Seminelí
Sione 3:1–8


Sione 3:1–8

“ʻOku Totonu Ke Mou Fanauʻi Foʻou”

ʻĪmisi
Jesus and Nicodemus standing near a pool of water at night talking. Outtakes include the two sitting by the pool with their fingers near the water, Jesus standing and touching a branch of a tree while Nicodemus sits, and some of the shots taken from above.

Ko Nikotīmasí ko ha Fālesi mo ha “pule ʻo e kau Siú” (Sione 3:1). Naʻá ne haʻu ki he Fakamoʻuí ʻi he poʻulí ke fai ha ngaahi fehuʻi mahuʻinga fekauʻaki mo e fakamoʻuí. ʻE lava ke tokoni atu ʻa e lēsoni ko ʻení ke mahino kiate koe mo ke ongoʻi ʻa e mahuʻinga ʻo e fanauʻi foʻou “ʻi he vai pea mo e Laumālie” (Sione 3:5) ke hū ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá.

Ko ha holi ke liliu

Fakakaukau ki ha tūkunga fekauʻaki mo ha taha taʻu hongofulu tupu ʻoku loto ke liliu, haʻu ʻo ofi ange ki he Fakamoʻuí, pea aʻusia ha melino lahi ange ka ʻoku ʻikai ke ne fakapapauʻi pe ʻe founga fēfē. Fakakaukau ki ha ngaahi meʻa pau ʻe malava fiemaʻu ʻe he tokotaha ko ʻení ke liliu pea mo ha ngaahi faingataʻa te nau ala fehangahangai mo ia ʻi he liliú. Mahalo te ke fie fakakaukau foki ki ha ngaahi aʻusia kuó ke maʻu pe ko ha niʻihi kehe ʻi hono fai ha ngaahi liliu lelei te ne lava ʻo ʻoange ki he toʻu tupu ko ʻení ha ʻamanaki lelei te nau lava ʻo liliu.

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku fiemaʻu ai ʻe he Tamai Hēvaní ha liliu ʻiate kinautolu ʻoku fakaʻamu ke hū ki Hono puleʻangá?

Hiki ʻi hoʻo tohinoa akó ha ngaahi founga ʻokú ke ongoʻi ʻoku ueʻi koe ke liliu pea hoko ʻo hangē ange ko Sīsū Kalaisí.ʻI he lēsoni ko ʻení, fakaafeʻi e ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi hoʻo ako ki he founga ke fekumi ai ki he tokoni ʻa e Fakamoʻuí ʻi hono fakahoko e ngaahi liliu ʻokú Ne finangalo ke ke faí.

Naʻe akoʻi ʻe Sīsū ʻa Nikotīmasi fekauʻaki mo e fanauʻi foʻoú

Naʻe haʻu ʻi he poʻulí ha tangata ko Nikotīmasi hono hingoá kia Sīsū. Ko Nikotīmasí ko ha Fālesi mo ha pule ʻo e kau Siú. Naʻá ne taukapoʻi kimui ange ʻa Kalaisi ʻi muʻa ʻi he kau Fālesí (vakai, Sione 7:50–53) pea kau fakataha mo e kakai tuí ʻi hono telio ʻo Sīsuú (vakai Sione 19:39–40). Naʻe haʻu ʻa Nikotīmasi ki he Fakamoʻuí ʻi he pō ko ʻení ʻo fakahā ko Sīsuú “ko e akonaki ia kuo haʻu mei he ʻOtuá” ( Sione 3:2)).

Lau ʻa e Sione 3:1–5, ʻo kumi ki he meʻa naʻe akoʻi ʻe he Fakamoʻuí kia Nikotīmasi naʻe fiemaʻu ke ne fai ke hū ai ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá.

  • ʻOkú ke pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā ke “fanauʻi foʻou”? ( Sione 3:3

  • Ko e hā ʻokú ke fakakaukau ai ʻoku fiemaʻu ke tau fanauʻi foʻou ke tau sio ki he puleʻanga ‘o e ‘Otuá?

  • ʻI he taimi naʻe ʻikai mahino ai kia Nikotīmasi ʻa e founga ke fanauʻi foʻou aí, ko e hā naʻe akoʻi ʻe he Fakamoʻuí (hangē ko hono lēkooti ʻi he veesi 5)?

