Seminare
1 Ioane 2–4; 2 Ioane


1 Ioane 2–4; 2 Ioane

Faaalia o le Alofa mo le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso

Ata
A women with her hands upward in prayer

Pe a lagona e se tasi le alofaina o ia po o le alofa atu i se isi tagata, e masani ona suia ai a latou amioga. Na aoao mai Ioane o lo tatou alofa mo le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso e mafai ona faaosofia ai i tatou e tausi a La’ua poloaiga. O lenei lesona ua faamoemoe e fesoasoani ia te oe e malamalama ai pe mafai faapefea ona e faaalia le alofa mo le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso e ala i le tausia o poloaiga.

O le valaaulia o tagata aoga ia avea atili e faapei o Iesu Keriso. O le valaaulia o tagata aoga e faia ni mea luitauina e mafai ona fesoasoani ia i latou e tuputupu ae ma avea atili ai e faapei o le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso. Pe a tuuina atu ni valaaulia, faamamalu le faitalia ma faaali atu le alofa mo tagata aoga, e tusa lava pe latou te le talia ia valaaulia.

Sauniuniga a le tagata aoga: Valaaulia tagata aoga e mafaufau loloto pe o a ni o latou lagona e uiga i le tausia o poloaiga. E mafai foi ona latou fesili atu i tagata latou te iloa po o a mea e faaosofia ai i latou e tausi poloaiga.

Gaoioiga e ono Mafai Ona Aoao Ai

Puipuiga alofa a le Atua

Faaali atu le vitio lenei, pe vaevae le tala i ni vaega mo tagata aoga e faitau leotele.

A o i ai i luga o se matafaga i Ausetalia, sa feiloai ai Elder Von G. Keetch (1960–2018) o le Fitugafulu i ni isi o tagata faasee galu o e sa malaga atu i se malaga pe faa-tasi-i le-olaga atoa. Sa latou faitio e uiga i se papupuni valavala mamafa i le vai, o loo taofia ai i latou mai le mafai ona faasee i galu tetele.

Ina ia iloa le mea na tupu, matamata le vitio “E Manuia ma Fiafia i Latou o E Tausi i Poloaiga a le Atua” (5:41) mai le faailotaimi 0:00 i le 2:34. O loo maua lenei vitio i le ChurchofJesusChrist.org. Pe faitau le tala lenei.

Ata
Official Portrait of Elder Von G. Keetch. Photographed March 2017.

A o faateleina le le fiafia o le au faasee galu mai Amerika, sa taa’ina atu la’u vaai i se tasi tagata faasee galu na taulalata mai—o se alii matua atu na iloagofie o se tagata o le nuu. Sa foliga mai ua amata ona le lava onosai a o faalogologo mai i faitioga ua saga faateleina e uiga i le papupuni.

Na iu ina tu ane i luga o ia ma savali atu i le vaega lea. E aunoa ma le fai atu o se upu, sa ia to mai lana seti meavaai mamao mai lana ato faafafa ma tuu atu i se tasi o le au faasee galu ma faasino atu agai i le papupuni. Sa taitasi ona tofu autilotilo atu le au faasee galu i le meavaai mamao. Ina ua oo mai ia te au, faatasi ai ma le fesoasoani a le vaaiga faalapopoa o le meavaai, sa mafai ai ona ou vaai ma iloa atu se mea e lei mafai ona ou vaai i ai muamua: apaapa papatua—o malie tetele o loo aai e latalata i le aau i le isi itu o le papupuni.

Sa vave ona masuigamalie le vaega. Sa toe ave e le toeaina faasee galu lana meavaai mamao ma faliu e savali ese. A o ia faliu, sa ia fai maia upu nei ou te le faagaloina lava: “Aua le soona faitio i le papupuni,” o lana upu lea. “E na o le pau lava lena o le mea e puipuia outou mai le ‘aifoloina.”

A o matou tutu ai i luga o lena matafaga matagofie, sa vave ona suia la matou vaaiga. O se papupuni sa foliga mai e malō ma faasāsā—sa foliga mai ua taotaomia ai le malie ma le sagisagi fiafia o le faasee ai i galu tetele—a ua avea o se mea ua matua ese lava. Faatasi ai ma lo matou malamalama fou i le matautia sa faalafi i lalo ifo tonu o le fogasami, ua tuuina mai nei e le papupuni le puipuiga, saogalemu, ma le filemu.

(Von G. Keetch, “E Manuia ma Fiafia i Latou o E Tausi i Poloaiga a le Atua,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2015, 115–16)

  • O a nisi o uiga e ono i ai i tagata e faatatau i le tausia o poloaiga a le Atua?

Mafaufau e tusi au tali i fesili nei i lau api faamaumau mo suesuega.

  • E faape’i o’u lagona e uiga i poloaiga a le Atua? Aisea ou te tausia ai pe le tausiaina foi?

