Seminelí
Mātiu 26:1–25


Mātiu 26:1–25

“ʻEiki, Ko Au Ia?”

ʻĪmisi
Jesus giving the sop to Judas Iscariot. Outtakes include just Jesus, all the disciples seated, Jesus passing the cup of wine, Jesus holding the bread, a servant woman bring a jar, Judas Iscariot eating the sop, Jesus taking a piece of bread wrapped in cloth, and Jesus raising a glass of wine.

Kimuʻa ʻi he kātoanga ʻo e Laka Atú, naʻe tākai ʻe Mele ʻa e Fakamoʻuí ʻaki ha ngaahi lolo mahuʻinga, pea naʻe faʻufaʻu ʻa Siutasi mo e kau taulaʻeiki lahí mo e kau tangata tohí ke tāmateʻi ʻa Sīsū. Lolotonga e maʻu meʻatokoni ʻo e Laka Atú, naʻe fakahā ʻe Sīsū ʻe lavakiʻi Ia. Naʻe fehuʻia ʻe he Kau ʻAposetoló pe ko hai te ne lavakiʻi ʻa e Fakamoʻuí ʻaki ʻenau fehuʻi, “ʻEiki, ko au ia?” ʻE lava ke tokoni atu e lēsoni ko ʻení ke ke fakaʻaongaʻi e ngaahi folofola ʻa e Fakamoʻuí ʻi he folofolá ke vakavakaiʻi hoʻo moʻuí mo fakapapauʻi e ngaahi tafaʻaki ʻoku fie maʻu ke ke fakaleleiʻí.

Founga ʻoku tau tokangaʻi ʻaki ʻa e meʻa ʻoku tau mahuʻingaʻia aí

Fakakaukau ki ha tokotaha ‘oku mahuʻinga ʻaupito kiate koe.

  • Ko e hā ʻoku fuʻu mahuʻinga ai ʻa e tokotaha ko ʻení kiate koe?

  • ʻOku fakahaaʻi fēfē ʻe hoʻo ngaahi tōʻongá ʻa e mahuʻinga ʻo e tokotaha ko ʻení kiate koé?

ʻI he konga ko ʻeni ʻo e lēsoní, te ke ako ai ki he founga naʻe fakahaaʻi ai ʻe ha niʻihi fakafoʻituitui ʻe niʻihi ʻi heʻenau ngaahi ngāué ʻa e lahi ʻo ʻenau ʻofa mo e fakahoungaʻi ʻa e Fakamoʻuí. ʻI hoʻo akó, fakakaukau ki hono mahuʻinga, mo mahuʻinga ʻo e Fakamoʻuí kiate koé mo e meʻa te ke lava ʻo fai ke fakahaaʻi ai hoʻo ʻofa kiate Iá.ʻI ha ngaahi ʻaho siʻi kimuʻa pea tānaki fakataha ʻe Sīsū ʻEne kau ʻAposetoló ki Heʻene taumafa fakaʻosi ʻo e Laka Atú, naʻá Ne ʻalu ki Pētani ke fakataha mo ha niʻihi ʻo Hono kau muimuí (vakai, Mātiu 26:6 ; Sione 12:1).

Lau ʻa e Sione 12:3–8 ke ako fekauʻaki mo e meʻa naʻe fai ʻe Mele maʻá e Fakamoʻuí lolotonga ʻEne ʻi Pētaní.

  • Ko e hā naʻe fakahaaʻi ʻe he ngaahi ngāue ʻa Melé fekauʻaki mo ʻene ʻofa mo houngaʻia ʻi he Fakamoʻuí?

  • Ko e hā te ke lava ʻo ako mei he Fakamoʻuí ʻi he fakamatala ko ʻení?

  • Ko e hā ha ngaahi fakakaukau pe ongo ʻokú ke maʻu hili hoʻo fakakaukauloto ki he ngaahi moʻoni ko ʻeni fekauʻaki mo e Fakamoʻuí?

