Seminelí
Luke 2:1–14


Luke 2:1–14

“Kuo ʻAloʻi Kiate Kimoutolu ʻi he ʻAhó ni … [ha] Fakamoʻui”

ʻĪmisi
Nativity scene depicting Mary holding the infant Jesus Christ. Joseph is sitting next to Mary. A group of shepherds are gathered around Mary and Joseph. The shepherds are kneeling before the infant Christ.

Naʻe fononga ʻa Siosefa mo Mele ki Pētelihema, ʻa ia naʻe ʻaloʻi ai ʻa Sīsuú. Naʻe fakahā ʻe ha ʻāngelo hono ʻaloʻi ʻo e Fakamoʻuí ki he kau tauhisipi naʻe ofi ki Pētelihemá (vakai, Luke 2:9–12), “pea fakafokifā pē kuo [ʻi ai] … ʻa e tokolahi ‘o e kau ʻāngelo mei he langí, ʻo nau fakamālō ki he ʻOtuá, ʻo pehē, Fakafetaʻi ki he ʻOtuá ʻi ʻolunga, pea ʻi māmani ʻa e melinó, ko e ʻofa ki he kakaí” (Luke 2:13–14). ʻOku fakataumuʻa ʻa e lēsoni ko ʻení ke tokoni atu ke ke toe vakaiʻi ʻa e ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi he ʻaloʻi ʻo e Fakamoʻuí mo fakafeʻiloaki atu kiate koe ‘a e tokāteline ʻoku akoʻi ʻi he potufolofola fakataukei fakatokāteliné Luke 2:10–12. Te ke ako ʻa e fatongia ʻo Sīsū Kalaisi ko ho Fakamoʻuí pea ako ʻa e meʻa ʻokú Ne fakahaofi koe mei aí, ke ke hangē ko e kau ʻāngeló koeʻuhí ke ke lava ʻo fakalāngilangiʻi mo fakafetaʻi ki he ʻOtuá ʻi he meʻaʻofa ʻaki Hono ʻAló.

Ko e ʻAloʻí

  • Ko e hā ha niʻihi ʻo e ngaahi fakaikiiki ʻokú ke saiʻia taha ai fekauʻaki mo e ʻAloʻí?

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ‘a e ngaahi fakaikiiki ko ʻení kiate koé?

Lau ʻa e Luke 2:1–14 , ʻo kumi ki he ngaahi fakaikiiki ʻoku mahuʻinga kiate koé, pe ngaahi fakaikiiki foʻou naʻe ʻikai ke ke fakatokangaʻi kimuʻa ʻi he talanoa ʻo e ʻAloʻí.

  • Ko e hā ha ngaahi fakaikiiki ʻi he talanoa ʻo e ʻAloʻí naʻá ke fakatokangaʻi naʻe mahuʻinga kiate koe?

Kuo ʻaloʻi ha Fakamoʻui

Toe lau ʻa e Luke 2:10–12 , ʻo kumi ki he founga naʻe fakahā ai ʻe he ʻāngeló ʻa hono ʻaloʻi ʻo Sīsuú.

  • Ko e hā ʻa e ʻuluaki huafa fakanofo naʻe fakaʻaongaʻi ʻe he ʻāngeló kia Sīsū Kalaisi ʻi he taimi naʻá ne fakahā ai hono ʻaloʻi ʻo Sīsuú ki he kau tauhisipí?

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai, ʻi he kotoa ʻo e ngaahi huafa fakanofo ʻoku maʻu ʻe Sīsū Kalaisí, ko e huafa fakanofo ʻeni naʻe fakaʻaongaʻi ʻe he ʻāngeló ke fanongonongo ʻaki Hono ʻaloʻí?

Mahalo ʻe tokoni ke ʻiloʻi ʻi hono fuofua liliu faka-Kalisi ʻo e Tohi Tapú, ʻoku toe ʻuhinga foki e foʻi lea ʻoku fakaʻaongaʻi ki he Fakamoʻuí ki he Tokotaha Fakahaofí pe ko e Fakatolongá.

