Seminelí
Mātiú 2:11–23


Mātiú 2:11–23

“Valokia ʻAkinautolu ʻe he ʻOtuá”

ʻĪmisi
Joseph leading a donkey by a rope, Mary is walking along the side of the donkey holding a young Jesus on their way to Egypt. Outtakes include Mary walking with Jesus ahead of Joseph as well as Mary walking behind

Hili hono foaki ʻe he Kau Tangata Potó ʻenau ngaahi meʻaʻofá ki he tamasiʻi ko Kalaisí, naʻe valokia ʻakinautolu ʻe he ʻEikí ke ʻoua te nau toe foki ki he Tuʻi ko Hēlotá. Naʻe hā kia Siosefa ha ʻāngelo ʻi ha misi ʻo talaange ke ʻave hono fāmilí ki ʻIsipite. Naʻe fakahaofi ʻe he ngaahi fakatokanga ko ʻení ʻa e valevale ko Sīsuú mei hono tamateʻi ʻe Hēlota ʻa e fānau kotoa pē naʻe taʻu ua mo siʻi ange aí ʻi he feituʻu takatakai ʻi Pētelihemá. Hili e pekia ʻa Hēlotá, naʻe fakahinohinoʻi ʻe he ʻEikí ʻa Siosefa ke foki ki ʻIsileli. Hangē pē ko hono tāpuakiʻi ʻe he ʻEikí ʻa e Kau Tangata Potó, Siosefa, mo Mele ʻaki ʻa e fakahaá, ʻokú Ne fie maʻu foki ke tāpuakiʻi koe ʻaki ha fakahā. Te ke ʻilo mei he lēsoni ko ʻení ha ngaahi founga ʻe lava ke fetuʻutaki ai ʻa e ʻEikí mo koe. ʻE fakaafeʻi foki koe ke ke fekumi ki he fetuʻutaki ko ʻení ʻi hoʻo moʻuí.

ʻOku fakatokanga ʻa e ʻEikí ki he Kau Tangata Potó mo Siosefa

Fakakaukau ki he ngaahi founga kuo fetuʻutaki ai ʻa e Tamai Hēvaní mo koe ʻi hoʻo moʻuí, pea tali ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení.

  • ʻOkú ke pehē ʻoku lelei fēfē hoʻo ʻiloʻi e taimi ʻoku fetuʻutaki atu ai e Tamai Hēvaní kiate koé?

  • Ko e hā ha ngaahi founga kuo foaki atu ai ʻe he ʻOtuá ha fakahā pe fakahinohino kiate koe?

  • Ko e fē ‘a e tafaʻaki ʻi hoʻo moʻuí ʻokú ke ongoʻi ʻokú ke fie maʻu vivili ai ‘a e fakahinohino mo e tataki ʻa e Tamai Hēvaní?

ʻI hoʻo ako ʻa e Mātiu 2, te ke maʻu ai ha faingamālie ke ako fekauʻaki mo hono maʻu ha tataki mo ha fakahinohino mei he Tamai Hēvaní.

ʻI he taimi naʻe ʻaloʻi ai ʻa e Fakamoʻuí, naʻe ʻiloa ʻa e pule ʻi Siuteá ko Hēlota ko e Lahí. Ko ha tangata faiangahala ia. ʻI heʻene fakataha mo e Kau Tangata Potó, naʻá ne kole ange ke nau foki ange ʻo fakahā kiate ia ʻa e meʻa ne nau ʻilo fekauʻaki mo e tamasiʻi ko Kalaisí (vakai, Mātiu 2:8). Koeʻuhí ko e faiangahala ʻa Hēlotá, naʻe fakatokanga ʻa e ʻOtuá ki he Kau Tangata Potó mo fekauʻi mai ha ʻāngelo ke fakatokanga kia Siosefa ʻi ha misi.

ʻI hoʻo ako e folofolá, ʻoku mahuʻinga ke ʻiloʻi e ngaahi tefitoʻi moʻoní. Ko e tefitoʻi moʻoní ko ha foʻi moʻoni tuʻuloa ia te ne lava ʻo ʻoatu ha fakakaukau foʻou mo tokoniʻi koe ʻi hono fakahoko ha ngaahi filí. Te tau lava ʻo faʻa ʻiloʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoní ʻaki hono tali ha ngaahi fehuʻi hangē ko ʻení:

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻa e akonaki pe ʻuhinga ʻo e talanoá?

  • ‘Okú ke pehē ko e hā nai ‘a e ‘uhinga na‘e fakakau ai ‘e he tangata tohí ‘a e ngaahi me‘a ne hokó pe ngaahi potufolofola ko ‘ení ‘i heʻene lekōtí?