Ko e taha ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku tau ako meí he ngaahi akonaki ʻa e Fakamoʻuí kia Nikotīmasí ko e pau ko ia ke fanauʻi kitautolu ʻi he vai pea mo e Laumālie ka tau hū ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá.

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻo e fanauʻi ʻi he vai pea mo e Laumālié?

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ha ngaahi founga ʻe lava ke tokoniʻi ai kitautolu ʻe he papitaisó mo e hilifakinimá ke fanauʻi foʻou mo hū ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá?

  • Ko e hā naʻe akoʻi ʻe he Fakamoʻuí kia Nikotīmasi te ke fiemaʻu ke mahino ki he tokotaha ʻi he tūkunga naʻá ke fokotuʻú?

Ko e papitaisó mo e hilifakinimá ko ha ongo ouau ʻoku fiemaʻu ki he fakamoʻuí mo e hakeakiʻí ʻa ia kuo pau ke maʻu ʻe he tokotaha kotoa pē kae lava ke ne maʻu ʻa e puleʻanga fakasilesitialé. Ko e ngaahi ouaú ni ko e matapā ia ʻoku tau hū ai ki he hala ʻo e fuakavá ʻa ia ʻoku fakatau ki he moʻui taʻengatá (vakai 2 Nīfai 31:17–20). ʻI heʻetau fononga ʻi he hala ko ʻení mo tauhi ʻetau ngaahi fuakavá, ʻoku tau aʻusia ai ha liliu mo ha fanauʻi foʻou fakalaumālie.Naʻe fakamatalaʻi ʻe he palōfita ko ʻAlamaá ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻa e fatongia ʻo e Fakamoʻuí ʻi hono fakaʻatā kitautolu ke toe fanauʻi foʻoú. Lau ‘a ʻAlamā 7:14, ʻo kumi ki he founga ʻe lava ke tokoniʻi ai kitautolu ʻe he Fakamoʻuí ke fanauʻi foʻoú.

  • Ko e hā e fatongia ʻo e Fakamoʻuí ʻi hono tokoniʻi kitautolu ke tau fanauʻi foʻoú?

Meia 2 Nīfai 31:17 ‘oku tau ako ai ki he fatongia ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi hono tokoniʻi ke tau fanauʻi foʻou: “Pea ʻe toki hoko ha fakamolemoleʻi ʻo hoʻomou ngaahi angahalá ʻi he afi mo e Laumālie Māʻoniʻoní.”

  • Ko e hā nai e fatongia ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi hono tokoniʻi kitautolu ke tau fanauʻi foʻou?

Mamata ʻi he foʻi vitiō “A Change of Heart” (4:39), mei he taimi 0:40 ki he 4:09, ke vakai ki he aʻusia ʻa ha talavou ko Hono hingoá ko ʻEva. Fekumi ki ha ngaahi meʻa pau naʻá ne fai naʻe lava ai ke tokoniʻi ia ʻe he Fakamoʻuí ke liliu. (‘E maʻu ‘a e vitiō ko eni ‘i he ChurchofJesusChrist.org.)

  • Ko e hā e meʻa naʻá ke saiʻia ai ʻi he ngaahi liliu naʻe fai ʻe he talavoú?

  • Ko e hā ha ngaahi liliu kuó ke fai pe ko ha taha ʻokú ke ʻiloʻi, ke hoko ai ʻo hangē ange ko Sīsū Kalaisí?

  • Ko e hā e fatongia ʻo e ongo ouau ʻo e papitaisó mo e hilifakinimá ʻi he ngaahi liliu ko ʻení?

ʻOku tau fifili he taimi ʻe niʻihi pe ʻoku fēfē ʻetau fanauʻi foʻou fakalaumālié. Naʻe akonaki ʻa e Fakamoʻuí ʻi he Sione 3:8 te tau lava ʻo mamata ki he ngaahi nunuʻa ʻo e matangí kae ʻikai ko e feituʻu ʻoku haʻu mei aí pe feituʻu ʻoku ‘alu ki aí. Ko e meʻa tatau pē, he ʻikai lava ke mahino maʻu pē kiate kitautolu ʻa e taimi ʻoku kamata ai ʻa e fanauʻi foʻoú, pe ko e founga ʻoku fakahoko ai ʻa e ngaahi liliu ʻi loto ʻiate kitautolú. Ka neongo ia, te tau lava ʻo sio ki hono olá ʻi he liliu ʻetau ngaahi holí mo e ngāué (vakai, Mōsaia 5:1–2).Hiki ʻi hoʻo tohinoa akó ha fakamoʻoni ʻokú ke mamata ki hono tokoniʻi koe ʻe he Fakamoʻuí ke ke liliú. Tokanga ki ha faʻahinga ueʻi fakalaumālie, fakakaukau, mo ha ngaahi ongo te ke ala maʻu mei he Laumālié.

