Seminelí
Mātiu 4:1–11, Konga 1


Mātiu 4:1–11, Konga 1

Naʻe Matuʻuaki ʻe Sīsū ʻa e Ngaahi ʻAhiʻahi ʻa Sētané

ʻĪmisi
Christ standing on a rocky ledge as He rebukes Satan who appears below Him. The painting depicts the event wherein Satan tried to tempt Christ after Christ’s forty day fast in the wilderness. Christ is commanding Satan to depart from His presence.

‘I he hili hono papitaiso ‘o e Fakamoʻui, naʻe ʻalu ʻa Sīsū Kalaisi ki he toafá ke Ne feʻao ai mo e ʻOtuá (vakai ki he Liliu ʻa Siosefa Sāmitá, Mātiu 4:1 [‘i he Mātiu 4:1, futinouti b]). Naʻe ʻahiʻahiʻi Ia ʻe Sētane, ka naʻá Ne tekeʻi ʻa e ngaahi ʻahiʻahí. Te ke lava ʻo ʻiloʻi ʻi he lēsoni ko ʻení ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ke tokoniʻi koe ke ke muimui ki he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí ʻi hono matuʻuaki ʻa e ngaahi ʻahiʻahi ʻa Sētané.

ʻOku tau fehangahangai kotoa mo e faingataʻá

Tā ʻi hoʻo tohinoa akó pe ʻi ha laʻipepa mavahe ha fakatātā ʻokú ne fakafofongaʻi ha taha ʻokú mo toʻu. Hiki ʻi he tafaʻaki ʻo e fakatātā ko ʻení ha ʻahiʻahi ʻe ua pe tolu ʻe ala fehangahangai mo e tokotahá ni.

  • Ko e hā ka moʻua ai e tokotahá ni ki he ngaahi ʻahiʻahi ko ʻení?

  • ʻE lelei ange fēfē nai ʻenau moʻuí kapau te nau lava ʻo matuʻuaki e ngaahi ʻahiʻahi ko ʻení?

  • Ko e hā ʻa e ngaahi tāpuaki kuó ke aʻusia ʻi hoʻo ngāue tokoni ki ha tokotaha?

ʻI hoʻo ako he ʻaho ní, fakakaukau ki he ngaahi ʻahiʻahi ʻokú ke fehangahangai mo iá. Fekumi ki he ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi hoʻo fekumi ki he meʻa te ke lava ʻo ako mei he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí fekauʻaki mo e founga ke tekeʻi ʻaki ʻa e ngaahi ʻahiʻahi ko ʻení mo e kahaʻú.

Naʻe fehangahangai mo matuʻuaki ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e ngaahi ʻahiʻahí

ʻOku akoʻi ʻe he folofolá naʻe aʻusia ʻe he Fakamoʻuí ʻa e ngaahi ʻahiʻahi kehekehe kotoa pē “ka naʻe ʻikai te ne tokanga kiate kinautolu” ( Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:22 ; vakai foki, Mōsaia 15:5 ; ʻAlamā 7:11).

ʻI he kamataʻanga ʻo e ngāue fakafaifekau ʻa e Fakamoʻuí, naʻá Ne ʻalu ki he feituʻu maomaonganoá ke ʻi he ʻOtuá (Vakai ki he liliu ʻa Siosefa Sāmitá, Mātiu 4:1 [ʻi he Mātiu 4:1, futinouti b]). Hili e fefolofolai ʻa Sīsū mo e ʻOtuá ʻi ha ʻaho ʻe 40 naʻe haʻu ʻa Sētane ke ʻahiʻahiʻi Ia (vakai, Liliu ʻa Siosefa Sāmita, Mātiu 4:2 [ ʻi he Mātiu 4:2, futinouti c]). ʻI heʻetau ako ʻa e meʻa ko ʻeni naʻe hoko ʻi he moʻui ʻa e Fakamoʻuí, te tau lava ʻo ako mei Heʻene sīpingá ʻa e ngaahi founga ke tekeʻi ʻaki ʻa e ngaahi ʻahiʻahi ʻoku tau fehangahangai mo iá.