  • Ko e hā ha ngaahi lēsoni naʻe fakataumuʻa mai e tokotaha faʻu tohí ke tau ako mei aí?

Fili ha taha ʻo e ngaahi fehuʻi ʻi ʻolungá, pea tali ia ʻi hoʻo fakalaulauloto ki he Mātiu 2:11–16 .

1.

  • Ko e hā ha tefitoʻi moʻoni naʻá ke lava ‘o ʻilo mei he Mātiu 2:11–16 ?

  • ʻE tokoniʻi fēfē nai koe ʻe he tefitoʻi moʻoni naʻá ke ʻiló ʻi he ngaahi fili ʻi hoʻo moʻuí?

ʻE fakatokanga mai ʻa e ʻEikí

Mahalo naʻá ke ʻilo mei he Mātiu 2:11–16, ha tefitoʻi moʻoni fekauʻaki mo hono maʻu ʻo e ngaahi fakatokanga mei he ʻEikí. Naʻe fakahoko ʻe Palesiteni Poiti K. Peeka (1924–2015) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ha talaʻofa fekauʻaki mo e ngaahi fakatokanga ʻe fakafou mai ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní.

ʻĪmisi
Final official portrait of Elder Boyd K. Packer, President of the Quorum of the Twelve Apostles, 2000. Passed away 3 July 2015.

ʻOku ʻikai ha ʻamanaki te mou foua e moʻuí taʻe ʻi ai haʻamou fehalaaki, ka he ʻikai te mou fakahoko ha fehalaaki lahi taʻe tomuʻa fakatokanga atu e ngaahi ueʻi ʻa e Laumālié. ʻOku kaungatonu e talaʻofa ko ʻení ki he kāingalotu kotoa ʻo e Siasí.

(Boyd K. Packer, “Faleʻi ki he Toʻu Tupú,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2011, 18)

Fakakaukau ki he ngaahi fehuʻi ko ‘ení:

  • Ko e hā ʻoku fakahā mai ʻe he finangalo ʻo e Tamai Hēvaní ke fakatokanga mai kiate kitautolu ʻi he Laumālié fekauʻaki mo Hono natulá pea mo Hono ʻulungāngá?

  • ʻE tokoniʻi fēfē nai koe ʻi hoʻo fekumi mo tali ki he ngaahi ueʻi mo e ngaahi fakatokanga ʻa e Laumālié ʻi he taimí ni mo e kahaʻú?

Ko e foki ʻa Siosefa, Mele mo Sīsū mei ʻIsipité

ʻOku tau lau ʻi he Mātiu 2:19–23, ko e taimi naʻe pekia ai ʻa Hēlotá, naʻe toe fakahoko ʻe he ʻEikí ha pōpoaki ʻe taha kia Siosefa lolotonga ʻene ʻi ʻIsipite mo Mele, pea mo Sīsuú. ʻOku tau ako mei he fetuʻutaki ko ʻeni mo Siosefá, kapau ʻoku tau loto fiemālie ke fakafanongo mo talangofua, te tau lava ʻo maʻu ha fakahā mo ha fakahinohino.

Lau ʻa e Mātiu 2:19–23, ʻo kumi ki he ngaahi fakaikiiki ʻoku nau akoʻi ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení.

ʻI he Mātiu 2, naʻe fetuʻutaki ʻa e ʻOtuá mo e Kau Tangata Potó mo Siosefa ʻi he ngaahi misi pea fakafou ʻi he ngaahi ʻaʻahi mai ʻa e kau ʻāngeló. ʻOku fetuʻutaki foki ʻa e Tamai Hēvaní mo ʻEne fānaú ʻi ha ngaahi founga kehekehe pē, ʻo kau ai e ueʻi fakalaumālie mo e fakahā mei he Laumālie Māʻoniʻoní. ʻI hoʻo ako ʻa e ongoongoleleí ʻi ʻapi mo e seminelí, tokanga ki he meʻa ʻokú ke ako mei he folofolá pea pehē ki he meʻa ʻoku akoʻi atu ʻe he Tamai Hēvaní ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní. ʻE lava ke fakatupulaki mo fakatāutaha ange hoʻo ako e ongoongoleleí ʻi hoʻo fakafanongo ki he meʻa ʻoku akoʻi atu ʻe he ʻOtuá ʻo fakafou ʻi Hono Laumālié.

Tali ʻi hoʻo tohinoa akó ha fehuʻi ʻo ʻoua toe siʻi hifo he fehuʻi ʻe uá:

2.