Ko Hono Tokoni‘i e Niʻihi Kehé

Fakakakato ʻa ʻekitivitī ko ení ʻi hoʻo tohinoa akó:

1.

Fakaʻaliʻali ki he kau akó ʻa e tūkunga naʻá ke fakaʻaliʻali ange ʻi he kamataʻanga e lēsoní. Fakakaukauloto ki he meʻa naʻa ke ako mo ongoʻi he ʻaho ní. Fai ha kiʻi tohi nounou ki he toʻu tupú mei hoʻo tūkungá, ʻo fakamatalaʻi e founga ʻe lava ke tokoniʻi ai kinautolu ʻe he Fakamoʻuí ke liliú. ʻE ala tokoni atu e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi hoʻo fai ʻení:

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻe lava ke fai ʻe he tokotahá ni ke fekumi ki he tokoni ʻa e Fakamoʻuí ʻi he liliú? ʻOkú ke pehē ko e hā ʻe tokoni ai e ngaahi ngāue ko iá?

  • ʻE tokoni fēfē ʻa e ngaahi ouau ʻo e papitaisó, hilifakinimá, mo hono maʻu ʻo e ongo fakaʻilonga ʻo e sākalamēnití ke liliu mo fanauʻi foʻou ʻa e tokotahá ni?

  • Ko e hā kuó ke ako fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi ʻi hoʻo aʻusia ʻa e founga ʻo e fanauʻi foʻoú pe mamata ki he founga ko ʻení ʻi he niʻihi kehé?

Fili pē: Fie Ako Lahiange?

ʻOku ʻuhinga ki he hā ke fanauʻi foʻou?

Naʻe fakamatala ʻa ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē:

ʻĪmisi
Elder David A. Bednar, Quorum of the Twelve Apostles official portrait. 2020.

ʻOku toutou akoʻi mai ʻe he kau tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí kuo fakamafaiʻí ko e taha ʻo e ngaahi tefitoʻi taumuʻa ʻo ʻetau moʻui fakamatelié ke liliu fakalaumālie pea liliu ʻo fakafou ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. …

Oku fakahinohino kitautolu ke tau “haʻu kia Kalaisi, pea hoko ʻo haohaoa ʻiate ia, pea fakafisi ʻa [kitautolu] mei he anga taʻe-māʻoniʻoni kotoa pē” ( Molonai 10:32), ke hoko ko e “fakatupu foʻou” ia ʻia Kalaisi (vakai 2 Kolinitō 5:17), ke fakafisi mei he “tangata fakakakano” ( Mōsaia 3:19), pea ke aʻusia ʻa e “liliu lahi ʻi loto ʻiate kimautolu, pe ʻi homau lotó, ʻo ʻikai te mau toe maʻu ha holi ke faikovi, ka ke failelei maʻu ai pē” ( Mōsaia 5:2). Kātaki ʻo fakatokangaʻi ko e ului naʻe fakamatalaʻi ʻi he ngaahi veesi ko ʻení ‘oku mālohi, ‘o ‘ikai vaivai—ko ha fanauʻi foʻou fakalaumālie mo ha liliu mahuʻinga ʻi he meʻa ʻoku tau ongoʻi mo fiemaʻú, ʻi heʻetau fakakaukaú mo ia ʻoku tau faí, pea mo kitautolu. ʻOku fakahoko moʻoni ʻe he ʻelito ʻo e ongoongolelei ʻa Sīsū Kalaisí ha liliu mahuʻinga mo fakaʻaufuli ʻi hotau angá pea ʻoku malava ia tuʻunga ʻi heʻetau falala ki he “ʻmāʻoniʻoni, mo e ʻaloʻofa, mo e manavaʻofa ʻa e Mīsaia Māʻoniʻoní’ ( 2 Nīfai 2:8). ʻI heʻetau fili ke muimui ki he ʻEikí, ʻoku tau fili ai ke liliu—ke fanauʻi foʻou fakalaumālie.