ʻI he fakamatala ko ʻení, ʻoku ʻomi ʻe he Liliu ʻa Siosefa Sāmitá ha ngaahi liliu mo ha fakamaʻalaʻala ʻe lava ʻo tokoni ke mahino lelei ange kiate kitautolu ʻa e folofolá. (Mahalo naʻa fiemaʻu ke ke toe vakaiʻi ʻa e fakamatala ʻi he Liliu ʻa Siosefa Sāmitá ʻi he lēsoni “Ko Hono Ako ʻo e Folofolá”.)

ʻI hoʻo fakaʻaongaʻi e Liliu ʻa Siosefa Sāmitá ki he ʻekitivitī ko ʻení, fakatokangaʻi e founga ʻoku fakatupulaki ai hoʻo mahino ki he folofolá ʻi hono fakaʻaongaʻi iá. Matuʻaki tokanga ki he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, pea hiki ha ngaahi ueʻi fakalaumālie ʻokú ke maʻu.

Lau fakalelei ʻa e Mātiu 4:1–11, kau ai ʻa e ngaahi liliu naʻe fai ʻi he Liliu ʻa Siosefa Sāmitá. ʻIloʻi e ngaahi founga ke fakakakato ai e fakamatala ko ʻení: ʻE lava tokoniʻi kitautolu ʻe he __________________ ke tau matuʻuaki e ʻahiʻahí.

ʻE lava ke ke fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi peesi ko ʻení ke tokoni atu.

Ko e meʻa naʻe ʻahiʻahiʻi ʻe Sētane ʻa Sīsū ke Ne faí

Ko e founga naʻe tali ʻaki ʻe Sīsū ʻa e ʻahiʻahí

Mātiu 4:1–4

Mātiu 4:5–7

Mātiu 4:8–11

1. Tali e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi hoʻo tohinoa akó. Fakakaukau ke tānaki atu ha faʻahinga ueʻi pe ongo ʻokú ke maʻu mei he Laumālie Māʻoniʻoní.

  • Ko e hā ha ngaahi tefitoʻi moʻoni naʻá ke ako mei he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí?

  • ʻE tokoniʻi fēfē koe ʻe he ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení ke ke maʻu ʻa e mālohi ʻo e Fakamoʻuí ke tokoniʻi koe mo e niʻihi kehé ke matuʻuaki ʻa e ʻahiʻahí?

  • ʻE fakatupulaki fēfē hoʻo akó mo tokoniʻi koe ʻi hono fakaʻaongaʻi ʻo e Liliu ʻa Siosefa Sāmitá ʻi hoʻo ako folofolá ke ke ʻiloʻi lelei ange ai ʻa e Fakamoʻuí?

Toe vakaiʻi ʻa e fakatātā naʻá ke faʻu ʻi he kamataʻanga ʻo e lēsoní mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni naʻá ke ʻiloʻi mei he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí ʻi he Mātiu 4:1–11 .

2.

  • Ko e hā e tefitoʻi moʻoni ʻokú ke ongoʻi ʻe ʻaonga taha ki he tokotaha naʻá ke taá? Ko e hā hono ʻuhingá?

  • Ko e hā naʻá ke ako fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi te ke lava ʻo vahevahe mo e tokotahá ni? ʻE tokoniʻi fēfē kinautolu ʻe he meʻá ni?

ʻE lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe he Fakamoʻuí ʻi hotau ngaahi ʻahiʻahí

Fakakaukau ki he ngaahi ʻahiʻahi te ke ala fehangahangai mo iá. Ko e taimi ʻe niʻihi te tau ongoʻi halaia pe faiangahala koeʻuhí pē ko ʻetau ongoʻi ʻoku ʻahiʻahiʻi kitautolú. Neongo ia, ʻoku mahuʻinga ke fakatokangaʻi ʻoku ʻikai ko ha angahala ʻa e ʻahiʻahí ʻiate ia pē—ka ko hono ngāueʻi iá. Koeʻuhí naʻe ʻahiʻahiʻi foki ʻa e Fakamoʻuí ka naʻe ʻikai haʻane angahala, ʻoku tau ʻilo ai ʻokú Ne lava ʻo tokoni (tokoniʻi, pe poupouʻi) kitautolu ʻi hotau ngaahi ʻahiʻahí (vakai ki he Hepelū 2:18 ; 4:15–16).Naʻe fakamanatu mai ʻe ʻEletā ʻUlise Soālesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

ʻĪmisi
Elder Ulisses Soares, Quorum of the Twelve Apostles official portrait.

