95:1 ; 105:6 ; Iopu 23:10).

O Elder D. Todd Christofferson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua na saunoa e uiga i le aoaiga a le Alii:

Ata
Portrait of Elder D. Todd Christofferson. Photographed in March 2020.

E taua tele aoa’iga pe afai o le a tatou suia o tatou olaga “i se tagata atoatoa, [o lona uiga], e oo atu i le fua faatatau o le tulaga o le atoatoa o Keriso” ( Efeso 4:13). Na talanoa Paulo e uiga i le faatonuina faalelagi po o le aoa’iina, “Aua o le ua alofagia e le Alii, ua aoaiina o ia” ( Eperu 12:6). E ui lava e masani ona faigata ona onosaia, ae o le mea moni e tatau ona tatou olioli ua manatu mai le Atua ia i tatou lea ua aoga ai le taimi ma le onosaiga e faatonuina ai.

(D. Todd Christofferson, “Ou Te Aoai Atu ma Sasa ia i Latou Uma Ou te Alofa I Ai,” Ensign po o le Liahona, Me 2011, 97–98)

Galuega Faatino Faaopoopo e Aoao Mai Ai

Eperu 12:1. “Ao o molimau”

Ina ia fesoasoani i le vasega ia malamalama atili i le faauigaina e Paulo o le fasifuaitau “ao o molimau,” e ono fesoasoani le tau atu i ai o se ao e mafai ona faasino i “se motu o tagata toatele, o se motu o tagata” (James Strong, The New Strong’s Expanded Exhaustive Concordance of the Bible [2010], Greek dictionary section, entry 3509).

Valaaulia tagata aoga e fai se lisi o i latou o le a latou mafaufau i ai o se molimau ia i latou e moni le talalelei a Iesu Keriso. E mafai ona latou amata i tagata o loo soifua ona faasolo atu ai lea ia i latou o e ua maliliu. Mafaufau e valaaulia ni nai tagata aoga e faasoa mai pe mafai faapefea e lenei “ao o molimau” ona uunaia pe faamalosiauina i latou a o latou agaigai i luma i le olaga.

Eperu 12:5–7, 9–11. Auala e maua ai faasa‘oga

Afai o le a manuia le vasega mai se talanoaga i le ala e maua ai faasa‘oga, e mafai ona latou faitauina le Eperu 12:5–7, 9–11 , ma vaavaai pe na faapefea ona fautua mai Paulo i ala e mafai ai ona tatou maua faasa‘oga mai le Alii. Mafaufau e valaaulia tagata aoga e mafaufau e uiga i upu po o fasifuaitau nei e faaopoopo i lo latou malamalama e uiga i le ala e mafai ai ona tatou talia le aoaiga a le Alii: “aua le … pe matapogia” ( fuaiupu 5), “onosai i le aoaiga” ( fuaiupu 7), “migao” ma tuuina atu le tagata lava ia ( fuaiupu 9), ma faatinoina pe mulimuli i le aoaiga (tagai i le fuaiupu 11).

Valaaulia tagata aoga e faailoa mai uiga faa-Keriso e manaomia pe afai tatou te mananao e talia le aoaiga a le Atua i nei auala. E mafai ona latou filifilia se uiga faa-Keriso latou te mananao e atiina ae ma fatu se fuafuaga e faatino ai.