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻoku fetuʻutaki ai ʻa e ʻEikí mo koe?

  • Ko e hā ha ngaahi aʻusia kuó ke maʻu naʻe fakatokanga atu pe fakahinohino ai koe ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní? Naʻe tokoniʻi fēfē ʻe he ngaahi aʻusia ko ʻení hoʻo moʻuí?

  • Kapau te ke fanongo ki he leʻo ʻo e Fakamoʻuí ʻoku folofola atu kiate koe ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní lolotonga hoʻo akó, ʻe kaunga fēfē nai e meʻá ni ki hoʻo aʻusia ʻi he seminelí?

  • Ko e hā ha meʻa ʻokú ke ongoʻi te ke lava ʻo fakahoko ke ke ongoʻingofua ange ai ʻa e fakahinohino mo e fakahā ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻa ia ʻoku finangalo ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ke foaki atu kiate koé?

Fili pē: Fie Ako Lahi Ange?

ʻE lava fēfē nai ke tokoniʻi au ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní?

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻo pehē:

ʻĪmisi
Official Portrait of President Henry B. Eyring taken March 2018.

ʻE hanga ʻe he takaua ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻo ngaohi ʻa e meʻa ʻoku leleí ke toe matamata lelei ange pea fakavaivaiʻi mo e ʻahiʻahí. ʻOku totonu ke feʻunga pē ia ke ne ngaohi kitautolu ke tau vilitaki ke ʻiate kitautolu maʻu ai pē ʻa e Laumālié.

Henry B. Eyring, “Ko e Hoko ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ko Ho Takauá,”Ensign pe Liahona, Nōvema 2015, 104)

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Lōnolo A. Lasipeni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

ʻĪmisi
Official Portrait (as of June 2016) of Elder Ronald A. Rasband of the Quorum of the Twelve Apostles.

Naʻe ʻafioʻi ʻe heʻetau Tamai Hēvaní te tau fehangahangai ʻi he moʻui fakamatelié mo e ngaahi faingataʻa, mamahi, mo e moveuveu; naʻá Ne ʻafioʻi te tau fefaʻuhi mo e ngaahi fehuʻi, fakaloto-mamahi, ʻahiʻahí, mo e ngaahi vaivaí. Ke foaki mai kiate kitautolu ʻa e mālohi fakamatelié mo e tataki fakalangí, naʻá Ne ʻomi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.

Ronald A. Rasband, “Tuku ke Taki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní,” Ensignpe Liahona, Mē 2017, 93)

Te u ʻiloʻi fēfē nai ʻa e taimi ʻoku folofola mai ai ʻa e ‘Eikí kiate aú?

Ke fanongo ki he ngaahi sīpinga ʻo e founga ʻoku maʻu ai ʻe ha niʻihi fakafoʻituitui kehekehe ʻa e fakahaá, mamata ʻi he vitiō “Receiving Revelation” (4:17), ʻoku maʻu ʻi he ChurchofJesusChrist.org.

Kapau ʻokú ke fie ako lahi ange fekauʻaki mo e ngaahi founga ʻe lava ke lea atu ai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní kiate koé, fakakaukau ke lau ʻa e fakamatala ko e “Eight Ways God Can Speak to You” fai ʻe Palesiteni Dallin H. Oaks ʻo e Palesitenisī ʻUluakí (New Era, Sep. 2004, 4–8).

Ko e hā naʻe tamateʻi ai ʻe Hēlota ʻa e fānau taʻehalaiá?

Naʻe “puputuʻu” ʻa e Tuʻi ko Hēlotá ʻi he ongoongo kuo ʻaloʻi ha “Tuʻi [ʻe taha] ʻo e kakai Siú” ( Mātiu 2:2–3), naʻá ne fie maʻu ai ke tamateʻi ʻa Sīsū ke maluʻi hono taloni ʻoʻoná. ʻI hono ʻiloʻi ʻe Hēlota kuo ʻaloʻi ʻa Sīsū ʻi Pētelihema ʻi he taʻu ʻe ua kimuʻá, naʻá ne tuʻutuʻuni ai ke tamateʻi ʻa e fānau kotoa pē ʻi ai ʻoku teʻeki ai hoko honau taʻu uá (vakai Mātiu2:4, 7, 12–16). Naʻe anga fītaʻa ʻaupito ʻa Hēlota ki he ngaahi fakamanamana ne mahaloʻí, ʻo aʻu ki hono fakapoongi hono uaifí mo e toko tolu ʻo hono ngaahi fohá (vakai, Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Hēlota”).