ʻOku tau ako ʻi he Mātiu 26:3–5, naʻe fealeaʻaki ʻa e kau taulaʻeiki lahí fekauʻaki mo e founga naʻa nau mei tāmateʻi ai ʻa Sīsuú. Lau ʻa e Mātiu 26:14–16, ʻo kumi ki he meʻa naʻe hoko hili pē hono tākai ʻe Mele ʻa Sīsū ʻi Pētaní.

Mahalo ʻe mālie ke ʻiloʻi naʻe fakahoko ʻe he lavakiʻi ʻe Siutasi ʻa Sīsuú ʻaki ha konga siliva ʻe tolungofulu ha kikite ʻo e palōfita ko Sākalaia ʻi he Fuakava Motuʻá (vakai, Sākalaia 11:12). ʻIkai ngata aí, fakatatau ki he fono ʻa Mōsesé, ko e konga siliva ʻe tolungofulú ko e totongi ia naʻe fakaʻaongaʻi ke totongi ʻaki ha ʻeiki ki he mate ʻa ha pōpulá (vakai, ʻEkesōtosi 21:32).

  • Ko e hā ʻokú ke ako mei hono fakafehoanaki e ngaahi ngāue ʻa Melé ki he ngaahi ngāue ʻa Siutasí?

Toʻo ha kiʻi taimi ke toe vakaiʻi hoʻo uiké.

  • Ko e hā ha ngaahi faingamālie kuó ke maʻu ke fakahaaʻi ai hoʻo ʻofa ki he Fakamoʻuí?

  • ʻOku ʻi ai nai ha taimi naʻá ke fakaʻamu ai naʻá ke failelei ange?

  • Ko e hā ha meʻa kehe te ke ala fai ʻi he kahaʻú ke fakahaaʻi kakato ange ai hoʻo ʻofa kiate Iá?

Ko e fakakaukau ki he founga ʻoku ʻaonga ai ʻa e ngaahi folofolaʻaSīsuú kiate kitautolú

Naʻe kau ʻa Sīsū ʻi he maʻu meʻatokoni ʻo e Laka Atú, ʻa ia naʻe toe ʻiloa foki ko e ʻOhomohe Fakaʻosí, mo ʻEne kau ʻAposetoló hili ha ngaahi ʻaho siʻi mei hono tākai Ia ʻe Melé. Lau ʻa e Mātiu 26:20–21, ʻo kumi ki he fanongonongo naʻe fai ʻe he Fakamoʻuí lolotonga ʻa e maʻu meʻatokoni ko ʻení.

  • Kapau ko e taha koe ʻo e kau ʻAposetoló, ko e hā naʻá ke mei fakakaukau ki ai he taimi ko ʻení?

Lau ʻa e Mātiu 26:22 ke vakai ki he founga ne tali ai ʻeni ʻe he kau ʻAposetoló.

Naʻe vahevahe ʻe Palesiteni Tieta F. ʻUkitofa, ʻi heʻene hoko ko ha mēmipa ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí, ha taha ʻo e ngaahi lēsoni te tau lava ʻo ako mei he tali ʻa e kau ʻAposetoló. Mahalo te ke fie mamata ʻi he foʻi vitiō “ʻEiki, Ko Au Ia?” ʻoku maʻu ʻi he ChurchofJesusChrist.org, mei he taimi 1:09 ki he 2:30 pe lau ʻa e fakamatala ʻi laló.

ʻĪmisi
Official portrait of Elder Dieter F. Uchtdorf of the Quorum of the Twelve Apostles, 2006. Called as Second Counselor in the First Presidency, 3 February 2008. Made official portrait in 2008 replacing portrait taken in 2004.

Naʻe ʻikai fehuʻia ʻe he kau ākongá hono moʻoni ʻo e meʻa naʻe folofola ʻaki ʻe [Sīsuú]. Pe vakavakai takai, ʻo tuhu ki ha taha kehe, mo fehuʻi, “Ko ia ē?”

Ka, “naʻa nau mamahi lahi, ʻo nau taki taha fehuʻi kiate ia, ʻo pehē, ʻEiki, ko au ia?” [ Mātiu 26:22 ; toki tānaki atu ʻa e fakamamafá].