Ko e taha ʻo e ngaahi moʻoni ʻoku akoʻi ʻe he potufolofola ko ʻení ko Sīsū Kalaisi ʻa e Fakamoʻui ʻo e māmaní.

ʻOku tau fie maʻu ha Fakamoʻui

Naʻe vahevahe ʻe ʻEletā D. Todd Christofferson ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ‘a e aʻusia ko ‘ení:

ʻĪmisi
Portrait of Elder D. Todd Christofferson. Photographed in March 2020.

Naʻe fehuʻi mai ʻe ha mēmipa fuoloa ʻo e Siasí, ʻi ha taimi fuoloa siʻi pē mei heni, pe “Ko e hā ‘a e ʻuhinga ʻoku ou fie maʻu ai ʻa Sīsū Kalaisí? ʻOku ou tauhi ‘a e ngaahi fekaú; ko e tokotaha lelei au. Ko e hā ‘a e ʻuhinga ʻoku ou fie maʻu ai ha Fakamoʻuí?” Te u pehē pē, ne u fakatumutumu ʻi he ʻikai ke mahino ki he mēmipa ko ʻení ʻa e konga mahuʻinga taha ʻo ʻetau tokāteliné, ʻa e ʻelemēniti mahuʻinga taha ʻo e palani ʻo e fakamoʻuí.

(D. Todd Christofferson, “ Ko e ʻUhinga ʻOku Tau Fie Maʻu ai ʻa Sīsū Kalaisí,” Ensign, Tīsema 2020, 19–20)

Tuku ha kiʻi taimi ke ke fakakaukau ai ki he meʻa te ke fakahokó, ʻo makatuʻunga ʻi hoʻo ngaahi fakakaukaú mo e ongó, kapau naʻá ke ʻi he tuʻunga ʻo ʻEletā Kulisitofasoní.

Te tau lava ʻo ako fekauʻaki mo ʻetau fiemaʻu ha Fakamoʻuí ʻaki hono ako ‘o e folofolá mo e ngaahi lea ʻa e kau palōfitá (vakai, Sēkope 7:11).

Ko ha taukei ako folofola te ne lava ʻo fakalahi ʻa e mahino ʻokú ke maʻu ki he tokāteliné mo e ngaahi tefitoʻi moʻoní, ko hono faʻu ha ngaahi fakafekauʻaki ʻi hoʻo folofolá. Faʻu ha fehokotakiʻanga (link) ʻi he Gospel Library app ke fakafekauʻaki pe fakafehokotaki ‘a e ngaahi potufolofola fekauʻakí, ʻaki hano lekooti ha fakamoʻoni fakafolofola ‘o ofi ki ha potufolofola ʻe taha.

Ako ha potufolofola ʻe tolu ki he fā mei he ngaahi potufolofola ko ʻení ke tokoni ki hono tali ‘o e ngaahi fehuʻí “Ko e hā ʻoku ou fie maʻu ai ha Fakamoʻuí?”mo e “Ko e hā e meʻa ʻokú Ne fakahaofi au mei aí?” Fakakaukau ke fakafekauʻaki ‘a e ngaahi potufolofola ko ʻení, ʻaki hono fakafehokotaki kinautolu ki he Luke 2:10–12 ʻi he Gospel Library app pe lekooti ‘a e fakamoʻoni fakafolofolá Luke 2:10–12 ‘o ofi ki he ngaahi veesi ʻokú ke akó.

1.

  • Ko e hā ‘a e ngaahi potufolofola naʻá ke filí?

  • ʻOku tokoniʻi fēfē nai koe ʻe he ngaahi potufolofola ko ʻení ke ke tali ‘a e ngaahi fehuʻi “Ko e hā ʻoku ou fie maʻu ai ha Fakamoʻuí?” mo e “Ko e hā e meʻa ʻokú Ne fakahaofi au mei aí?”