O le tausiaina o poloaiga a le Atua

E tofu uma i tatou ma a tatou lava mafuaaga e aafia ai pe tatou te filifili e tausi poloaiga a le Atua. Faitau fuaiupu nei, ma vaavaai mo mea na aoao mai e le Aposetolo o Ioane e mafai ona faaosofia ai i tatou e tausia poloaiga. Atonu e fesoasoani le manatua na tusi atu e Ioane ana tusi i tagata talitonu o e sa fetaiai ma aoaoga sese.

Mafaufau e valaaulia tagata aoga e galulue faatasi e faitau ia fuaitau. E mafai e tagata aoga ona tofu faitau ni isi o fuaitau ona faasoa atu lea o le tasi ma le isi mea sa latou aoaoina.

1 Ioane 2:3–6

1 Ioane 3:18–24

2 Ioane 1:6, 8–9

(Atonu foi e aoga le faitau o aoaoga a le Faaola i le Ioane 14:15, 23–24 .)

  • O a ni upumoni na e maua?

E ono faailoa mai e tagata aoga ni mataupu faavae eseese. Mafaufau e fai atu fesili tulitatao e pei o nei:

  • E mafai faapefea e le iloaina o nei upumoni ona faateleina ai le naunautaiga o se tasi e tausi poloaiga?

Na aoao mai e Ioane upumoni eseese i nei fuaiupu. O se tasi o i latou atonu na e faailoa mai e faapea o le tele o lo tatou iloa ma alofa i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso, o le tele foi lea o lo tatou naunau e tausi a La’ua poloaiga (tagai i le 1 Ioane 1:5–7 ; 2:3–6 ; 2 Ioane 1:6–9).

I nofoaga e maua ai, mafaufau e faaaoga tekinolosi e fetuunai ai le gaoioiga lenei. Mo se faataitaiga, e mafai e tagata aoga ona fatu se vitio, se tusitusiga i luga o faasalalauga faaagafesootai, po o se feau tusitusi e faasoa mai ai a latou tali. O lenei mea e mafai ona faateleina ai le auai o tagata aoga ma mafai ai e savali a tagata aoga e uiga i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso ona oo atu i ni isi tagata e toatele atu.

I se isi foi faiga, e mafai e tagata aoga ona vaai faalemafaufau faapea ua manao lo latou faiaoga o le Aoga Sa e fesoasoani i tagata o a latou vasega ia lagona le faaosofia e tausi poloaiga. Ua ia fai atu i tagata aoga e mafaufau loloto i fesili nei ma sauni e faasoa mai o latou manatu i le vasega.

A o saunia e tagata aoga mea latou te ono fai atu ai, e mafai foi ona latou faaaofia ai malamalamaaga loloto mai a latou sauniuniga a tagata aoga.

  • Aisea e avea ai le tausia o poloaiga o se auala e faaali atu ai le alofa mo le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso?

  • O le a se mea ua e iloa e uiga i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso e faaosofia ai oe e tausi a La’ua poloaiga? Aisea e avea ai le iloaina o lena mea e faaosofia ai oe?

  • O le a se mea ua e aoaoina e uiga ia i La’ua a o e tausia a La’ua poloaiga?

Valaaulia ni nai volenitia e faasoa mai mea na latou saunia. E mafai ona talanoaina nei fesili faatasi o se vasega pe i ni vaega toalaiti. A uma ona faasoa mai tagata aoga, mafaufau e fai atu fesili tulitatao, e pei o le “E mafai faapefea e mea na e faasoa atu ona fesoasoani i se tasi ina ia manao ai e tausi poloaiga?”

Valaaulia tagata aoga e mafaufau e faasoa atu o latou manatu i se tasi i fafo atu o le vasega.

O le a faapefea ona e faaalia lou alofa i le Tama Faalelagi?

Vaai i le ata lenei ma mafaufau i mea ua e iloa e uiga ia Iesu Keriso ma le Tama Faalelagi ma o Laua lagona e uiga ia te oe. Atonu foi e te manao e mafaufau e uiga i ou lagona e faatatau ia i Laua.

Faaali atu le ata lenei.

Ata
A man standing and embracing Christ after being healed.

E ui atonu e foliga mai e faigata ona faaali atu lo tatou alofa mo le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso ona La te le o i ai faaletino faatasi ma i tatou, ae e mafai ona tatou faaali atu lo tatou alofa mo i Laua e ala i le tausia o a Laua poloaiga. Faaaoga sina taimi e mafaufau loloto ai i mea e te manao e manatua pe faia ona o lenei lesona. O ni isi nei o auala e mafai ona e faia ai lenei mea:

  • Tusi i lalo se auala se tasi e te manao e iloa ma alofa atili ai i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso.