ʻOku ou fifili pe ko e hā te tau taki taha fai. … Te tau vakai kiate kinautolu ʻoku tau feohí mo pehē loto, “Mahalo ko ʻene ʻuhingá kia Brother Sonisoni. Kuó u faʻa fakakaukau maʻu pē ki ai,” pe “ʻOku ou fiefia ʻi he ʻi heni ʻa Brother Palauní. ʻOku fie maʻu moʻoni ke ne fanongo ki he pōpoaki ko ʻení”? Pe, te tau hangē ko e ākonga ʻo e kuonga muʻá, ʻo vakai kiate kita mo fai e fehuʻi ongo ko iá: “Ko Au Ia?”

ʻOku ʻi he ngaahi foʻi lea mahinongofuá ni, “ʻEiki, ko au iá?” ʻa e kamataʻanga ʻo e potó mo e hala ki he ului fakafoʻituituí pea mo e liliu tuʻuloá.

(Dieter F. Uchtdorf, “ʻEiki, Ko Au Ia?,” Ensign pe Liahona,Nōvema 2014, 56)

Ko e moʻoni ʻe taha te tau lava ʻo ako mei he fakamatala ko ʻení mo e sīpinga ʻa e kau ʻAposetoló ko e ako ko ia ke vakavakaiʻi ʻetau moʻuí ʻo fakatatau ki he ngaahi folofola ʻa e Fakamoʻuí ʻokú ne tokoniʻi kitautolu ʻi he hala ki he ului fakatāutahá mo e liliu tuʻuloá.

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke tau fehuʻi kiate kitautolu pe ʻoku kaunga fēfē ʻa e folofola ʻa e ʻEikí kiate kitautolú kae ʻikai ko e pehē ʻoku ʻuhinga ʻEne folofolá ki ha taha kehé?

  • Ko e hā ha ngaahi tūkunga ʻi hoʻo moʻuí te ke lava ʻo fehuʻi ai, “ʻEiki, ko au ia?”

  • Ko e hā ʻokú ke ʻilo fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi ʻe lava ke ne poupouʻi koe ke ke fehuʻi, “ʻEiki, ko au ia?”

Naʻe vahevahe ʻe Palesiteni ʻUkitofa ha sīpinga ʻe ua ʻo e ngaahi maʻuʻanga tokoni te tau lava ʻo fakaʻaongaʻi ke tokoniʻi kitautolu ke tau vakavakaiʻi fakalaumālie kitautolú:

ʻĪmisi
Official portrait of Elder Dieter F. Uchtdorf of the Quorum of the Twelve Apostles, 2006. Called as Second Counselor in the First Presidency, 3 February 2008. Made official portrait in 2008 replacing portrait taken in 2004.

Tuku ke u fokotuʻu atu ko e ngaahi folofola māʻoniʻoní mo e ngaahi malanga kuo fai he konifelenisi lahí, ko ha ngaahi sioʻata ʻaonga ia te tau lava ʻo toʻo ki heʻetau siviʻi kitautolú.

ʻI hoʻo fanongo pe lau e ngaahi lea ʻa e kau palōfita ʻo e kuonga muʻá mo onopōní, fakaʻehiʻehi mei he fakakaukau ki he anga ʻo hono fakaʻaongaʻi e ngaahi lea ko iá ki ha tahá kae fai e fehuʻi faingofuá: “ʻEiki, ko Au ia?”

(Dieter F. Uchtdorf, “ʻEiki, Ko Au Ia?,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2014, 58)

Tuku ha kiʻi taimi ke ke fakakaukau ai ki he tuʻo lahi hoʻo feinga ke fakaʻaongaʻi e folofolá pe ngaahi akonaki mei he konifelenisi lahí ki hoʻo moʻuí. Fakakaukau ki he ngaahi tāpuaki kuó ke aʻusia ʻi hoʻo feinga ke fakakau e ngaahi folofola ʻa e ʻEikí ʻi hoʻo moʻuí.