Ko e meʻa ʻoku foaki atu ʻe he Fakamoʻuí maʻaú

Mamata he vitiō “ʻUhinga ʻOku Tau Fie Maʻu ai ha Fakamoʻuí—Ko ha Pōpoaki Faka-Kilisimasi fekauʻaki mo Hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí” (2:15), ʻo kumi e ʻuhinga ʻoku tau fie maʻu ai ha Fakamoʻuí. ‘Oku maʻu ‘a e vitioó ni ‘i he ChurchofJesusChrist.org.

Naʻe fakamoʻoni ʻa ʻEletā Kulisitofasoni ki he niʻihi ʻo e ngaahi tāpuaki ʻoku tau maʻu ʻo fakafou mai ʻia Sīsū Kalaisí:

ʻĪmisi
Portrait of Elder D. Todd Christofferson. Photographed in March 2020.

ʻE lava ke tau toe fakaakeake mei he ngaahi fili halá, tuʻunga ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. Ko e nunuʻa ʻo e ngaahi angahala mo e ngaahi fehalaaki ʻa e niʻihi kehé kiate kitautolú, pea mo e taʻefakamaau totonu kotoa pē, ʻoku fakaleleiʻi ia tuʻunga ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. ʻOku tau fie maʻu ha Fakamoʻui ke ngaohi kitautolu ke tau kakato mo māʻoniʻoni.

(D. Todd Christofferson, “Ko e ʻUhinga ʻOku Tau Fie Maʻu ai ʻa Sīsū Kalaisí,” Ensign, Tīsema 2020, 22)

Naʻe pehē ʻe he ʻāngeló ʻi he Luke 2:10, “ʻOku ou ʻomi kiate kimoutolu ʻa e ongoongo lelei ʻo e fiefia lahi.”

Answer at least one of the following questions:

Tali ʻi hoʻo tohinoa akó ha fehuʻi ʻo ʻoua toe siʻi hifo he fehuʻi ʻe tahá:

2.

  • Kuó ke maʻu fēfē nai ha “fuʻu fiefia lahi” ʻi ho Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí?

  • Ko e hā ha meʻa te tau lava ʻo fakahoko ke fakatupulaki ai ʻetau fiefia ʻi he Fakamoʻuí?

Fili pē: Fie Ako Lahi Ange?

Ko e hā naʻe ʻalu ai ʻa Mele mo Siosefa ki Pētelihema ke fakatukuhauʻí?

Ko Sisa ʻAkositusí ko ha pule mālohi mo longomoʻui ʻi Loma mei he—31 K.M. ki he H.P. 14—naʻe ʻiloa ʻene pulé ʻi he māú mo e tauhi laó. Ko e “tohi” ʻoku lau ki ai ʻi he Luke 2:2 ko hono moʻoní ko e hiki [tohi kakai] ia ʻo e kakaí mo e taumuʻa ke fakatukuhauʻi kinautolu ʻi he kahaʻú, pea naʻe fie maʻu ʻi he tohi ko ʻení ʻa e tokotaha totongi tukuhaú ke ne ʻoatu pē ʻe ia ʻa e fakamatala ʻoku fie maʻú. Naʻe fie maʻu ke fononga ʻa Siosefa mo Mele ki Pētelihema, ʻa ia ko e kolo tupuʻanga ʻo e Tuʻi ko Tēvitá, koeʻuhí ko e hako kinaua ʻo e Tuʻi ko Tēvitá. … Naʻe ʻosi fakamoʻoniʻi ʻe he kau palōfita ʻo e kuonga muʻá ʻe ʻaloʻi ʻa e Mīsaiá ʻi Pētelihema, ʻi he fonua ko Selusalemá (vakai, Maika 5:2 ; ʻAlamā 7:10).Naʻe tuʻu ʻa Pētelihema ʻo fakafuofua ki he maile ʻe 85–90 (kilomita ʻe 137–145) ki he tafaʻaki faka-Tonga ʻo Nasaletí, ʻa ia ko ha fononga lalo ia ʻe ʻikai toe siʻi hifo he ʻaho ʻe fā pe nima pe ʻe toe lahi ange ai koeʻuhí ko e tuʻunga naʻe ʻi ai ʻa Melé.

(Tohi Fakahinohino Fuakava Foʻou ‘a e Tokotaha Akó [2014], 143)