  • Mafaufau i poloaiga o loo e tausia i le taimi nei ma pe aisea ua e tausia ai. Mafaufau pe o uunaia oe e le alofa mo le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso pe o mafai ona e faaleleia atili i lena vaega.

  • Faailoa mai se poloaiga se tasi pe sili atu e mafai ona e tausia atoatoa e faaali atu ai lou alofa mo le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso. Fai se fuafuaga mo le auala o le a e tausia atoatoa atili ai nei poloaiga.

Fautuaina le vasega e faatino ia lagona ma uunaiga ua latou maua ina ia mafai ona latou faaali atu lo latou alolofa i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso. Molimau atu i mataupu faavae na aoaoina i lenei lesona.

Tala Auiliili ma Faamatalaga o Talaaga

E faapefea ona avea poloaiga o se faaaliga o le alofa o le Atua mo i tatou?

Na saunoa mai Peresitene Thomas S. Monson (1927–2018):

Ata
Official portrait of President Thomas S. Monson, 2008.

E lei aumaia poloaiga a le Atua ina ia faaonoono ai i tatou pe avea ai ma ni faalavefau i lo tatou fiafia. Ae o le faafeagai e moni lea. O Le na faia i tatou ma alofa ia i tatou ma le atoatoa, e silafia le auala tatou te manaomia ona ola ai ina ia maua le fiafiaga silisili e mafai ona maua. Ua Ia saunia ni taiala mo i tatou, afai tatou te mulimuli ai, o le a taitai atu i tatou ma le saogalemu i lenei malaga faaletino e tele ina lamatia. …

… E malamalama o Ia a tatou tausia poloaiga, o le a sili atu ona fiafia, faamalieina atili, ma faaitiitia le lavelave o o tatou olaga. O le a faigofie atu ona onosaia o tatou luitau ma faafitauli, ma o le a tatou maua Ana faamanuiaga folafolaina.

(Thomas S. Monson, “Tausi i Poloaiga,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2015, 83)

E faapefea e le tausia o poloaiga ona faaali atu ai i le Atua lo’u alofa?

Na ta’ua e Elder Von G. Keetch (1960–2018) o le Fitugafulu:

Ata
Official Portrait of Elder Von G. Keetch. Photographed March 2017.

Tatou te faaalia lo tatou alolofa i le Atua—ma lo tatou faatuatua ia te Ia—e ala i le faia o le mea sili tatou te mafaia i aso uma e mulimuli ai i le alafua na Ia faataoto mo i tatou ma e ala i le tausiga o poloaiga na Ia tuuina mai ia te i tatou. E tatou te faaalia lena faatuatua ma le alofa aemaise lava i tulaga tatou te le malamalama atoatoa i ai i le mafuaaga o poloaiga a le Atua po o le ala faapitoa o loo Ia ta’uina mai e tatou te ui ai.

(Von G. Keetch, “E Manuia ma Fiafia i Latou o E Tausi i Poloaiga a le Atua,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2015, 116)

E faapefea ona faateleina lo’u alofa mo le Atua?

Sa faamatala mai e Peresitene Dieter F. Uchtdorf, a o i ai i le Au Peresitene Sili:

Ata
Official portrait of Elder Dieter F. Uchtdorf of the Quorum of the Twelve Apostles, 2006. Called as Second Counselor in the First Presidency, 3 February 2008. Made official portrait in 2008 replacing portrait taken in 2004.

Tatou te faateleina lo tatou alofa mo lo tatou Tama Faalelagi ma faaalia lena alofa e ala i le faaogatusa o o tatou mafaufauga ma faatinoga ma le afioga a le Atua. O Lona alofa mama e taitaia ma faamalosiauina i tatou ina ia mama atili ma paia. E musuia ai i tatou e savavali i le amiotonu—e le ona o le fefefe po o le noataga ae ona o se manao faamaoni ia avea atili e faapei o Ia aua tatou te alolofa ia te Ia.

(Dieter F. Uchtdorf, “O le Alofa o le Atua,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2009, 23)

Galuega Faatino Faaopoopo e Aoao Mai Ai

3 Ioane 1:1–4. E oo mai le olioli a o tatou fesoasoani i isi ia “savavali i le upu moni”

Afai e mafai ona aoga i tagata aoga le suesue e uiga i le faasoaina atu o le talalelei i isi, e mafai ona latou faitauina le 3 Ioane 1:1–4 e uiga i lagona o Ioane a o ia fesoasoani atu i isi e o mai i le Faaola. Ona mafai lea ona latou faafesootaia nei fuaiupu ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga 18:15–16 .

Mafaufau e faaali atu le vitio “Inviting All to Come unto Christ: Sharing the Gospel” (4:30). Fai i tagata aoga e mafaufau e uiga i tagata latou te iloa e mafai ona latou valaaulia e faalatalata atili atu i le Faaola. Faamalosiau ia i latou e fai se fuafuaga e valaaulia ai na tagata.