Kiate kinautolu kuo tō ki ha ʻahiʻahi pea nofo taha ʻi ha ngaahi tōʻonga taʻe-māʻoniʻoní ʻo tatau ai pē ko e hā e ʻuhingá, ʻoku ou fakapapau atu kiate kimoutolu ʻoku ʻi ai pē ha founga ke foki mai ai, ʻoku ʻi ai e ʻamanaki lelei ʻia Kalaisi.

(Ulisses Soares, “Fekumi kia Kalaisi ʻi he Fakakaukau Kotoa Pē,” Ensign pe Liahona, Nōvema. 2020, 84)

3.

  • Ko e hā ʻa e fakakaukau ʻaonga taha naʻá ke ako fekauʻaki mo e Fakamoʻuí ʻi he lēsoni ko ʻení? Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ʻeni kiate koé?

  • Ko e hā ha meʻa ʻokú ke ongoʻi ʻoku ueʻi koe ke ke fai ke ke falala kakato ange ai ki he Fakamoʻuí ke tokoniʻi koe ke ke matuʻuaki ʻa e ʻahiʻahí, taʻe te ke fakamatalaʻi fakaʻauliliki hoʻo ngaahi ʻahiʻahí?

Fili pē: Fie Ako Lahi Ange?

Liliu ʻa Siosefa Sāmitá, Mātiu 4:1–2, 5–6, 8–9, 11. Ko e hā ha ngaahi toe fakaleleiʻi naʻe fai ʻe Siosefa Sāmita ki he Mātiu 4:1–11 ʻi heʻene liliu fakalaumālié?

[ʻOku fakahaaʻi ʻe he ngaahi lea mataʻitohi fakahihifí ʻa e ngaahi fakalelei fakalaumālie ne fai ʻe Siosefa Sāmitá.]

1 Pea naʻe toki tataki atu ʻa Sīsū ʻe he Laumālié, ki he toafá, ke ne ʻi he ʻOtuá.

2 Pea hili ʻene ʻaukai ʻi he ʻaho ʻe fāngofulu mo e pō ʻe fāngofulu, ʻo ne fefolofolai mo e ʻOtuá, naʻe fiekaia ia, pea tuku ke ʻahiʻahiʻi ia ʻe he tēvoló.

5 Pea naʻe toki ʻohake ʻa Sīsū ki he kolo tapú, pea tuku ia ʻe he Laumālié ʻo tuku ki he tumutumu ʻo e temipalé.

6 Pea naʻe toki haʻu ʻa e tēvoló kiate ia ʻo pehē ange, Kapau ko e ʻAlo koe ʻo e ʻOtuá, fakatō hifo koe ki lalo; he kuo tohi, Te ne tuku ki heʻene kau ʻāngeló ʻa e fekau ke nau vakai kiate koe: pea te nau hapahapai koe ʻi honau nimá, telia naʻa touia ho vaʻé ʻi ha maka.

8 Pea naʻe toe ʻi he Laumālié ʻa Sīsū, peá ne ʻohake ia ki ha moʻunga māʻolunga ʻaupito, ʻo ne fakaʻaliʻali kiate ia ʻa e ngaahi puleʻanga kotoa ʻo e māmaní pea mo honau nāunaú.

9 Pea naʻe toe haʻu ʻa e tēvoló kiate ia, ʻo pehē ange, Te u ʻoatu ʻa e ngaahi meʻá ni kotoa pē maʻá u, ʻo kapau te ke fakatōmapeʻe ki lalo ʻo hū kiate au.

11 Pea ko ʻeni naʻe ʻafioʻi ʻe Sīsū kuo tuku ʻa Sione ki he fale fakapōpulá, pea naʻá ne fekau atu ʻa e kau ʻāngelo, pea vakai, naʻa nau haʻu ʻo tauhi kiate ia.

Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke tokanga ki heʻeku ngaahi fakakaukaú ʻi hono tekeʻi ʻo e ʻahiʻahí?