Fakaangaanga hono fakaʻaongaʻi e folofola ʻa e ʻEikí ki hoʻo moʻuí

Ako ha tolu pe lahi ange ʻo e ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteline ko ʻení. ʻI hoʻo akó, fekumi ki he fakahinohino ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke fakapapauʻi ʻa e founga ʻoku kaunga ai e folofola ʻa e ʻEikí ʻi he ngaahi potufolofola ko ʻení kiate koé. Mahalo te ke fie maʻu foki ke ako ha lea he konifelenisi lahi fakamuimuitahá ko ha konga ʻo e ʻekitivitī ko ʻení.

1. Tali ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi hoʻo tohinoa akó:

  • Ko e hā ha ngaahi akonaki naʻá ke maʻu ʻe lava ke fakaʻaongaʻi ʻi he ngaahi tūkunga lolotonga hoʻo moʻuí?

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ha ngaahi tāpuaki te ke lava ʻo maʻu ʻi hono fakaʻaongaʻi e ngaahi akonaki ko ʻení ʻi hoʻo moʻuí?

Fili Pē: Fie Ako Lahi Ange?

Ko e hā naʻe tākai ai ʻe Mele ʻa Sīsuú?

Naʻe fakamatala ʻe ʻEletā Sēmisi E. Talamesi (1862–1933) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē:

ʻĪmisi
Portrait of James E. Talmage.

Ko hono tākai ʻaki ʻa e loló ʻo ha ʻulu ʻo ha fakaafe ko e fakalāngilangiʻi ia ʻo e tokotaha ko iá; ko hono toe tākai foki mo hono vaʻé ko e fakahā ia ʻo e tuʻunga māʻolunga ʻoku ʻi aí, ʻa ia ʻoku tātaaitaha; ka ko e tākai ʻo e ʻulú mo e vaʻé ʻaki ʻa e lolo naʻatí, pea ʻi he lahi ko iá, ko ha tōʻonga ia ʻo e ʻapasiá mo e fakaʻapaʻapá ʻoku ʻikai faʻa fai ia ʻo aʻu pe ki he ngaahi tuʻí. Ko e meʻa naʻe fai ʻe Melé ʻoku fakahaaʻi ai ha ʻofa lahi; ko e ʻalaha ʻo ha loto ʻoku fonu mahuohua ʻi he moihū mo e ʻofa.

(James E. Talmage, Jesus the Christ[1916], 512)

Te tau lava fēfē ʻo fakaʻehiʻehi mei he fuʻu fakaangaʻi pē kitá kae kei fakahaaʻi pē ʻa e fie maʻu ke fakalakalaka fakafoʻituituí?

Naʻe vahevahe ʻe Sisitā Mīseli D. Kuleki, Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī Lahi ʻo e Kau Finemuí, ʻa e fakakaukau ko ʻení:

ʻĪmisi
Sister Michelle D. Craig, first counselor, Young Women general presidency. Official Portrait as of October 2018.

ʻOku totonu ke tau tali e ngaahi ongo taʻefiemālie fakalangi ʻoku ui kitautolu ki ha founga māʻolunga angé, lolotonga ia ʻetau ʻiloʻi mo fakaʻehiʻehi mei he fakatatau loi ʻa Sētané—ʻa e loto-foʻi taʻe fie ngāué. Ko ha faingamālie mahuʻinga eni ʻoku ʻikai faʻa tatali ʻa Sētane ke ne maʻu. Te tau lava ʻo fili ke ʻaʻeva ʻi ha hala māʻolunga ange ʻokú ne tataki kitautolu ke fekumi ki he ʻOtuá mo ʻEne melinó mo e ʻaloʻofá, pe ko ʻetau fanongo kia Sētane, ʻa ia ʻokú ne lōmekina kitautolu ʻaki ha ngaahi pōpoaki he ʻikai pē ke tau feʻunga kitautolu: tuʻumālie feʻunga, poto feʻunga, hoihoifua feʻunga, pe feʻunga ʻi ha faʻahinga meʻa pē. ʻE lava ke hoko ʻetau taʻefiemālié ʻo fakalangi—pe fakaʻauha.

(Michelle D. Craig, “Taʻefiemālie Fakalangí,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2018, 53)