(David A. Bednar, “Kuo Pau Ke Mou Fanauʻi Foʻou,”Ensign pe Liahona, Mē 2007, 19–20)

ʻE lava fēfē nai ke fanauʻi foʻou au?

Naʻe fai ʻe ʻEletā David A. Bednar ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ha lea ʻoku ui ko e “Tauhi Maʻu Ai pē ha Fakamolemole ʻo Hoʻomou Ngaahi Angahalá(Ensign pe Liahona, Mē 2016, 59–62) ʻoku ʻi ai ha ngaahi fakakaukau fekauʻaki mo e fehuʻi ko eni.

Ko e hā ʻe faingataʻa ai ke ʻiloʻi pe kuo toe fanauʻi foʻou kita?

Naʻe akonaki ʻa ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē:

ʻĪmisi
Portrait of Elder D. Todd Christofferson. Photographed in March 2020.

Mahalo te ke fehuʻi, Ko e hā ʻoku ʻikai hoko vave ange ai kiate au ʻa e fuʻu liliu lahi ko ʻeni ʻo e lotó? … Ko e tokolahi ʻo kitautolu, ʻoku hoko fakakongokonga mai ʻa e liliú ia pea ʻi ha taimi lōloa. Ko e fanauʻi foʻoú … ko ha founga pē ia ka ʻoku ʻikai ko ha ngāue. Pea ko ʻetau fakahoko leva e founga ko iá, ko e tefitoʻi taumuʻa ia ʻo ʻetau ʻi he moʻui fakamatelié.

ʻI he taimi tatau pē, ʻoua muʻa naʻa tau fakatonuhiaʻi pē kitautolu ʻi heʻetau fakafiemālié. ʻOua muʻa naʻa tau fiemālie pē ke kei pukepuke ha holi ke faikovi. Tau maʻu e sākalamēnití ʻi he moʻui taau he uike takitaha pea hokohoko atu e kole ki he Laumālie Māʻoniʻoní ke ne toʻo fakaʻaufuli meiate kitautolu ha faʻahinga fakaʻilonga pē ʻo e taʻemaʻá. ʻOku ou fakamoʻoni atu ʻi hoʻomou hokohoko atu ʻi he hala ʻo e fanauʻi foʻou fakalaumālié, ʻe hanga ʻe he ʻaloʻofa ʻo e fakalelei ne fai ʻe Sīsū Kalaisí, ʻo toʻo atu ʻa hoʻo ngaahi angahalá pea mo e mele ʻo e ngaahi angahala ko iá pea ʻe mole atu mo e fakamānako ʻo e fakatauvelé, pea te mou hoko ʻo māʻoniʻoni ʻia Kalaisi, he ko Ia mo ʻetau Tamaí, ʻokú Na māʻoniʻoni.

(D. Todd Christofferson, “Fanauʻi Foʻou,” Ensign pe Liahona, Mē 2008, 78)

Ko e hā hono faikehekehe ʻo e “mamata” mo e “hū” ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá?

Naʻe akoʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá (1805–44) fekauʻaki mo e folofola ʻa e Fakamoʻuí ʻi he [ Sione 3:3, 5 ], ʻa ia ʻoku fekauʻaki mo e “mamata” mo e “hū” ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻo pehē: “Ko e meʻa ʻe taha ʻa e mamata ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá, pea ko ha meʻa kehe ia ke hū ki ai. Kuo pau ke liliu hotau lotó ke mamata ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá, pea tali ʻa e ngaahi tefito ʻo e ohí ke hū ki ai” (ʻi he Journal, December 1842–June 1844; Book 3, 15 July 1843–29 February 1844, 130, josephsmithpapers.org]. ʻI he taimi ʻoku “mamata” ai ha taha ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá, kuo fakatupu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ha “fuʻu liliu lahi ʻi hono lotó” (vakai ʻAlamā 5:14). Kuo pau leva ke kau ʻa e tokotahá ʻi he ngaahi ouau ʻo e ongoongoleleí kae lava ke ne “hū” ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá.

(“Sione 2–4,” ‘i he Tohi Lēsoni ʻa e Tokotaha Akó ki he Fuakava Foʻoú [2018], ChurchofJesusChrist.org)