Naʻe fakamatala ʻa ʻEletā Ulisses Soares ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ha founga ʻe taha ʻe lava ke tau muimui ai ki he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí ke tekeʻi ʻa e ʻahiʻahí. Mamataʻi ʻa e “Fekumi kia Kalaisi ʻi he Fakakaukau Kotoa Pē” mei he taimi 10:56 ki he 12:37 (ʻoku maʻu ʻi he ChurchofJesusChrist.org), pe lau ʻa e fakamatala ko ʻení.

ʻĪmisi
Elder Ulisses Soares, Quorum of the Twelve Apostles official portrait.

Lolotonga e teuteu ʻa e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí ke fakahoko Hono misiona fakalangi ʻi he māmaní, naʻá Ne fakamamafaʻi ʻa hono mahuʻinga ke toutou tekeʻi ʻa e meʻa kotoa pē te ne ala takihalaʻi kitautolu mei hono ʻiloʻi ʻa hotau taumuʻa taʻengatá. Hili hano toutou ʻohofi ʻe he filí mo e ʻikai ke ola lelei fakataha mo ʻene feinga ke tohoakiʻi ʻa e Fakamoʻuí mei Hono misioná, naʻá Ne tuli fakahangatonu [ʻa e filí] ʻaki ʻEne folofola: “Ke ke ʻalu ʻi heni, Sētane. … Naʻe toki ʻalu leva ʻa e tēvoló ʻiate ia ʻilo ange, kuo haʻu ʻa e kau ʻāngelo ʻo tauhi ia.”

Siʻoku kāinga, te ke lava nai ʻo fakakaukauloto ki he meʻa ʻe hoko kapau ne tau lava ke ʻomi e ivi mo e loto-toʻa mei he Fakamoʻuí pea tali “ʻIkai” mo “ʻAlu [mei] heni” ki he ngaahi fakakaukau taʻemaʻá ʻi he fuofua taimi pē ko ia ʻoku hū ai ki hotau ʻatamaí? Ko e hā nai hono olá ki he ngaahi holi hotau lotó.” ʻE fēfē hano hanga ʻe he ngaahi ola ʻo ʻetau angafaí ʻo tauhi ke tau ofi ki he Fakamoʻuí mo fakaʻatā e tākiekina ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻetau moʻuí? ʻOku ou ʻiloʻi ʻi heʻetau muimui ki he sīpinga ʻa Sīsuú, te tau hao ai mei he ngaahi fakamamahi mo e ngaahi tōʻonga faiangahala ʻoku malava ke ne fakatupunga ʻa e ngaahi palopalema mo e fetaʻemahinoʻaki fakafāmilí, ngaahi ongo mo e fakahehema ʻoku koví, fakamaau taʻetotonú mo e ngaohikoviá, pōpula ki he ngaahi maʻunimā ʻoku koví, mo ha meʻa pē te ne fakafepakiʻi ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻEikí.

(Ulisses Soares, “Fekumi kia Kalaisi ʻi he Fakakaukau Kotoa Pē,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2020, 84–85)

Ko e hā ka u ka fie tekeʻi ai ʻa e ʻahiʻahí?

Sio ʻi he foʻi vitiō “Stay within the Lines” (5:10), ʻoku maʻu ʻi he ChurchofJesusChrist.org, ke sio ki ha ngaahi tali ki he fehuʻi ko ʻení.

ʻE fēfē ha lava ʻe he folofolá ʻo tokoniʻi au ke u tekeʻi ‘a e ‘ahiʻahí?

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Kelly R. Johnson ʻo e Kau Fitungofulú (Seventy) ‘o pehē:

ʻI Heʻene mateuteú, naʻe tupulaki ai ʻa e Fakamoʻuí ʻi he mālohi pea malava ke Ne matuʻuaki ʻa e ngaahi fakatauele kotoa ʻa Sētané. ʻI heʻetau muimui ki he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí pea teuteu ʻi hono ako ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá mo fakaloloto ʻetau tuí, te tau lava foki ʻo maʻu ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá ke matuʻuaki ʻa e ngaahi ʻahiʻahí.

(Kelly R. Johnson, “Mālohi Tuʻuloá,” Ensign pe Liahona, Nōvema. 2020, 113)